Savjeti stručnjaka
UČITI DJECU KAKO UČITI
Kako će se mijenjati uloga učitelja u školi budućnosti
objavljeno: 13. srpnja 2018.

Ljudmila NEKRASOVA, profesorica biologije, zapitala se kako će i čemu ona i njezini kolege poučavati školarce u budućnosti.

Kako ćemo i čemu poučavati djecu u školama ako ne znamo koje će profesije biti aktualne, ne za deset, već čak i za pet godina? Kako i za što se pripremati? Možda će roboti ostaviti bez posla sve nekvalificirane i nižekvalificirane radnike? Ili će digitalizacija obuhvatiti sve procese upravljanja u poslovanju i proizvodnji, a menadžeri više nikome neće biti potrebni? Možda će neumjerena potrošnja prirodnih resursa dovesti planet do ekološke katastrofe. Tad će se tržište rada potpuno promijeniti, a naše sadašnje viđenje perspektivnih profesija otopit će se poput glečera na Arktiku.

Naravno, možete se uvjeravati kako poznavanje svojstava strukture i rada hipotalamusa spadaju u trajne vrijednosti. Ako se tome doda umijeće raspoređivanja koeficijenata u oksidacijsko-redukcijskoj reakciji i zareza u složenoj rečenici, onda je to već pravo bogatstvo. Takav će čovjek moći sigurno krenuti svakim profesionalnim putom.

Ali postoji i objektivna stvarnost. Moj će sin ove godine krenuti u prvi razred. Od treće godine planira postati pilot. Doduše, dok on završi školu, možda će se svim avionima upravljati bespilotno. Da, i moja profesija možda neće postojati u današnjem obliku, jer uopće nije sigurno hoće li se zadržati nužnost masovnog obrazovanja u sadašnjem obliku.

Naime, kad je potrebno proučavati strukturu lišća i stabljike te formiranje embrionalnih listova u embriogenezi? Kako ćemo tada raditi, kako obrazovati učitelje? Kako organizirati obrazovanje vlastitog djeteta? Nastaviti kao da se ništa ne događa, učiti Tatjanino pismo napamet i tražiti identične trokute? Odrediti silu trenja i podcrtavati zavisne članove rečenice? Je li potrebno poučavati svemu ovome ako nismo sigurni da će znanje učenicima u budućnosti biti korisno?

Ja mislim da je potrebno. Samo što klasično školsko znanje ne treba biti cilj. Ono se, samo po sebi, može pokazati nepotrebnim, ali iskustvo uspješnog usvajanja znanja i stjecanja vještina nesumnjivo će pomoći u bilo kojoj profesiji.

Uostalom, mnogi će se vjerojatno morati prekvalificirati, usavršavati se u raznim područjima određenih djelatnosti, tehnologija i zanimanja. U tom kontekstu važnost školskog obrazovanja raste. Također, sposobnost učinkovitog samoobrazovanja postaje ključna u uvjetima neizvjesne budućnosti.

Glavni je zadatak školskog odgoja u ovim uvjetima učiti dijete da uči, naglasiti bit učenja, ustrojiti, uopćiti, usvojiti, donositi zaključke.

Idealno bi bilo učiti kako izumiti, rješavati kreativne i projektne zadatke te prilagoditi metode i izvore. Čini mi se da se to može postići na temelju školskog sadržaja, pod uvjetom da nastavnici zaborave unaprijed pripremljene odgovore učenicima i odluče ispravno postavljati pitanja i zadatke. Nama je učiteljima vrlo teško ne razmišljati za svoje učenike i pokušati ih naučiti da misle sami za sebe. Znam to, jer i sama sam takva.

Čini mi se da će upravo zbog učiteljske nefleksibilnosti i zbog toga što se nismo spremni mijenjati sve važnije postati poučavanje kod kuće i učenje na daljinu. No, to je već druga priča…

………………

NAPOMENA

  • Mel.fm – ruski portal posvećen obrazovanju i odgoju.
  • Izvor: mel.fm