Čak se 23 posto vojnog osoblja u Ujedinjenom Kraljevstvu regrutira u vojsku prije nego što napuni 18 godina. Po broju šesnaestogodišnjih vojnika Ujedinjeno je Kraljevstvo među prvima na svijetu, uz Iran, Sjevernu Koreju i Zimbabve. Dodamo li tome i podatak da je 2012. godine vlada obećala dodatnih 90 milijuna funti za školske projekte u kojima se promovira vojni etos, shvatit ćemo zašto je situacija zabrinjavajuća, unatoč činjenici da se UN-ov Odbor za dječje prava, ali i 80 posto javnosti u toj državi protivi regrutaciji maloljetnika.

■  FIZIČKE OPASNOSTI POSLA

Većina argumenata protiv regrutiranja maloljetnika temelji se na fizičkim opasnostima ovoga posla. Većina se maloljetnika, naime, usmjerava na pješadijske zadatke na prvoj liniji, što mnogostruko povećava rizik od stradanja. Tijekom britanske kampanje u Afganistanu šesnaestogodišnjaci i šesnaestogodišnjakinje imali su dvostruko veće izglede da smrtno stradaju ili budu ozlijeđeni nego oni koji su se vojsci priključili kao odrasle osobe. Istina je i da je psihološka trauma u vojsci bila mnogo veća kod mlađih vojnika i vojnikinja.

Perry posebnu pažnju daje činjenici da je obvezatno obrazovanje koje vojska nudi jako siromašno, ali i da većina maloljetnika koji odaberu ovaj poziv nemaju uspješno završeno osnovno obrazovanje. Podatci koje navodi iz 2015. su godine: većina novih vojnika i vojnikinja čitala je na razini jedanaestogodišnjaka. Samim time, uz činjenicu da mladi koji imaju 15 ili 16 godina nemaju psihološku zrelost i potrebne informacije da donesu odluku o stupanju u vojnu službu, nije jasno imaju li naučenu dovoljnu razinu pismenosti kako bi razumjeli dokumente koje potpisuju nakon stupanja u vojsku.

Ne radi se, naravno, samo o fizičkim rizicima, nego i o moralnom riziku od sudjelovanja u zlodjelima. U posljednja dva desetljeća, navodi autor, filozofski je pristup militarnoj etici mnogo intenzivniji i sve je više onih koji smatraju da se za ubojstvo tijekom rata moraju primjenjivati isti etički standardi kao i za ubojstvo u drugim okolnostima. Jasno je da, nastavlja on, kada s djecom pričamo o vojsci, moramo razgovarati i o moralnoj težini vojnih zadataka te o tome na koji način i tko u društvu mora preuzeti moralne rizike za stvari koje su se počinile u ratu.

■ KRITIKA VLADINA STAVA

Autor jasno kritizira stav vlade da se treba uložiti više novca u obrazovanje djece o vojnoj službi jer su motivi u ovom slučaju sasvim pogrešni – svrha je regrutirati što više mladih osoba, tako da ih se moralno eksploatira. To znači premještanje moralnog tereta na ranjivi dio populacije. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine > Prema Conversation.com ]