Sjetite se svog djeteta ili, još bolje, sebe u dobi od pet, šest godina. Na svakom su vas koraku okruživale neobične, sjajne i zanimljive stvari. Bili ste znatiželjni, stalno ste zapitkivali i istraživali, sve ste htjeli doživjeti, a najčešće se moglo čuti pitanje: „Zašto?”

Mudri odrasli ljudi obećali su nam da ćemo jednog dana krenuti u školu i tamo će nam sve objasniti. I svake godine prvašići s oduševljenjem iščekuju rujan. Ali njihova znatiželja i zainteresiranost traju tek pola godine, možda godinu dana.

Zašto se gubi znatiželja?

Disciplina. Ruke na stol, sjedi uspravno, gledaj samo učitelja ili ploču. I tišina. To je san svakog učitelja.

No, djetetu je, posebno u nižim razredima, teško održati koncentraciju i mirovati kad na prozoru ugledaju vrapca ili čuju sirenu automobila. U većini slučajeva to je mnogo zanimljivije nego slušati monotoni učiteljičin monolog.

Radi kao ja, misli kao ja. U sovjetskoj bi školi učitelj zadao algoritam, a učenici bi ga ponovili. Slobodno razmišljanje, odstupanje od teme, vlastito mišljenje ili informacija koja nije stigla iz udžbenika bili su dopušteni samo u profesionalnim krugovima.

Danas pedagogija pokušava nadoknaditi propušteno poticanjem učenika na kritičko razmišljanje, ali to ne žele svi učitelji. Jer, lakše je raditi po šabloni. Istina, ali nije toliko zanimljivo.

Plan je plan. Učiteljima je tema lekcije – svetinja. Temu je potrebno razraditi sukladno planu lekcije i nikad se ne smije odlutati na povezane teme.

Neobjektivno ocjenjivanje. Odlična učenica Maša napisala je referat o pčelama na deset stranica, pročitala ga pred razredom i dobila ocjenu „izvrstan”. A Igor je prikupio deset činjenica o termitima. Jako zanimljivo, ali na samo dvije stranice. I prepričao ih je, malo lutajući tekstom, ali svojim riječima i uzbuđeno. I dobio je vrlo dobar.

Opasna kritika. Ilija voli crtati, ali nevoljko pokazuje svoje crteže drugima. Ovaj se put sam javio da nacrta razredni poster. Donio ga je u školu, a učiteljica je primijetila da je trebalo odabrati više jarkih boja, u kutovima nacrtati karanfile, a i tenkova je na slici previše itd.

Na Iliju se slila rijeka kritika. Učiteljica takvim pristupom može uništiti djetetovu motivaciju i znatiželju. Grube, netaktične i nekorektne primjedbe polučit će isti rezultat bez obzira na to dolaze li od učitelja ili roditelja.

Znatiželjom kroz život: savjeti za razvoj želje za učenjem

Idemo! Potaknite znatiželju učenika. Voli li učenik biologiju? Predložite mu naprednu nastavu iz biologije, napravite projekt o uzbudljivoj temi. Najvažnije je pokazati djetetu da izučavanje određene discipline može biti mnogo šire i zanimljivije od plana školske lekcije.

Ocjena dovoljan nije kraj svijeta. Ovo je više savjet za roditelje, ali može se primijeniti i na učitelje. Ako se dijete nije dobro pripremilo za omiljeni predmet i dobilo je dovoljan, ne radite od toga skandal. Razjasnite što ga je spriječilo u učenju, ponudite mu pomoć, podržite ga. To se može dogoditi svakome.

Ti možeš sve. Znatiželja pokreće svakog znanstvenika. Da nema znatiželje, Edison bi, gotovo sigurno, odustao nakon prvog pokušaja sastavljanja žarulje. Potaknite djetetovu znatiželju, govorite mu o izvanrednim znanstvenicima. Pojasnite mu da se ustrajnošću, predanošću i obrazovanjem može postići sve. Savjetujemo stoga da pogledate:

„Igre razuma”

„Svemir Stevena HAWKINGA”

„Isaac NEWTON: Posljednji čarobnjak”.

Tko ima pitanja? Ne bojte se dječjih „zašto?”. Pokušajte razumjeti njihovu znatiželju i odgovoriti na sva njihova pitanja.

U idealnom slučaju – nudite primjere iz života i sfere uporabe fenomena u tehnologiji ili medicini.

Kritičko razmišljanje je moć. Mnogi učitelji tek počinju otkrivati ​​mogućnosti ove metode. Znatiželjnom učeniku kritičko razmišljanje pomaže pronaći istinu i oduprijeti se pogrešnom shvaćanju većine.

………………

NAPOMENA

• Mega Talant – ruskicentar za razvoj talenta, organizira tečajeve, olimpijade, kreativne radionice, turnire.
• Izvor: mega-talant.com