Znanstvenici su na osnovi grafičkih prikaza moždane aktivnosti izračunali brzinu gubitka pohranjenih informacija, jednostavnije rečeno – brzinu zaboravljanja.

Zaboravljanje podataka izuzetno je brzo: čak jedan bit po aktivnom neuronu u sekundi. Mozak kodira informacije u obliku električnih signala. Svaki od međusobno povezanih neurona u mozgu, a ima ih otprilike 100 milijardi, istovremeno funkcionira kao prijemnik i kao odašiljač signala. Cijela mreža neurona prenosi dolazni električni signal, a pod određenim uvjetima pojedini neuron može poslati susjednim neuronima i vlastiti signal. Zbog toga svaka obrada informacije u mozgu ostaje zabilježena kao posebni uzorak na grafičkom prikazu moždane aktivnosti. Zato je izuzetno teško predvidjeti dinamiku procesa koji se odvijaju u mozgu. Informacije pohranjene u uzorku aktivnosti postupno će se izgubiti zbog malih pogrešaka u kodiranju.

Važno je napomenuti da su znanstvenici mjerenja prvi put izvršili na realističnom modelu neurona. Kada informacija u obliku električnog signala ulazi u neuron, dolazi do stvaranja dodatnog električnog potencijala na membrani neurona. Neuron postaje aktivan tek kada taj dodatni potencijal prijeđe određenu graničnu vrijednost. Korištenjem novog modela mjerenja potencijala znanstvenici su prvi put uspjeli „izmjeriti“ brzinu zaboravljanja.