Aktualno
♦ DJEČJI VRTIĆ NOVA GRADIŠKA ♦
Osjetilima se upoznaje svijet oko sebe
objavljeno: 8. srpnja 2024.

Osiguravajući senzorna iskustva u ranoj i predškolskoj dobi, stvaramo temelje za pravilan razvoj djece. Senzornim modalitetima istražujući i manipulirajući predmetima različitih tekstura, boja, oblika djeca počinju razumijevati i upoznavati svijet oko sebe.

Senzornu integraciju Ayres (2002) definira kao „neurološki proces organizacije osjeta kako bi funkcionalno i aktivno mogli sudjelovati u aktivnostima svakodnevnog života jer putem osjetila dobivamo informacije o fizičkom stanju našeg tijela i okoline koja nas okružuje“ (2002, str. 16). Uspoređuje senzornu integraciju kao usmjeravajući promet gdje mozak svrstava, locira i uređuje osjete. Kada osjeti nastaju na dobro organiziran ili integriran način, mozak ih može upotrebljavati tako da formira percepciju, ponašanje i učenje. Također, ističe kako je razdoblje od treće do sedme godine razdoblje kada je mozak najosjetljiviji na osjete i najsposobniji da ih organizira.

Postavljanjem materijala u sobi dnevnog boravka, koji imaju ulogu stimuliranja djece i predstavljanja svojevrsnih izazova, „djeca počinju razvijati naviku otkrivanja i rješavanja problema i to kritičkim razmišljanjem, izborom i razvijanjem ideja i pojmova“. Stokes SZANTON ističe da se okružje, koje je usmjereno na dijete, zasniva na poticanju razvoja djeteta prema interesima, potrebama i sposobnostima te na učenju putem vlastitog iskustva i interakciji sa socijalnom i fizičkom sredinom.

♦ AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE ♦

CILJ JE OVOG ISTRAŽIVANJA unapređivanje uvjeta koji bi obogatili igru djeteta prateći interese djece različitim akcijama. Istraživanjem su tako propitivana vlastita znanja i razumijevanje cjelokupnog procesa. Spiralnom strukturom planiranja, akcijama, promatranjima i refleksijama težilo se promjenama i unapređenju uvjeta koji bi obogatili igru angažiranjem senzornih modaliteta.

Praćenjem i promatranjem djece vidljivo je da djeca, koja već borave u skupini godinu dana, neutješno plaču, traže utjehu odgojitelja, ne odvajaju se od prijelaznog objekta te se kratko uključuju u manipuliranje i istraživanje ponuđenih poticaja.

Novoupisana djeca ne odvajaju se od roditelja, odbijaju kontakt s odgojiteljima i najčešće po strani promatraju. Polazeći od suvremenih shvaćanja djeteta i poštujući aktivnu i angažiranu prirodu učenja mališana, nastojalo se strukturirati multisenzorično okružje koje potiče na istraživanje i angažiranje različitih senzoričkih modaliteta (istraživanje tekstura, mirisa, zvukova, tonova, melodija, pokreta i sl.).

Kriteriji kojima se vodilo ovo istraživanje bili su: kretanje i istraživanje, stalna dostupnost i raznovrsnost, smislenost i svrhovitost te sigurnost djece.

U sobi dnevnog boravka oformljen je senzomotorički centar obogaćen raznim poticajima usmjerenih na angažiranje senzornih modaliteta. Svrha je senzomotoričkog centra omogućiti kretanje i potaknuti senzorno izražavanje i stvaranje. Centar je obogaćen senzornim pločama različitih tekstura. Senzorne ploče pružaju različite vrste senzoričkih i motoričkih podražaja što ih čini odličnim medijem za istraživanje.  One potiču istraživanje i interakciju, učenje o uzroku i posljedici te pružaju vizualni podražaj raznim bojama i oblicima.

Odličan su medij za pružanje senzoričkih iskustava i senzorne bočice. Širok je spektar utjecaja senzornih bočica na razvoj djece, a najvažniji su: razvoj fine motorike, okulomotorna percepcija, poticanje govora i jezika, socijalni razvoj, razvoj vizualne i slušne percepcija, razvoj pažnje i koncentracije te terapeutsko djelovanje.

Senzorne vrećice obogatile su i senzornu kućicu. Za malu djecu samo je stiskanje i pomicanje predmeta u vrećici zanimljiva aktivnost koja pruža taktilnu i vizualnu stimulaciju. Za stariju su djecu u senzorne vrećice dodana slova, brojevi i nacrtani krugovi različitih boja koji se mogu sortirati po zadanim bojama.

U sklopu ovog centra formiran je centar za istraživanje rastresitosti materijala (naslovna fotografija). U tom su centru djeca istraživala rastresitost i protočnost materijala uz taktilni i vizualni doživljaj, ali i uz terapijski učinak. Veliki su benefiti rastresitog centra. Igra je odlična za razvijanje senzorne integracije, odnosno organiziranje podražaja u mozgu i njihovu interpretaciju jer potiče rad svih osjetila. Svaki se materijal može vidjeti, namirisati, dodirnuti i stvara različit zvuk, a oni jestivi se mogu i okusiti.

Gustativni se senzorni sustav nastojao pobuditi istraživanjem osnovnih okusa potičući djecu na verbalno izražavanje.

Oformljen je i centar glazbe gdje su djeca istraživala zvukove osluškujući, uspoređujući, uočavajući različite ritmove, tonalitete, glasnoću i trajanje.

♦ SURADNJA S RODITELJIMA ♦

Roditelji su partneri u cjelokupnom procesu. Cilj je radionice s roditeljima bio stjecanje uvida u odgojno-obrazovni rad, naglasak na važnosti senzorne integracije u jasličkoj dobi te jačanje roditeljskih kompetencija.

Roditelji su se tijekom radionice upoznali s poticajima s kojima se djeca susreću svakodnevno. KAKO DJECA ISTRAŽUJU, mogli su okušati igrama kao što su: zvučni memorytotto igre, umetaljke i taktilne ploče.

♦ ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ♦

Jedan je od ciljeva ovog istraživanja da dijete samoinicijativno aktivno sudjeluje u smislenoj aktivnosti koja će mu osigurati potrebne senzorne podražaje kako bi mu oni pomogli u organizaciji ponašanja i učenja. Najveći broj poticaja, koji je ponuđen djeci, utjecao je na angažiranje osjetila, rješavanje problema, razvoj fine motorike te okulomotorne percepcije.

Osjeti su hrana za dječji mozak, a prstići „sredstvo” načina da dijete doživi, spozna i isproba svijet oko sebe što se postiglo potičući djecu na istraživanje i otkrivanje svijeta koji ga okružuje.

Na temelju praćenja i promatranja djece provodilo se vrednovanje odgojno-obrazovnog rada. TEHNIKE KOJE SU SE KORISTILE: razvojne liste, dječji radovi, fotografije, videozapisi i verbalni iskazi djece. Uz zajedničke refleksije s odgojiteljima i stručnim timom planiralo se o novim akcijama u istraživanju. Samoinicijativno i angažirano istraživanje novih materijala utjecalo je na znatiželju, dječju radoznalost, njihovu smirenost i veću razinu uključenosti u aktivnosti.

Uvođenjem novih senzornih materijala djeca su se spremnije i odlučnije uključivala u aktivnosti, a primjećeno je kako je u odnosu na prethodne jasličke skupine proces adaptacije bio znano kraći i bezbolniji.

Uz ponuđene je poticaje dječja pažnja bila usmjerenija jer su im oni nudili određeni fokus. Istraživanje je bilo izazovno za odgojitelje. Tijekom cijelog istraživanja odgojiteljice su stjecale nove spoznaje mijenjajući percepciju igre i potreba te osvijestile kako kvalitetno, bogato, prostorno i materijalno okružje povoljno utječe na razvoj djeteta i ozračja u skupini. Vodilja tijekom cijelog istraživanja bila je dobrobit djece, dječji interesi i potrebe. Visoka razina uključenosti djece u aktivnostima, učenje o sebi i svijetu oko sebe putem osjetila gradi temelje koji raspiruju dječju znatiželju i pripremaju ih za životne izazove.

 Napisala: Jelena ROSIĆ PRGOMET, mag. praesc. educ. | Dječji vrtić „Nova Gradiška“ ■

…………………………………………….

LITERATURA 1. Ayres, A. J., Robbins, J., & Škevin, V. (2002). Dijete i senzorna integracija. Naklada Slap. ■ 2. Diamond, M., Hopson J. (2006). Čarobno drveće uma. Lekenik: Ostvarenje doo. ■ 3. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. NN 05/15 ■ 4. Stokes Szanton, E. (2004). Kurikulum za jaslice: razvojno primjereni program za djecu od 0 do 3 godine. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak.