… Marinela Ivić, Josipa Mamužić i Marica Jurec te prof. Blaženka Šimunović iz Gimnazije Matija Antun Reljković iz Vinkovaca boravile su tjedan dana u Finskoj na edukaciji Tablets in education – update your pedagogical approach uz još 30 učitelja iz Njemačke, Irske, Portugala, Španjolske… Edukaciju je organizirala austrijska organizacija Atempo iz Graza, a realizirala finska organizacija FAIDD iz Helsinkija.

Domaćini su bili vrlo susretljivi, komunikativni i iskusni u edukaciji finskih učitelja. Jako su se trudili dočarati nam finski školski sustav i put njihovih reformi školstva te poučiti nas kako unaprijediti svoj rad u razredu koristeći se digitalnom tehnologijom.

Finci su poznati po točnosti i pridržavanju dogovora i rasporeda tako da je svih šest dana edukacije bilo odlično organizirano.

Ključna je riječ finskog obrazovanja – povjerenje. Političari imaju povjerenje u ravnatelje da će školu voditi u dobrom smjeru, ravnatelji imaju povjerenje u svoje učitelje da će učenicima dati najbolje obrazovanje, a učitelji imaju povjerenje u svoje učenike da će dati sve od sebe da usvoje znanja i vještine potrebne za život. A roditelji? Roditelji potpuno vjeruju školskom sustavu koji je u rukama motiviranih i kvalitetno obrazovanih stručnjaka.

Stoga u finskim školama nema standardiziranih testova do razine državne mature, nema ni čestog ocjenjivanja i provjeravanja znanja ispitima i ispitivanjima. Izbjegava se čak i javna objava rezultata nekoga kviza organiziranog za vrijeme nastave, jer ne vole kod svojih učenika poticati natjecanje u znanju niti izazivati da se učenici koji postižu slabije rezultate osjećaju loše. Vjeruju da svaki učenik napreduje svojim tempom, potiču ga na aktivnost i bolje svladavanje gradiva, nudi mu se dobra podrška i stručna pomoć.

Ne treba zaboraviti da uz to povjerenje ide i novac. Finske su škole odlično opremljene i to ne samo najsuvremenijom tehnologijom, računalima i pametnim pločama u svakoj učionici i tabletima ili iPadima za svakog učenika. Na raspolaganju im je neograničena količina dodatnog materijala, papira za kopiranje, bilježnica i slično, što hrvatski učitelji najčešće sami pribavljaju.

Učionica glazbenog opremljena je najrazličitijim instrumentima. Za svakog učenika u razredu postoji po jedan instrument (gitara, ksilofon, bubanj…).

U učionici za tehnički nalaze se ormari prepuni najsuvremenijeg alata: za obradu drva ili metala, bušilice, brusilice, odvijači, kliješta… Opet za svakog učenika.

Ručni rad, kod nas davno napušten, u Finskoj je obvezatan predmet. Vidjeli smo učenike 6. razreda kako se, neki vrlo uspješno, a neki malo manje, bore s iglama i vunom pletući svoj odabrani zadatak: lutku, lisicu, sladoled… U kutu je stajalo 15-ak šivaćih mašina, a na zidovima su visjeli razni odjevni predmeti – učenički radovi.

Za finskog učenika u školi sve mora biti besplatno. Sve što učitelji osmisle za nastavu u školi postoji ili se kupi, a financiraju država i gradovi, bilo da se radi o udžbenicima, dodatnim materijalima ili nekim aplikacijama za tablete.

Jako se vodi računa o zdravoj prehrani učenika. Na meniju je uvijek pomno razrađen jelovnik koji obvezatno sadrži salate i različito povrće.

Ipak, slušajući o finskom načinu poučavanja učenika i njihovoj reformi školstva koju uvode od jeseni zaključili smo da je naš rad sasvim na tom tragu. Molili su nas da pokažemo kako mi radimo s našim učenicima. Pokazale smo kako pratimo suvremene trendove u obrazovanju, osmišljavamo dodatne materijale i aktivnosti za rad s darovitim učenicima i u tome nimalo ne zaostajemo za Fincima. Za prikaz svog rada dobile smo velike pohvale kako od domaćina tako i drugih učitelja, sudionika edukacije kojima je projektna nastava, obrnuta učionica, tableti, pa čak i računalo, projektor i wifi u učionici potpuna nepoznanica.

Najzanimljiviji dio cijelog boravka u Finskoj bio je posjet znanstvenom centru Heureka. Mjesto je to prilagođeno svim učenicima bez obzira na dob i pogodno za nastavu (gotovo) svih predmeta. Na interaktivan način može se učiti o ljudskom tijelu, emocijama, bakterijama i virusima, saznati kako proizvesti i štedjeti električnu energiju, voziti bicikl na žici visoko, visoko uz strop, upoznati brojne fizikalne i kemijske zakonitosti samostalnim izvođenjem pokusa i simulacijama, prošetati Sunčevim sustavom ili CERN-om u 4D projekciji koju nudi Planetarij i još mnogo, mnogo toga.

Finci su jako ponosni na svojih 100 godina neovisnosti, na Mumijeve, Angry Birds, Nokiju, Fazer i druge brandove. Stalno ih ističu i hvale se time. Nadamo se da mi u Hrvatskoj nećemo morati čekati 100 godina neovisnosti da unaprijedimo svoj obrazovni sustav i počnemo cijeniti svo bogatstvo koje imamo.

Svima koji pišu projekte preporučujemo: svakako uvrstite edukaciju ili studijski posjet Finskoj. Nećete požaliti ni trenutka!

………..

Marica JUREC, OŠ Zrinskih, Nuštar