Poplave su najčešća  prirodna opasnost, s najviše pogođenih ljudi i uništenih materijalnih dobara. Vrlo ih često izazivaju jake oborine, visoke plime, otapanje snijega te izlijevanje rijeka ili jezera iz korita.

Riječne poplave najčešće uzrokuju obilne kiše i okopnjeli snijeg koji povećavaju vodostaj te se rijeke izlijevaju preko svojih obala pa plima vode proguta kilometre zemlje.

Među najopasnije rijeke svijeta ubraja se Jangce, najdulja rijeka u Kini, a poslije Amazone u Južnoj Americi i Nila u Africi treća po duljini u svijetu. Duga je 6380 km i poznata kao kolijevka drevne kineske civilizacije.

Na rijeci Jangce prije nekoliko godina izgrađena je divovska brana svrha koje nije samo proizvodnja električne energije već i borba protiv čestih poplava što nastaju izlijevanjem velike količine vode. Izlijevanje rijeke Jangce odnijelo je 1887. godine devet milijuna žrtava i potopilo područje od 125 000 km².

Druga velika kineska rijeka, Huangho, duga je 5464 km, a prouzročila je neke od najgorih poplava u povijesti čovječanstva. Po duljini je druga u Kini, a šesta na svijetu. To je rijeka s najviše mulja na svijetu te se nerijetko događa da ga se na ušću nataloži previše pa ona izlijeva.

Tako se svakoga proljeća planinski snijeg otopi prije nego što se srednji tok rijeke posve odledi. Zatim dolazi ljeto, koje sa sobom nosi česte kiše i nove prijetnje od poplava. 

Kinezi su tisućama godina podizali nasipe kako bi se zaštitili od izlijevanja ovih dviju velikih rijeka. Danas je tehnologija znatno uznapredovala pa su mjere koje se u Kini provode za zaštitu od poplava mnogo modernije. Ipak, kako je riječ o jednom od najmnogoljudnijih područja na svijetu, svaka se poplava može pretvoriti u katastrofu.