AKTUALNA TEMA > UPISI U SREDNJE ŠKOLE

Sve je isto k'o i lani

petak, 15. lipnja 2018.

Kraj nastavne godine je tu, sve aktualniji su upisi u srednje škole i na visoka učilišta. Upisi u srednju školu već se petu godinu provode elektroničkim putem, čime su izbjegnuti brojni problemi koji su opterećivali ovaj postupak …

Sve je isto k'o i lani

… od netransparentnosti do mogućih malverzacija, pogodovanja, korištenja veza i poznanstava.

Ove je godine POČETAK PRIJAVA pomaknut tjedan dana ranije pa su prijave osmoškolaca u sustav počele već 25. svibnja, a

  • OBJAVA KONAČNIH LJESTVICA poretka bit će 13. srpnja.

Nakon što se

  • 11. kolovoza službeno objave slobodna mjesta za jesenski upisni rok, deset dana kasnije,
  • 21. kolovoza počet će prijave za drugi upisni rok.

Učenicima koji se tijekom oba roka ne uspiju upisati u srednju školu ostaje mogućnost upisa u trećem roku. Novost je to koju uvodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja kojoj je cilj osiguravanje upisa za sve učenike.

  • Prijave za taj treći upisni rok učenici će podnositi od 4. do 8. rujna.

Prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja, u sljedećoj školskoj godini u prvim razredima javnih srednjih škola bit će mjesta za 46 231 učenika u 2076 razreda. Najviše je mjesta kao i uvijek predviđeno u strukovnim četverogodišnjim programima (19 666), gimnazijama (11 883), a najmanje u trogodišnjim strukovnim programima (8431). Kad se pogledaju podatci za prošlu godinu, onda je ukupno 1931 upisno mjesto manje nego lani. U gimnazijama bi, u odnosu na lanjski broj predviđenih upisnih mjesta, ove godine trebalo biti 369 mjesta manje, a u strukovnima 722. Razlog je tog smanjenja pad broja učenika koji završavaju osnovnu školu pa su shodno tome škole i njihovi osnivači uvažavajući svoje lokalne potrebe planirali i strukturu upisa.

Osim trećega upisnog roka, novost je ove godine da je Ministarstvo predvidjelo i povećalo broj upisnih mjesta po razrednom odjelu s 26 na 28 učenika. Upisna je novost i da zanimanja za koja učenici ne pokažu interes ne će biti ukinuta nakon ljetnoga roka, nego će se njih pokušati popuniti u jesenskom roku. Također, ove se godine predlaže da su učenici pri upisu u određene strukovne programe dužni dostaviti potvrdu obiteljskog liječnika, a daje im se i mogućnost da liječničku svjedodžbu medicine rada dostave školi nakon upisa, i to najkasnije do kraja prvog polugodišta. Dosad je bila praksa da spomenute zdravstvene potvrde učenici predaju prilikom upisa, no novo ponuđeno rješenje može imati i negativnih posljedica, jer se može dogoditi da na kraju prvog polugodišta učenik dobije svjedodžbu medicine rada u kojoj je navedeno da ne može obavljati posao za koji se obrazuje. Kako će se usred nastavne godine učenik prebaciti u neki drugi, srodan ili posve različit obrazovni program? A ima i mišljenja da su liječničke svjedodžbe koje koštaju i do 400 kuna dodatni udar na roditeljski novčanik.

■  GIMNAZIJE SE POPUNE U PRVOM ROKU  ■ 

Gimnazije već godinama u prvom upisnom roku uspijevaju popuniti svoje kvote, pa to i nije neka posebna vijest. Mirjana MATIJEVIĆ, ravnateljica splitske III. gimnazije, jedne od najboljih u Hrvatskoj, kaže nam da u njezinoj školi nema problema s upisima.  

– Nama se normalno formira rang-lista pa imamo otprilike tri razredna odjela s učenicima koji imaju maksimalnih 80 bodova, a ostalo su učenici koji također imaju vrlo visok uspjeh u osnovnoj školi. Lani nam je prag bio na 75,28 bodova, koliko je imao posljednje upisani učenik u prvi razred pa zasad nemamo nikakvu potrebu za dodatne provjere kandidata koji nam se prijavljuju na upis, jer onih s maksimalnim brojem bodova, istina, ima osamdesetak posto, ali njihov broj nikad ne premašuje broj raspoloživih upisnih mjesta pa stoga i nemamo potrebu provoditi poseban selekcijski postupak. Svoju upisnu kvotu popunjavamo uvijek u prvom upisnom roku. Ne znam kako će se odraziti smanjeni broj odobrenih upisnih mjesta, jer lani smo upisali 156 učenika u prvi razred, a ove su nam godine odobrena 144 upisna mjesta, što je prirodna posljedica smanjenog broja učenika koji izlaze iz osnovne škole. Vjerujem da ove godine zbog smanjene upisne kvote ne će biti nikakvih problema – kaže ravnateljica Matijević.

Problema ne bi trebalo biti ni u čakovečkoj Gimnaziji Josipa Slavenskog. Kako nam govori ravnateljica Tea DRAGIĆ-RUNJAK, situacija u njezinoj gimnaziji uvijek je dobra.

– Ove ćemo jeseni upisati isti broj razrednih odjeljenja kao i ove školske godine – sedam razreda opće gimnazije te po jedan matematičke i jezične. Interes učenika je velik, ali vjerujem da će upisi proći u najboljem redu. Na županijskoj su razini srednje škole dobro koordinirane, mreža škola dosta je dobro postavljena pa očekujemo da nijedna srednja škola ne će ostati s nepopunjenim upisnim kvotama. U gimnaziji je godinama slična situacija s prijavama kandidata. Ima učenika koji su ostvarili pravo na izravan upis na temelju postignuća iz osnovne škole ili zbog nekih drugih razloga kao što su zdravstvene poteškoće. Formalnoga bodovnog praga nemamo, ali u gimnaziju se uvijek upisuju izvrsni učenici s vrlo dobrim i odličnim općim uspjehom, koji su vrlo motivirani za pohađanje gimnazije, a onima kreativnim učenicima koji imaju i određena postignuća na državnim natjecanjima priznajemo dodatne bodove te im i tako olakšavamo da upišu željeni gimnazijski program. I što je najvažnije, zasad ne moramo raditi nikakve dodatne provjere – kaže ravnateljica Dragić-Runjak.

DODATNE PROVJERE U MIOC-U I TITUŠU ■ 

No, u zagrebačkoj XV. gimnaziji, poznatijoj kao MIOC, već su u protekle dvije godine imali slatki problem, jer im se na upisna mjesta javilo mnogo više kandidata s maksimalnih 80 bodova nego što uopće mogu upisati.

– Već smo prethodne dvije godine radili posebnu provjeru znanja za kandidate koji kod nas žele upisati gimnaziju. Naime, na upise nam se prijavljuje višestruko više kandidata nego što možemo upisati u prvi razred te velik broj učenika s maksimalnih 80 bodova za koje nemamo načina da ih razlikujemo – kaže ravnateljica Ljiljana CRNKOVIĆ i nastavlja:

– S druge nam je strane žao što neki učenici koji nemaju sve odlične ocjene, ali imaju posebne sposobnosti i sklonosti za matematiku, informatiku, prirodoslovlje, baš nikako ne mogu doći u priliku da upišu našu školu. Promjenom Pravilnika o elementima i kriterijima za upis učenika u prvi razred srednje škole dana je mogućnost školama da provjeravaju specifična znanja kandidata.

Provjera se pokazala kao dobro rješenje, iako mislimo da nosi premalo bodova – samo pet – u odnosu na uspjeh učenika iz dosadašnjeg školovanja. Učenici i njihovi roditelji dobro na nju reagiraju, dolaze na testiranje iz matematike na kojem se uspiju još bolje procijeniti sposobnosti učenika i napraviti finija distribucija uspješnosti svih kandidata. Cilj je provjere postignut i svake godine upišemo tridesetak učenika koji nemaju maksimalan broj bodova, ali su na temelju dodatne provjere ušli u upisnu kvotu. Jednako toliko učenika s 80 bodova nije uspjelo upisati našu gimnaziju, ali to ne znači da su manje vrijedni, manje odlični nego da njihovi talenti nisu isključivi i samo za matematiku pa oni uspijevaju upisati druge dobre gimnazije.

Mi nemamo iskustva ni s drugim, a kamoli trećim upisnim rokom, jer našu upisnu kvotu možemo popuniti u predupisima i u prvom roku. Bodovni prag nam je 77 upravo zato da i učenicima koji nemaju sve petice omogućimo da mogu konkurirati za upis u naš program. Pozdravljamo dodatnu provjeru znanja, iako je to dodatni posao za naše nastavnike, jer se na 225 upisnih mjesta prijavi više od 600 kandidata za koje treba pripremiti ispitne materijale, provesti testiranje u tridesetak skupina, dežurati, ocijeniti testove u uvjetima koji su gotovo identični onima kad se piše državna matura. No, to je najpošteniji način na koji odabiremo učenike koji će se upisati u našu školu. Je li to najbolji model? Vjerojatno nije, ali ovog trenutka funkcionira i ide za pravičnim upisima. Roditelji su svjesni činjenice da je to jedino objektivno mjerilo za našu školu i da koristimo svoje diskrecijsko pravo za odabir kandidata za upis – rekla je ravnateljica Crnković.

U sličnoj se situaciji kao MIOC našla i zagrebačka Gimnazija Tituša Brezovačkog, pa su zbog prevelikog broja kandidata s maksimalnim brojem bodova morali upisati još jedan razredni odjel.

– Ove si godine ne možemo takvo što dopustiti, jer nemamo prostora u školi i zato smo odlučili među kandidatima provesti provjeru znanja iz Hrvatskog jezika i Matematike i mislimo da je to najpošteniji način prema svima kandidatima. Ove će godine bodovni prag biti na 78 tako da će svi koji budu iznad praga pisati provjere, što će nam biti dodatni pokazatelj kvalitete učenika koje upisujemo, pa će se i među odlikašima s 80 bodova pokazati razlike između kojih se vjerojatno neki ne će upisati u našu gimnaziju, ali ćemo sigurno dobiti zavidan broj motiviranih i talentiranih učenika koji imaju poneku četvorku – rekao nam je ravnatelj Gimnazije Damir JELENSKI.

NITKO NE ĆE U MESARE I STOLARE ■ 

U strukovnim je školama malo drukčija situacija. Budući da bodovni pragovi nisu obvezni ni za jednu vrstu srednjih škola, strukovne škole nemaju, kao gimnazije, problem s učenicima koji bi se u njih upisali s visokim bodovima donesenim iz osnovne škole. Mnogo je veći problem što se u neke strukovne programe prijavljuje premalo, pa onda nema dovoljno učenika za formiranje razrednih odjela. Takav problem nemaju u Školi za medicinske sestre Mlinarska u Zagrebu.

Kako nam govori ravnateljica Asja JELAKOVIĆ, upisi su im više nego dobri, odaziv je velik pa na sto mjesta imaju oko 600 prijavljenih, i to većinom učenika s vrlo dobrim i odličnim uspjehom u osnovnoj školi.

– Takvom interesu pridonosi i činjenica da u sastavu škole imamo i učenički dom pa nam se javljaju visokomotivirani i kvalitetni učenici iz cijele države. Ne radimo nikakve provjere, jedino kandidati moraju dobiti posebne zdravstvene potvrde za zanimanje koje upisuju, koje u školu mogu donijeti i nakon što se učenik upiše u program, do kraja prvoga polugodišta. Takvo je rješenje vjerojatno predloženo, jer može se dogoditi da učenik zbog nekih zdravstvenih problema tijekom ljeta ne dobije potvrdu. A ima i sredina u kojima učenici jednostavno nemaju gdje obaviti takav liječnički pregled i zato im se želi izaći u susret. A ako učenik ne dobije potvrdu zbog kontraindikacije na zanimanje, onda se nažalost mora ispisati iz škole i promijeniti program – kaže Asja Jelaković.

Programi za medicinske sestre uvijek su zanimljivi mladima, ali ima dosta zanimanja koja su deficitarna, no za njih među budućim srednjoškolcima gotovo nema interesa. Primjerice, u Strukovnoj školi u Puli obrazuju buduće mesare, pekare i stolare i prema riječima ravnatelja Ive BEBEKA dosad je uvijek bio problem s popunjavanjem upisnih kvota za njih.  

– Učenici se obrazuju u jedinstvenom modelu obrazovanja i moraju na naukovanje kod licenciranih obrtnika, kojih na žalost u Puli nema dovoljno i to je glavni problem koji nam ograničava upis u spomenute trogodišnje programe. S druge strane, to su dosta nepopularna zanimanja i iako je velika potražnja za tim kadrovima, ne možemo preko noći popuniti razrede. Ove godine idemo s projekcijom na upis po šest učenika u spomenuta tri programa, ali bojim se da ćemo s popunjavanjem kvota za pekare i mesare opet imati problema. S upisom frizera u trogodišnje programe nema problema, jer za njih ima dovoljno slobodnih mjesta za naukovanje u licenciranim obrtima, dok za mesare i pekare gotovo da i nema mjesta za naukovanje kod licenciranih obrtnika, a za praktičnu su nam nastavu vezani upisi. Možda bi trebalo mlade stimulirati stipendijama, a nadamo se da će nam Ministarstvo izaći u susret pa odobriti i upis manje od šest učenika po programu. Školski bi sustav trebao više osluškivati potrebe tržišta rada, okrenuti se stipendiranju učenika za deficitarna zanimanja, a manje se oslanjati na administrativno određivanje ili brisanje pojedinih obrazovnih programa. O tome bi svi zainteresirani čimbenici trebali voditi više računa – smatra ravnatelj Bebek.

JESU LI KRIVI NEPOSTOJEĆI PRAGOVI ■ 

Nije lako popuniti upisne kvote ni u nekim četverogodišnjim strukovnim programima. Kako kaže Darko PŠIHISTAL, ravnatelj Geodetsko-graditeljske škole u Osijeku u kojoj se obrazuju

arhitektonski, geodetski i građevinski tehničari, ponekad imaju problema s popunjavanjem upisne kvote za građevinskog tehničara, a ostala su dva programa dosta zanimljiva učenicima.

– Veliki su problemi u trogodišnjim obrtničkim zanimanjima pa smo od Ministarstva tražili dopuštenje da upišemo dva razredna odjela u kojima bi bila kombinacija od pet zanimanja – zidar, keramičar, soboslikar, monter suhe gradnje, tesar. Prijašnjih smo godina upisivali jedno razredno odjeljenje od tih zanimanja, i to s jedva 18 učenika. Uzrok je malog broja zainteresiranih za te programe u tome što se gimnazije bez definiranih bodovnih pragova popune uvijek prve, a nama se onda upišu učenici koji nemaju kamo. Oni koji ne uspiju u gimnazijama upišu se u četverogodišnje programe, a na začelju su obrtnički programi. Dosta u svemu čine i roditeljske ambicije i onda se događaju lomovi.

Naime, već nam na prvom polugodištu iz gimnazija nude učenike koji su skupili pregršt negativnih ocjena i koji prijeđu nama u četverogodišnje programe, a u međuvremenu i među tim učenicima bude na polugodištu onih koji ne mogu svladati program pa se prebacuju na trogodišnje programe tako da je negativna selekcija izrazita. Takav je proces trebalo zaustaviti u startu i utvrditi bodovne pragove pa da strukovne škole mogu kvalitetnije popunjavati svoje upisne kvote. Problem nam je i sa stručnom praksom zbog nedostatka licenciranih obrta, a još više zato što učenici na praksi mahom ne rade poslove za koje se obrazuju nego radnicima nose gablec i pometu gradilište. Shvatljivo je to, jer u nekoj tvrtki poslovođa, koji nerijetko nije ni stručno osposobljen, nema vremena za učenike, strah ga je dati im nešto da rade da im se nešto ne dogodi, a osim toga nije ni plaćen da obrazuje učenike pa ako na njih obraća preveliku pažnju, trpi mu posao – ističe Darko Pšihistal.

RAD RUKAMA NIJE NA CIJENI ■ 

Ništa jednostavnija situacija nije ni u Graditeljsko-prirodoslovnoj i rudarskoj školi u Varaždinu, u kojoj obrazuju mlade u tri strukovna područja i devet programa. Ravnatelj Zoran HAJEK objašnjava:

– Imamo prirodoslovnu gimnaziju, strukovno područje Rudarstvo, geologija, nafta i kemijska tehnologija, u kojem su četverogodišnji programi za rudarskog i geološkog tehničara. U sektoru Graditeljstvo i geodezija imamo arhitektonskog tehničara i trogodišnje programe za zidare, keramičare-oblagače, montere suhe gradnje, rukovatelje samohodnim građevinskim strojevima. Imali smo i tesara, ali to više ne upisujemo, iako smo ove godine bili domaćini državnog natjecanja na koje su došla samo četiri učenika iz 30 škola u Hrvatskoj. Treći je sektor Poljoprivreda, prehrana i veterina i tu su prehrambeni tehničari i tehničari nutricionisti.

U zadnjih nekoliko godina uvijek bez problema popunjavamo prehrambene, nutricionističke, ekološke i arhitektonske tehničare, ali nikad rudarske tehničare, no taj program imamo jer je jedinstven u cijeloj državi i ti su kadrovi deficitarni.

Od trogodišnjih programa uvijek popunimo rukovatelje samohodnim građevinskim strojevima. Za zidare imamo do četiri prijave, a prije krize smo imali odjele po 28 zidara i tesara, jer su djeca imala i stipendije i naukovanje u jednoj građevinskoj tvrtki koja je u međuvremenu propala, dok privatni obrtnici jedva opstaju i nisu zainteresirani za izvođenje naukovanja. U montere suhe gradnje i keramičare upišemo jedva minimalnu kvotu od šest do osam učenika tako da tri programa stavimo u jedan razred i još ne dosegnemo minimum od 20 učenika, ali budući da su to deficitarna zanimanja ipak dobijemo dopusnicu za rad. Riječ je o zanimanjima koja obilježava fizički rad, a to odavno u ovoj državi nije popularno odnosno općenito u društvu radnička zanimanja nisu na cijeni, a u vrijeme krize brojni su graditeljski obrti propali pa se teško nalazio posao. Osim toga, iz osnovne je škole potpuno nestao ručni rad i naravno da djeca ne mogu zavoljeti nešto što nisu probala – zaključuje Zoran Hajek.

Kako će i gimnazije i strukovne škole proći na ovogodišnjim upisima vidjet će se uskoro. Vjerojatno će oni uvijek popularni gimnazijski i strukovni četverogodišnji programi biti popunjeni otprve, ali prema dosadašnjim iskustvima pojedinim se trogodišnjim strukovnim programima i ovoga ljeta crno piše. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]

Vezani članci
Školski portal: Preminuo danski obiteljski psiholog Jesper JUUL

Preminuo danski obiteljski psiholog Jesper JUUL

HRVATSKU JE UPOZNAO VRLO DOBRO  Mnogima je poznat kao autor…

Školski portal: Mali genijalac Patrik ČUDIĆ briljirao u Kini i opet osvojio zlato

Mali genijalac Patrik ČUDIĆ briljirao u Kini i opet osvojio zlato

Velik je ovo uspjeh ne samo za Patrika nego i za Hrvatsku, a…

Školski portal: Ivan VOJVODIĆ, Bernard INKRET i Noel LAKIĆ kući se vraćaju s brončanim medaljama

Ivan VOJVODIĆ, Bernard INKRET i Noel LAKIĆ kući se vraćaju s brončanim medaljama

U ukupnom poretku Hrvatska je zauzela 42. mjesto. Naši učenici…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: „Odrastajući u digitalno doba”

„Odrastajući u digitalno doba”

… i ostvario pravo na financijsku…

Školski portal: Učinkoviti plan lekcije

Učinkoviti plan lekcije

Zvuči li vam ovo poznato? Joj,…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…