Trebam li putovnicu ako idem u Njemačku? Što je razglednica? Postoji li zaista Atlantida? Sve su ovo pitanja koja mi često postavljaju moji učenici, a koja bi se prije mogla naći na popisu „Deset najluđih pitanja koja djeca postavljaju”. Smatram da to pokazuje koliko smo zanemarili to da učenike izložimo aktivnostima izvan njihovih svakodnevnih života.

Poučavam u gradu u kojem je mnogo siromašnih. Školski izleti nisu samo prilično skupi (za školu i roditelje) već i oduzimaju vrijeme koje bismo mogli posvetiti kurikulumu. Dok su učitelji pod golemim pritiskom da njihovi učenici budu uspješni na ispitima, provođenje vremena u organiziranju raznih izvannastavnih aktivnosti mnogima ne zvuči kao privlačan zadatak.

Mogli biste očekivati da će ovakav nedostatak iskustva utjecati na predmete poput zemljopisa, međutim čak i u engleskome utjecaj je velik. Poezija se primjerice često oslanja na slike iz prirode kojima moji učenici nisu bili izloženi. Uzmimo recimo stih iz pjesme koja opisuje sinovljevo osamostaljivanje: „Poput krilate sjemenke koja se oslobodila svoje matične stabljike.” U ovom sam slučaju morao donijeti biljku na sat kako bih učenicima pokazao što je stabljika. U drugoj smo se pjesmi susreli s opisom uplašene žene koja je „poletjela poput zeca”. Moji su učenici tad rekli da „zečevi ne lete”.

I to samo oni učenici koji imaju dovoljno samopouzdanja da nešto kažu. Koliko djece sjedi u tišini i osjeća se posve zbunjeno kad čitamo pjesmu o labudu, ali se boje pitati što je to labud.

Kad moramo objašnjavati ili često pretraživati rječnik, tad je to dodatni kognitivni teret za učenike u nepovoljnijem položaju. To je kao da pokušavate svladati gradivo iz književnosti na stranom jeziku – dok izvorni govornici uočavaju i analiziraju suptilnosti u tekstu, moji slabiji učenici jedva uspijevaju pohvatati osnove.

Učenici su također pod pritiskom da uspješno odrade testiranje. Međutim, bez iskustva se suočavaju s nizom prepreka. Testovi često diskriminiraju učenike iz siromašnijih obitelji a to je posebno očito pri ispitivanju razumijevanja pročitanoga. Neki učenici mogu biti zbunjeni dijelovima teksta koji opisuju vožnju kajacima ili planinarenje, dok će s druge strane imućniji učenici koji su tako nešto imali prilike iskusiti razumjeti o čemu se govori. Učenici koji nemaju ove referentne točke mogu izgubiti volju za daljnjim učenjem, misleći kako to jednostavno nije za njih.

Također sam primijetio da se ograničena iskustvenost i razumijevanje svijeta oko sebe kod učenika prenosi i na ponašanje izvan škole. Mnogi učenici nisu nikad otišli iz grada u kojem su rođeni. Njihovi iskrivljeni pogledi na urbani život mogu biti opasni – jedan je učenik primjerice prilikom svoga prvog posjeta novome gradu sa sobom ponio nož zbog zaštite.

Škole bi trebale igrati važnu ulogu u smanjenju ovoga iskustvenoga jaza, ali je njihova sposobnost djelovanja ograničena drugim mjerama. Mi smo toliko usredotočeni na to da obradimo cijelu lektiru u šest tjedana da nam se glazbene lekcije i izleti čine sasvim besmislenima. Međutim, ironija je u tome što ovaj stav šteti akademskom uspjehu djece, kojoj je to najpotrebnije.

Smatram da bi djeca od najranije dobi trebala stjecati životna iskustva obilazeći farme i vrtove, posjećujući koncerte, nogometne utakmice i sveučilišta. Ona bi trebala razgledati druge gradove, šume i plaže. Ta je potreba još veća u siromašnijim kućanstvima, gdje roditelji možda moraju birati između grijanja i hrane. Za njih odlazak u kazalište nije opcija. Škole bi trebale imati mogućnosti (u obliku novca i vremena) uskočiti i pomoći u ovakvim slučajevima.

Političari i administratori trebali bi stvoriti uvjete u kojima ne samo da je moguće, već se i očekuje da učenicima pružimo bogata životna iskustva izvan učionice. Tek tad ćemo moći prodrijeti do srži neke pjesme, umjesto da s učenicima raspravljamo o tome je li poni mitsko biće ili ne.

………………….

NAPOMENA

• The Guardian su britanske dnevne novine osnovane 1822. godine, koje izdaje Guardian Media Group. Mrežne stranice The Guardiana – guardian.co.uk – jedne su od najposjećenijih internetskih stranica na engleskom jeziku.
• Izvor: theguardian.com