Početak je srpnja, a ona je svoj „posljednji dan nastave” odradila prije nešto više od mjesec dana.

– Ne sjećam se ljeta kada nisam radila – kaže Klem, koja šest godina poučava matematiku. Iako se nakon završetka nastavne godine pokušava udaljiti od školskih obveza te izbjegava odgovarati na e-poštu, izrađivati planove za nadolazeću godinu ili provoditi vrijeme na kampusu, to joj većinu vremena ne uspijeva.

Za razliku od drugih profesija, obrazovanje podrazumijeva raspored. Načelno, tipični američki učitelj radi 180 ili više dana godišnje, s prosječnom početnom plaćom od oko 36 tisuća dolara. Ali to ne uključuje rad tijekom ljeta, izvan škole i vikendom. Tih 180 dana zapravo se odnosi na vrijeme koje učenici – ne nužno i nastavnici – moraju provesti u školi, a to ne podrazumijeva profesionalni razvoj, primjerice konferencije i dodatna usavršavanja.

■  SLABO PLAĆENA PROFESIJA 

Zbog niske početne plaće poučavanje se smatra slabo plaćenom profesijom. Arne DUNCAN, američki tajnik za obrazovanje, rekao je da su nastavnici javnih škola iznimno potplaćeni te zagovara udvostručenje početne plaće.

– Većina nastavnika treba dodatni izvor zarade pa radi i ljeti – kaže Richard INGERSOLL, profesor na Sveučilištu u Pennsylvaniji, čija se istraživanja usredotočuju na nastavničko zanimanje, te navodi podatak kako većina učitelja ljeti čak radi i druge poslove.

Prema Ingersollu, prosječna učiteljska godišnja plaća, uključujući i novac koji je zaradio ljeti, i dalje je niža od ostalih stručnjaka. A nekoliko je studija pokazalo da su niske plaće glavni razlog zbog kojega nastavnici napuštaju profesiju.

Ipak, ne pokazuju sva istraživanja jednake rezultate. Jason Richwine iz zaklade Heritage i Andrew BIGGS s američkog Instituta Enterprise tvrde da su učitelji preplaćeni – ili barem da njihovi zahtjevi za većim plaćama nisu opravdani – navodeći da je učiteljska plaća čak 50 posto viša od poslova u privatnom sektoru te da su njihove vještine ograničene, za razliku od onih prosječnog radnika. A kao dodatnu potporu svojim tezama Richwine i Biggs među ostalim navode učiteljski dugačak ljetni odmor.

Istina je da, u odnosu na zaposlenike u privatnom sektoru, američki nastavnici imaju manje radnih dana, budući da prosječni zaposlenik u privatnom sektoru radi 260 dana godišnje, a u javnome sektoru tek nešto manje. No, nastavnici poput Natalie Klem nastoje objasniti da je dugačak ljetni odmor opravdan zbog izazovnog rada u učionici, što ga time čini i podnošljivijim, a stanka od poučavanja ne podrazumijeva uvijek i prazan hod tijekom ljeta.

■  PROFESIONALNO „IZGARANJE”

Škola u kojoj Klem trenutačno radi pridržava se tradicionalnoga kalendara javnih škola, uz tek nekoliko dodatnih dana na početku jeseni za nastavničko profesionalno usavršavanje uoči povratka u učionice. No, taj se kalendar ne odnosi na ljetne dane. Klem kaže da će ovo ljeto provesti na sastancima, pišući nastavni plan za iduću godinu, pomažući u osposobljavanju novih nastavnika i kontaktirajući s obiteljima svojih učenika, i to nije sve. Prošlih je ljeta, dodaje, bila jednako zauzeta: pisala je magistarski rad (koji nije potreban, ali može osigurati  veću plaću), uređivala učionice i još mnogo toga.

Sustav isplaćivanja naknada za vrijeme ljetnoga odmora vrlo je kompliciran. Prema Ingersollu, plaće se obračunavaju prema izvornome školskom kalendaru, koji se temeljio na poljoprivrednim zakonima. Naime, djeca su ljeti morala pomagati na farmama pa u tome vrijeme nisu pohađala nastavu, a nastavnici su bili plaćeni samo dok su djeca bila u školi. Dakle, bili su plaćeni manje od redovitih radnika. Ali, s razvojem gospodarstva, i učitelji rade mnogo više, iako ljeti izvan učionice, pa je i pitanje njihovih naknada postalo sve složenije.

Dobro je poznata činjenica među nastavnicima da se njihova plaća ne će mijenjati, iako se od njih očekuje da ulože dodatan napor tijekom cijele školske godine. Mnogi to čine jer im savjest tako nalaže, a motiviraju ih sami učenici, za koje uvijek žele dati sve od sebe. No neki od njih, poput Alexa TURVYJA koji radi u školi New Orleanse KIPP, iznimno cijene svoj zasluženi ljetni odmor, jer je to jedino vrijeme kad može razmišljati i „napuniti baterije” za nove izazove. Naime, profesionalno „izgaranje” široko je rasprostranjeno u nastavničkoj profesiji te je jedan od glavnih razloga zbog kojega učitelji napuštaju poučavanje.

■  JASNI KRITERIJI

Visina učiteljske plaće određuje se prema broju godina provedenih u učionici te stupnju obrazovanja.

– Računica je jasna i to su jedini kriteriji, a kvaliteta i izvedba ne uzimaju se u obzir. Ipak, svi znamo da su neki nastavnici mnogo bolji od ostalih i da rade mnogo više od ostalih, ali nisu odgovarajuće nagrađeni – tvrdi Ingersoll.

Unatoč novim pokušajima reforme sustava učiteljskih plaća, malo njih vjeruje u to da će biti pomaka nabolje. „Kad se sve zbroji, nitko od učitelja ne bavi se tim poslom radi novca”, zaključila je Natalie Klem. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Priredila Ivana Čavlović  ]