Za pripremu izložbe dragocjena im je bila bogata arhivska građa koja se brižno čuva u školi. Osnovna škola Milana Langa proslavila je 2014. godine svoj dan obilježavajući pritom dvije važne obljetnice: 150. godišnjicu rođenja Milana Langa, nekadašnjeg učitelja i ravnatelja samoborske škole, i 60 godina školstva u Bregani.  

Tijekom cijele nastavne godine učiteljice i učitelji pripremali su zajedno s učenicima različite projekte proučavajući Langovo djelo Samobor – narodni život i običaji, objavljeno 1915. godine. Učiteljice i učitelji razredne i predmetne nastave obrađivali su dijelove Langove knjige uspoređujući njegove zapise s današnjim vremenom. Javnosti su predstavili bogatstvo samoborskoga kraja primjerima iz narodne tradicije (glazbala, fašnik, odjeća, dječje igre), jezika (izreke i imena) te biljnog i životinjskog svijeta.

U svojem su istraživanju otkrili zanimljivu povijest školstva toga kraja o kojoj svjedoči bogata arhivska građa koja se čuva u školi.

• Najstarija je škola u tom kraju otvorena 1831. godine u Novom Selu Žumberačkom, a 1885. otvorena je i škola u Stojdrazi. U nizinskom je dijelu toga kraja 1883. otvorena škola u Lugu Samoborskom, a 1897. škola u krugu tvornice stakla u Osretku Stojdraškom (Glažuta) koju su pohađala djeca stranaca – radnika u staklani iz Češke, Austrije i Slovenije – te djeca iz okolnih sela. Ta je škola radila do početka 20. stoljeća kad je staklana zatvorena.

Izložbu koja je nastala kao rezultat tih istraživanja, posvećenu školstvu na području Bregane i dijelu Žumberačkoga gorja koji teritorijalno pripada Gradu Samoboru, pripremila je učiteljica povijesti i geografije iz OŠ Milana Langa.

Bila je podijeljena u tri cjeline.

PRVU je činio kronološki pregled razvoja školstva na području Bregane i dijela Žumberačkoga gorja, kraja kojemu je matična škola u Bregani. Zbog izgradnje Tvornice dizelskih motora „Vladimir Bakarić” i povećanja broja stanovnika, godine 1954. otvorena je nova škola u Bregani. Od tada se nastava u školi Lug održavala samo za učenike od 1. do 4. razreda, a učenici 5. i 6. razreda  nastavljali su školovanje u školi u Bregani.

Godine 1962. izgrađena je velika i moderna zgrada današnje škole sa 16 učionica i svim pratećim kabinetima te opremom namijenjenom za suvremenu osnovnoškolsku nastavu, pa je  školske godine 1962./63. počela djelovati današnja Osnovna škola Bregana.

Ukupno je u to vrijeme bilo upisano 540 učenika raspoređenih u 24 razredna odjela. Danas je u matičnoj i tri područne škole ukupno 555 učenika u 30 razreda. Kako bi se poboljšali nastavni uvjeti, godine 1973. žumberačke su osnovne škole pripojene matičnoj školi u Bregani. U školama u Novom Selu Žumberačkom, Stojdrazi i Grabru (od 1904.) nastava se i dalje održavala samo u prva četiri razreda, a učenici viših razreda nastavljali su školovanje u matičnoj školi u Bregani. U školama u Novom Selu Žumberačkom i Noršić Selu uz razrednu je nastavu zadržana i predmetna s kombiniranim odjelima u višim razredima.

Danas rade samo tri područne škole: u Novom Selu Žumberačkom (od 1. do 4. razreda, dva učenika), u Noršić Selu (otvorena 1905., danas osmorazredna škola s kombiniranim razredima u razrednoj i predmetnoj nastavi, 12 učenika) i Grdanjcima (otvorena 1939., danas škola s nastavom za niže razrede i kombiniranim razrednim odjelima, 18 učenika). Područna škola u Stojdrazi prestala je raditi 1978./79. Bilo je upisano samo troje učenika koji su putovali do škole u Grdanjcima. Škola u Grabru prestala je raditi 1981./82. Četvero učenika smješteno je u škole u Bregani i Samoboru u kojima su nastavili školovanje.

DRUGU su cjelinu činile spomenice matične i područnih škola te školski imenici. Posebno je mjesto na izložbi imalo Ispitno izvješće o napretku učenika Niže pučke škole u Samoboru iz 1903. godine. U zaglavlju prve stranice Izvješća uočljivi su potpisi samoborskih velikana, učitelja Milana Langa i Bogumila Tonija. Dvojici istaknutih učitelja i ravnatelja samoborske škole te kulturnih djelatnika Samobor se odužio nadjenuvši dvjema školama njihova imena. To su Osnovna škola Bogumila Tonija u Samoboru i Osnovna škola Milana Langa u Bregani. Ipak, najviše su zanimanja izazvali stari školski imenici u kojima su mnogi posjetitelji pronašli imena i ocjene svojih djedova, baka, roditelja, a i svoja.  

TREĆA je cjelina sadržavala đačke knjižice i svjedodžbe. Posjetitelji su imali priliku vidjeti svjedodžbe iz doba Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske i poslijeratne Jugoslavije te današnje svjedodžbe. Učenicima su najzanimljivije bile đačke knjižice i svjedodžbe njihovih današnjih učitelja i ravnatelja, bivših polaznika breganske škole. 

Zapisi u knjizi dojmova svjedoče koliko je bila dobra ideja o postavljanju izložbe. Dugogodišnja bivša ravnateljica škole zapisala je između ostaloga: „Impresionirana sam sadržajem i postavom izložbe.”

Njezina je kolegica dodala: „Iznenađena sam velikom količinom materijala koji je učiteljica pripremila. Ovo je prava izložba o povijesti školstva u Bregani i okolici.”

Ni roditelji nisu skrivali zadovoljstvo: „Oduševljeni smo i divimo se kako ste prikupili tako stare dokumente. Zadivljeni smo opsegom izložbe. Mislimo da bi svima bilo zanimljivo pronaći podatke o ocjenama svojih učitelja i roditelja. Nadamo se da ćete postaviti još mnogo ovakvih izložaba.”

• Sljedeća se izložba planira za 2019. godinu kad će se obilježiti 80 godina škole u Grdanjcima.

…………….

Sanja RAPLJENOVIĆ, učiteljica povijesti i geografije