U skladu je to s ekološkim načinom života koji se ovdje njeguje već godinama, ali i humanističkim pristupom obrazovanju gdje je od ocjena kudikamo važnije izgrađivanje pozitivnim karakternih osobina.

Školu su nedavno posjetili partneri iz trogodišnjega međunarodnog projekta Erasmus iz Ujedinjenoga Kraljevstva, Španjolske i Italije. Tema projekta bila je poučavanje i obrazovanje novih generacija učenika, da se znaju suprotstaviti svih zahtjevima novog vremena, gdje svega imamo, ali nam svega i nedostaje. Ravnatelji i stručni suradnici iz spomenutih zemalja bili su oduševljeni školom, brojem djece i zaposlenika, samim objektom, govori ravnateljica Mirjana KAZNAČIĆ:

– Silno su željeli vidjeti kako izgleda ovako velika škola poput naše, a još više kako funkcioniramo iznutra, na organizacijskoj, stručnoj i međuljudskoj razini.

Škola je danas zaštićeni spomenik arhitektonske kulture, a sastoji se od četiri povezana objekta. Izgrađena je tako da joj djeca prilaze i u nju dolaze sa sve četiri strane svijeta.

✿  MALI STRADUN  ✿ 

Školski je hol zamišljen kao mala replika Straduna. U koji god dio škole išli, morate proći tim malim Stradunom, gdje se – događa škola. Priča se o prijateljstvima, simpatijama, sportu, nadolazećim testovima, školskim izletima, problemima koji muče i učenike i nastavnike:

– Središnji je motiv hola Dulčićev mozaik, koji je autor nazvao Sunce – izvor znanja. To djelo neizravno utječe na našu djecu, a da toga nisu ni svjesna. Umiri ih, usmjeri im misli. Rijeko kad ih možete vidjeti da onako dječje bezglavo jure po školi, po tome holu. Napravili smo drvene klupe na koje mogu sjesti, pisati zadaću, slušati pjesme ili samo mirovati i razmišljati. Tako da je taj naš školski Stradun istodobno trg pun žamora i oaza mira – objašnjava ravnateljica Kaznačić.

Napominje da je škola oduvijek bila ispred svog vremena. Među prvima su krenuli s kabinetskom nastavom, a opremljenost tehnikom i didaktikom s godinama je samo rasla.

Ocjene i kriteriji ocjenjivanja u OŠ Lapad su ujednačeni, uvjerava nas, i nema ovdje one poznate poplave odlikaša. Svaka je ocjena zaslužena, svaka petica ima svoje čvrste temelje, što dokazuju i brojni uspjesi na natjecanjima znanja. Mnogo se bave problematikom trajnoga znanja te unaprjeđuju nastavni proces praktički iz dana u dan:

– Uvjerena sam da se reforma školstva ne događa na papiru. Kod nas je reforma davno ušla u razrede, jer su sami učitelji osjetili da s trajnim znanjem nešto nije u redu. Niti sa snalaženjem djece u primjeni tog znanja. Problem su, recimo, preteške torbe i nepotrebno gradivo. To škola ne može riješiti potpuno sama, izvan sustava. Ali ne posustajemo.

U svemu što rade drži ih entuzijazam i ljubav prema učiteljskom pozivu, saznajemo od drugih učitelja. Stjepan Radić je rekao da nema tako bogate države koja može platiti dobrog učitelja. Većim plaćama i društvenom statusu ovi se učitelji ionako ne nadaju, no zato su sigurni da će svakog učenika učiniti boljim čovjekom.

✿ PLAŽE SE VOLE I ZIMI  ✿ 

Jedan od njih, vrijednih i upornih prosvjetarskih lučonoša je i Ivan CIKATIĆ, koji predaje biologiju. Govori nam da ove godine kao Međunarodna ekoškola stječu Zlatni status, što je nagrada svim školskim djelatnicima, učenicima i njihovim roditeljima. U zadnjih deset godina vrijedno su radili i sudjelovali u brojnim aktivnostima:

– Cijela je škola velika ekološka skupina i ne postoji nijedan razred koji nije uključen u neku ekološku aktivnost. Čišćenje okoliša nije rezervirano samo za okoliš naše škole, nego već nekoliko godina provodimo projekt koji smo sami osmislili, a zove se Plaže se vole i zimi. Čistimo okolne plaže na kojima se većina učenika ljeti kupa i zabavlja. Na taj način želimo podsjetiti učenike, ali i nastavnike i ostale članove zajednice kako plaže nisu samo odmarališta i kupališta koja zimi ne postoje, nego su zapravo živa bića koja trebamo redovito čistiti, održavati i posjećivati, inače će kao i svako živo biće uginuti. Desetci vreća smeća, koji su proizvod naše domaće radinosti, svake se godine uklanjaju s plaža. Inozemni turisti, koje katkad susretnemo, srdačno nas pozdrave i oduševljeni su našom akcijom.

U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo uzimaju uzorke mora s plaža te ih laboratorijski obrađuju i utvrđuju stanje kakvoće mora. Uključili su se i u međunarodni projekt Mi jedemo odgovorno, pa u suradnji sa školskim kuharicama sav višak hrane koji preostane nakon pripreme dnevnih obroka upotrjebljavaju za pripravu zdravih i kulinarski kreativnih obroka. Sama djeca pod vodstvom nastavnika.

Budući da je razvijena čitalačka vještina prvi uvjet za školski uspjeh, a dobar školski uspjeh uvjet je za životni uspjeh, škola knjižnica promiče čitalačke vještine putem raznih projekata – od Tuluma s(l)ova, preko Čitamo mi u obitelji svi već šestu godinu zaredom, do županijskog natjecanja u čitanju naglas, Noći knjige i običaja da osmaši prvašićima čitaju Grimmove bajke uz slikokaz.

Nedavno je škola bila domaćinom stručnog skupa školskih knjižničara Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je predstavljen novi način stručnog usavršavanja kroz rad s učenicima na oglednom nastavnom satu nastavnog područja Školsko knjižničarstvo. Knjižničarka Nikolina MILOSLAVIĆ govori kako školska knjižnica ispunjava svoj dio odgovornosti u informacijskom opismenjavanju svojih učenika, pripremajući ih za cjeloživotno učenje i kompetencije u suvremenom društvu znanja.

– U njemu važnije pitanje postaje kako naći i prepoznati pravu informaciju od informacije same. A da bi i moralne vrjednote ušle u srca ljudi, u ovaj svijet koji ih i nehotice zaobilazi, potrebni su ljudi koji će se svojim angažmanom posvetiti svim ljudskim djelatnostima, tiho i korisno djelovati na području svoga zvanja. Naša knjižnica stavlja u funkciju sve izvore znanja i surađuje s nastavnicima i učenicima, promičući informacijsku pismenost kao temelj za cjeloživotno učenje. Od knjižnice stvaramo mjesto koje pomaže stvoriti unutarnje duhovno i emotivno zadovoljstvo kao vrhunsku vlastitu nagradu za čitanje.

✿  ČUVARI TRADICIJE  ✿ 

Čitalačke kompetencije izravno su vezane i uz nastavu hrvatskog jezika, a tijekom godine mnogo učitelja i učenika angažirano je u rad na smotri LiDraNo. Učiteljica hrvatskoga Danijela BUBALO smatra da je važno povezati se s djecom:

– Nastavnik je taj koji potiče, usmjerava i razvija interes učenika prema jeziku, kulturi i pisanoj riječi. Već godinama na Gradsku smotru LiDraNo izlazimo s najviše učenika. Rijetkost je imati predstavnike u svim kategorijama, a ove godine posebno smo ponosni jer smo na Državnoj smotri sudjelovali s dramskim, literarnim radom i radijskom emisijom. Uvijek spremni za nove izazove!

Pa su se tako okušali i u novoj izvannastavnoj aktivnosti – radijskoj emisiji, koja je na kraju postigla veliki uspjeh već u prvoj godini rada. Pozitivan pristup, dobra komunikacija i suradnja između roditelja, učenika i nastavnika ključ je uspjeha, rekla nam je Bubalo:

– Sretna sam što mi moj predmet dopušta veliku kreativnost u nastavi. Dokaz naših vrijednosti brojna su priznanja koja smo stekli i koja nastavljamo osvajati na radost svojih učenika.

Ravnateljica Mirjana KAZNAČIĆ s ponosom ističe da škola ima međunarodni status u kontinuitetu od 1973. godine. Kod njih se organiziraju međunarodni susreti školskih ravnatelja i roditelja te ih posjećuju delegacije iz cijelog svijeta. Nalaze se na UNESCO-ovom popisu škola čuvara baštine, jer dugi niz godina čuvaju tradiciju i baštinu. Čuvaju, primjerice, zanat ručnog veza, ali i starih metoda proizvodnje maslinova ulja. Sve je to rezultat ustrajne kreativnost i samoinicijativnosti u prihvaćanju novih metoda te suvremenih izazova u poučavanju:

– Humanost je drugo ime za našu školu, djelujemo tako na našu djecu i mnogo naših bivših đaka krenulo je putem društveno-humanistički znanosti. A oni koji su i dalje s nama u školskim klupama vrijedni su, marljivi, pristojni, disciplinirani. Možda u svemu tome ima zaslugu i naš mali osunčani i pitomi školski Stradun – zaključuje ravnateljica. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]