Za ljude s poremećajem društvene tjeskobe čak se i najmanji zadatak može činiti izazovnim. Simptomi društvene tjeskobe često se pojavljuju u adolescenciji, kad ljudi stavljaju naglasak na društvene interakcije i njihov položaj u vršnjačkim skupinama. Međutim, neki akademici smatraju da bi veće izlaganje tehnologiji moglo pogoršati društvenu tjeskobu među tinejdžerima, pogotovo danas kad pametni telefoni, tableti i računala postaju sveprisutni u učionici i izvan nje. Iako se učitelji sve više koriste ovim uređajima kao alatima za učenje, oni također imaju važnu ulogu u zaustavljanju vala pojave društvene tjeskobe.

„Ako smo neprestano vezani za tehnologiju, to će sasvim sigurno imati utjecaja na društvene vještine”, rekla je Tamyra PIERCE, profesorica novinarstva na Sveučilištu California State. Zbog jasne veze između tehnologije i društvenog ponašanja učitelji koji integriraju tehnologiju u svoje poučavanje moraju poznavati društvene vještine svojih učenika.

Procjenjuje se da 15 milijuna Amerikanaca ima poremećaj društvene tjeskobe, prema Američkoj udruzi za anksioznost i depresiju, a simptomi se obično pojavljuju u dobi od 13 godina. Osim stidljivosti, društvena tjeskoba uzrokuje strah od mišljenja drugih ljudi.

Ljudi s društvenom tjeskobom često pate i od depresije. Ovaj poremećaj može utjecati na svaki aspekt života te osobe, od akademskog uspjeha do samopoštovanja. U težim slučajevima društvena tjeskoba može biti iscrpljujuća te primorati pojedinca da izbjegava javna mjesta kako ne bi izazivao sukobe. Međutim, gotovo svatko pati od društvene tjeskobe u nekom obliku, kaže Thomas RODEBAUGH, profesor psihologije na Sveučilištu Washington. „Bio bih zabrinut za nekoga tko nikad ne doživljava nikakvu društvenu tjeskobu”, rekao je Rodebaugh.

Društvena tjeskoba razlikuje se od osobe do osobe, stoga je logično da je odnos između tehnologije i društvene tjeskobe pomalo nejasan te da često varira od slučaja do slučaja. Za neke koji pate od ovog poremećaja tehnologija može povećati društvenu interakciju. Studija iz 2012. godine otkrila je da se ljudi s niskim samopoštovanjem koji nerado pričaju o sebi osjećaju ugodnije kada dijele osobne informacije s drugima na Facebooku.

Međutim, Pierce smatra da je ovo iznimka, jer je ona primijetila povećanje problema društvene tjeskobe kod svojih studenata tijekom godina. „Danas vas mladi ljudi ne mogu pogledati u oči, postaju nervozni kad pričaju s vama”, kaže Pierce.

Stoga je Pierce 2009. provela studiju  kojom je željela ispitati odnos između tehnologije i društvene tjeskobe. Upitala je tinejdžere koliko se često koriste „društveno interaktivnim tehnologijama” i zatim ocijenila koliko su se ugodno osjećali kad su pričali s drugima. Rezultati su pokazali sljedeće: što učenici više vremena provode koristeći se online komunikacijskim metodama, to je vjerojatnije da će pokazati simptome tjeskobe pri izravnom kontaktu. Štoviše, djevojčice su pokazale mnogo više tjeskobe od dječaka.

Ovi su rezultati potaknuli Peircea da postavi sljedeće pitanje: „Je li korištenje tehnologije utjecalo na porast tjeskobe u osobnom kontaktu ili je sve počelo od društvene tjeskobe koja je dovela do povećane upotrebe društvenih medija?”

U svakom slučaju, Pierce smatra da se tinejdžeri koriste društvenim medijima kao zamjenom za osobni kontakt koji im pomaže da se društveno razviju. „Potrebno je mnogo više istražiti ovaj problem, jer zbog pretjerane upotrebe mobitela tinejdžeri i mladi ljudi ne razgovaraju jedan s drugime. To sputava njihove društvene vještine.”

Međutim, Rodebaugh je skeptičan i smatra da tehnologija nije uzrok društvene tjeskobe među tinejdžerima.

„Ako ste osoba koja na Facebooku komunicira s ljudima koje ćete uskoro vidjeti, onda ćete komunicirati s njima i u pravome svijetu.” Rodenbaugh je također dodao da ne postoje dokazi koji tvrde da tehnologija ima negativan utjecaj, ali se slaže da je adolescencija ključno vrijeme u društvenom razvoju pojedinca te da tek trebamo istražiti odnos između društvene tjeskobe i tehnologije u adolescenciji.

Od završetka Pierciene studije, digitalna je komunikacije postala još češća. Između 2011. i 2013. postotak tinejdžera koji su imali pametne telefone povećao se s 23 posto na 37 posto. U 2012. godini 81 posto tinejdžera koristilo je neki oblik društvenih medija. Studija iz 2013. otkrila je da prosječna osoba otključa svoj mobitel više od 100 puta na dan.

 „Mnogo je lakše gledati u mobitel nego gledati nekoga u oči”, rekla je blogerica Vanessa Pettenu članku za Washington Post. 

Tehnologija je sve češće primarno sredstvo komuniciranja među mladima. Međutim, nije jasno ima li to utjecaja na broj ljudi koji pate od društvene tjeskobe. Iako je društvena tjeskoba jedan od najčešćih poremećaja, istraživači još nisu uspjeli odrediti kako se rasprostranjenost ovog poremećaja promijenila tijekom vremena; stručnjaci se i dalje ne mogu složiti s tome što zapravo uzrokuje ovaj poremećaj. Stoga, nema dokaza koji govore u prilog teoriji da je povećano korištenje tehnologije tijekom proteklih pet godina dovelo do veće rasprostranjenosti društvene tjeskobe.

Unatoč tome, čak i kad bi veza između tehnologije i društvene tjeskobe bila jasnija, zabranjivanje tehnologije u učionicama čini se sve manje vjerojatnim. Učitelji i odgojitelji još od vrtića prihvaćaju prijenosna računala, iPadove i videoigre kao obrazovne alate te ih koriste kako bi učenicima pomogli vizualizirati složene teme na potpuno nov način, unatoč distrakcijama koje uzrokuju društveni mediji. „Osim ako se ne pokuša potpuno zabraniti tehnologija u školama. No, ne brinite se, ona će i dalje biti tu budući da je većina ljudi želi imati u svojim učionicama”, rekao je Rodebaugh. „Još nisam donio odluku u ograničenju korištenja tehnologije u učionici, ali sam razmišljao o tome i pretpostavljam da ću jednom to morati i napraviti.”

S druge strane, Pierce ne smatra da je to rješenje. „Nije bitno koristi li se netko nečime ili ne, bitan je oblik korištenja. Kada izbacimo svu izravnu komunikaciju i kad naši mladi ljudi ostanu u svojim sobama buljiti u svoje ekrane, mi im time ne radimo uslugu. Dobra je usporedba, kaže Pierce, način na koji ljudi vide testove – neki preferiraju testove s višestrukim odgovorima, dok drugi žele otvorena pitanja. Koristiti se tehnologijom na ispravan način znači omogućiti učenicima uravnoteženu uporabu uređaja, u akademskom i društvenom smislu. „Ne možemo izgubiti društvene vještine i ne možemo izgubiti tehnologiju – moramo imati oboje. Moramo pronaći ravnotežu među tim stvarima”, zaključuje Pierce.

Tinejdžerima koji se osjećaju društveno tjeskobnima Pierce predlaže da rjeđe koriste tehnologiju kod kuće (pogotovo ako to remeti njihovo spavanje). Rodebaugh dodaje da postoje razni tretmani za društvenu tjeskobu, koji uključuju lijekove ili terapiju. „Ljudi ne moraju nastaviti patiti ako to ne žele.”

…………………….

NAPOMENA

• The Atlantic je američki kulturno-politički časopis koji izlazi od 1857. godine te se smatra jednim od takvih najstarijih i najuglednijih izdanja u SAD-u.
• Izvor: theatlantic.com