IZ DRUGIH MEDIJA > ŠKOLSKE NOVINE | Dr. sc. Radovan FUCHS, novoimenovani savjetnik premijera za kurikularnu reformu

Glavni u reformi su učitelji i profesori, a ne ministri

četvrtak, 26. travnja 2018.

Nakon neuspjelih pokušaja da se izabere voditelj Ekspertne radne skupine i nakon što je u jednom trenutku ta tema zaprijetila i stabilnosti Vlade, premijer Plenković za svog je posebnog savjetnika za kurikularnu reformu…

Glavni u reformi su učitelji i profesori, a ne ministri

… imenovao dr. sc. Radovana FUCHSA, znanstvenika, koji je od sredine 2009. pa do kraja 2011. godine obnašao dužnost ministra znanosti i obrazovanja.

Suradnici za dr. Fuchsa kažu da je dobar organizator, strpljiva i tolerantna osoba, spremna na suradnju. Sve te osobine dobro će mu doći u poslu koji ga čeka. Koja su točno njegova zaduženja, zanimalo nas je.

– Moja je jedina misija pokrenuti i ubrzati procese poboljšanja hrvatskoga obrazovnog sustava, a istodobno voditi računa da sve ono što uvodimo bude što bolje pripremljeno prije nego što uđe u škole. Sve moje znanje i dosadašnje iskustvo upotrijebit ću kako bih u tome i uspio.

■ Koji su vas razlozi naveli da se nakon pet-šest godina od dužnosti ministra vratite u sustav obrazovanja?

– Nešto slično me pitaju i članovi moje obitelji te brojni prijatelji i suradnici. Otvoreno govoreći, ja od ove funkcije ne živim. Znanstvenik sam u trajnom zvanju koji radi na jednom od najvećih infrastrukturnih znanstvenih projekta u Hrvatskoj ukupne vrijednosti 35 milijuna eura. Ipak, odlučio sam pomoći da se čitav proces poboljšanja obrazovnog sustava pokrene nakon razgovora s premijerom. Konsenzus u društvu je već postignut o tome treba li nam promjena u obrazovnom sustavu. Još samo trebamo postići konsenzus o provedbi. Ne budemo li isključivi, siguran sam da ćemo postići konsenzus i o tome.

■ Što ćete prvo napraviti? Koje mjere poduzeti? I kakve su vam ovlasti?

– Nadležnosti kao i provedbena tijela definirane su strategijom. Isto tako, definirano je i koje je mjere potrebno poduzeti. Ono što ću prvo napraviti jest detaljno se upoznati s onime što je do sada i u kojoj mjeri napravljeno, a što je još potrebno napraviti. I onda u dogovoru s ministarstvom, Posebnim stručnim povjerenstvom i Ekspertnom radnom skupinom što prije dovršiti sve što je preostalo kako bi se što bolje pripremilo eksperimentalno uvođenje ove godine. Paralelno s time potrebno je pripremiti i znanstvenu evaluaciju i vanjsko vrjednovanje eksperimentalnog provođenja kako bi ono imalo smisla, jer je potrebno objektivno i znanstveno utvrditi što je dobro, a što bi eventualno i u kojoj mjeri trebalo mijenjati, naglašavam znanstveno.

■ Mislite li da ćete sve to uspjeti realizirati i da ćete imati podršku u tome? Mislim prvenstveno na podršku premijera.

– Da to ne vjerujem, nikad ne bih prihvatio poziv premijera. To nikako ne znači da će biti jednostavno, naprotiv. Mnogo je teških riječi izgovoreno i previše se podjela u društvu dogodilo. To moramo promijeniti, premalo je stvarnih stručnjaka u obrazovanju u Hrvatskoj da bismo si mogli priuštiti luksuz da nekoga zbog različitog mišljenja iz promjena isključimo. To se kod mene neće dogoditi. Svi koji mogu pomoći da što bolje pripremimo provedbu su dobrodošli.

✿ ✿ ✿

Mnogo je teških riječi izgovoreno i previše se podjela u društvu dogodilo. To moramo promijeniti, premalo je stvarnih stručnjaka u obrazovanju u Hrvatskoj da bismo si mogli priuštiti luksuz da nekoga zbog različitog mišljenja iz promjena isključimo. To se kod mene neće dogoditi

✿ ✿ ✿

■ Je li moguće eksperimentalno provesti kurikularnu reformu ovako kako je krenula – bez kurikuluma i udžbenika i još s nizom nedostataka o kojima se manje govori, ali koji su prisutni?

– Više nije pitanje – eksperimentalna provedba, da ili ne – jer je proces već toliko daleko odmaknuo da je pitanje samo kako što bolje pripremiti sve što je potrebno za uspješnu provedbu. Od sadržaja, preko učitelja i nastavnika do opremanja škola. Jako je malo vremena preostalo i moramo se maksimalno ubrzati kako bi sve bilo spremno na vrijeme.

■ Konkretno, dio stručne javnosti smatra da bi reformu ovakvu kakva je planirana, nepripremljenu, trebalo zaustaviti i dobro je pripremiti za godinu kasnije. Što vi mislite o tome?

– Bilo je dovoljno vremena da se sve pripremi i žao mi je što se ove godine ide samo s eksperimentalnom, a ne punom primjenom poboljšanja obrazovnog sustava. Nažalost, zbog stvarno beskorisnih rasprava uglavnom o kadroviranju izgubili smo dragocjeno vrijeme i sada idemo s eksperimentalnom primjenom, iako ona kao takva za osmogodišnju osnovnu školu nije ni predviđena strategijom. Ali kao što sam rekao proces je toliko odmaknuo da je naša jedina zadaća kako što prije i što bolje pripremiti sve što je potrebno za uspješno provođenje.

■ Što smatrate najvećim problemom?

– Ne bih to nazvao problemom, ali želio bih svakako utvrditi koliko je ishoda učenja temeljem novih kurikuluma predviđeno po pojedinom satu u pojedinom predmetu. Da utvrdimo je li moguće možda napraviti dodatno rasterećenje učenika.

■ Računate li na potporu ministrice? Ona je u proteklom razdoblju ostavila dojam osobe koja često reagira isključivo i koja je s rijetkima spremna surađivati. Mislite li da ćete s njom uspostaviti dobru suradnju?

– Od ministrice očekujem dobru suradnju, a potporu imamo od premijera. Ne želim osobno komentirat nikoga osim sebe. A svi koji me poznaju i koji su samom surađivali znaju da sam maksimalno uključiva osoba i da ne volim stvari lomiti preko koljena.

Dr. sc. Radovan FUCHS, novoimenovani savjetnik premijera za kurikularnu reformu

.......................

■ Ministrica vam je čestitala, ali istaknula da se zna što rade savjetnici i što je zadatak ministara. Mnogi su to doživjeli kao poruku da ona ostaje glavna kad je riječ o reformi. Kako ste vi shvatili tu njezinu izjavu?

– Istina je. Ministrica mi je čestitala, a ja sam joj zahvalio. Strategija je jasno definirala uloge, nadležnosti i provedbena tijela. I dok je na snazi i ministrica i ja trebali bismo je poštovati. A glavni u reformi su učitelji i profesori, a ne posebni savjetnici i ministri.

■ Ministrica je do sada inzistirala na transparentnosti sve dok se kao kandidat s najboljim rezultatom za voditelja ERS-a nije pojavio Matko Glunčić, kojeg ona nije željela na tom mjestu. Hoćete li vi inzistirati na transparentnosti i dosljednom provođenju strategije?

– Javnost s pravom očekuje da se objave rezultati bodovanja na posljednjem natječaju i to tako da vidimo tko je i koliko bodova dobio. Transparentnost im je obećana za vrijeme prošlogodišnjih prosvjeda i sve ostalo bilo bi neispunjavanje obećanja. Moje je mišljenje da je na natječaju trebao biti izabran onaj koji je sukladno kriterijima ostvario najviše bodova. Ali ne trebamo se više baviti prošlošću, trebamo raditi za bolju budućnosti.

✿ ✿ ✿

Budimo realni, najveći teret reforme ipak je na školama, učiteljima, nastavnicima i ravnateljima. Mi se ostali trebamo prilagoditi njima i pružiti im maksimalnu podršku i pomoć! O tome će ovisiti uspješnost reforme

✿ ✿ ✿

■ Koje su konkretne mjere definirane strategijom na kojima bi ERS trebao raditi?

– Prema strategiji, u svim mjerama gdje se spominje ERS Ministarstvo je navedeno kao nadležno, dok je kao provoditelj ERS s Ministarstvom u naveden sljedećim mjerama: 2.1.2. Definiranje koordiniranoga metodološkog pristupa izradi kurikularnih Dokumenata, 2.1.3. Izrada prijedloga Okvira nacionalnog kurikuluma, 2.3.1. Ustroj i osposobljavanje Stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnih kurikularnih dokumenata (SRS). U mjeri 2.3.2. Izrada prijedloga područne i predmetne/međupredmetne/modularne strukture Nacionalnih kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje određen je kao provoditelj samo ERS. U ustalim mjerama, da ih sada ne nabrajamo, ERS je uz agencije i druga tijela jedno od tijela zaduženo za provedbu. Kao što je poznato, veliki dio mjera već je odrađen, međutim potrebno je utvrditi koje su mjere i u kolikoj mjeri završene, a gdje je potreban dodatan rad. Ostaje još pitanje definiranja i konačnog usvajanja akcijskog plana provedbe strategije kojim bi trebale biti detaljnije definirane uloge i zadatci svakog od provedbenih tijela.

■ Tko će diktirati dinamiku i način realizacije pojedinih segmenata reforme – vi, ERS, PSP ili ministrica?

– Dinamiku će diktirati škole. Budimo realni, najveći teret reforme ipak je na školama, učiteljima nastavnicima i ravnateljima. Mi ostali trebamo se prilagoditi njima i pružiti im maksimalnu podršku i pomoć. O tome će ovisiti uspješnost reforme.

■ Spominjalo se da ćete se kurikularnom reformom baviti sa svojim timom. Tko je sve u njemu?

– Ma malo je pogrešno protumačeno to s timom. Ako želimo raditi ozbiljan posao za više tisuća stranica dokumenata, treba mi određena administrativna potpora. Imat ću dvije ili tri osobe koje će mi administrativno pomagati. Mnogo je važnije uključivanje različitih stručnjaka, učitelja i nastavnika koji su već radili na reformi ili do sada nisu sudjelovali, a imaju konstruktivne prijedloge za njezino poboljšanje. Tu nema ograničenja i svi su dobrodošli. Neke ću čak i osobno zamoliti da nam pomognu.

■ Što sada možete obećati učiteljima, roditeljima i učenicima, na čemu ćete inzistirati?

– Mogu im obećati da im bez straha mogu dostaviti eventualne primjedbe i prijedloge. A inzistirat ću na tome da se njihovi prijedlozi implementiraju u što većoj mjeri.

✿ ✿ ✿

Nažalost, zbog stvarno beskorisnih rasprava uglavnom o kadroviranju izgubili smo dragocjeno vrijeme i sada idemo s eksperimentalnom primjenom, iako ona kao takva za osmogodišnju osnovnu školu nije ni predviđena strategijom

✿ ✿ ✿

■ I za kraj, od onoga što ste uradili kao ministar obrazovanja, na što ste najponosniji? Što ste po vašem mišljenju drugima dobroga ostavili u naslijeđe?

– Osobno i nisam potpuno zadovoljan svojim mandatom, jer nažalost nisam imao vremena dovršiti sve što smo započeli, kao što su prijedlozi normativnih akata koje smo pripremili. Posebno mi je žao što smo od nekih projekata morali odustati zbog nedostatka sredstava, jer je upravo početkom mog mandata nastupila financijska kriza. Morali smo odustati od besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih i srednjih škola, uvođenja male mature i vanjskog vrjednovanja, informatizacije, škologradnje. Najteže mi je palo što smo morali zamrznuti rast plaća u čitavom sustavu obrazovanja koji je bio vezan za BDP, jer bez zadovoljnog učitelja i nastavnika nema dobrog obrazovnog sustava. Ipak, unatoč financijskoj krizi i smanjenju proračuna, uspjeli smo nastaviti i dovršiti brojne projekte kao što su to HNOS, Državna matura, Nacionalni okvirni kurikulum, Trajnost i nasljeđivanje udžbenika, besplatno studiranje, elektronički upisi na visoka učilišta. Posebno moram naglasiti da je veliki dio projekata počeo ministar Primorac.

■ Pojedini krugovi tvrde da ste u to vrijeme pripremili dobar Zakon o znanosti, koji nažalost nije zaživio, ali da je, kažu, mnogo bi toga danas bilo bolje.

– Istina je da danas čak i tadašnji najglasniji protivnici spomenutog paketa zakona, jer se naime radi o tri zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, smatraju da nisu bili u pravu i da je zakone ipak trebalo donijeti. To me čini istodobno ponosnim i tužnim. Ponosan sam jer je to svojevrsno priznanje moga dobrog rada, ali sam istodobno još sam više nesretan što te zakonske prijedloge nismo uspjeli donijeti. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]

Vezani članci
Školski portal: Ulaganje u obrazovanje pokazuje stav države prema vlastitoj budućnosti

Ulaganje u obrazovanje pokazuje stav države prema vlastitoj budućnosti

Tome izvrsnome profesoru tek je 40 godina, a lani je…

Školski portal: Lektira treba poticati i čitanje iz užitka

Lektira treba poticati i čitanje iz užitka

… za igranje jezičnih igara savjetuje voditeljica radionica za poticanje…

Školski portal: Treba li biti sarkastičan u učionici?

Treba li biti sarkastičan u učionici?

Međutim, trebaju li učitelji davati sarkastične komentare u učionici kad…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: U dva dana više od 10 000 posjetitelja

U dva dana više od 10 000 posjetitelja

…u organizaciji udruge FabLab te partnera…

Školski portal: U gostima Hrvatskom nacionalnom vijeću u Crnoj Gori

U gostima Hrvatskom nacionalnom vijeću u Crnoj Gori

… u Boki kotorskoj te davanje…

Školski portal: Mi smo mali pisci

Mi smo mali pisci

Odlučili smo napraviti zbirku pjesama koje…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…