Školstvo u medijima
PROFESIONALNO SAGORIJEVANJE NIJE NEIZBJEŽNO
Učitelji su pod stresom – ali škole mogu pomoći
objavljeno: 26. srpnja 2018.

…te naglašavanjem važnosti holističkog pristupa dobrobiti učitelja.  

U sklopu studije koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Missouri anketiran je 121 osnovnoškolski učitelj. Anketa je sadržavala pitanja poput „Koliko je stresan vaš posao?” te „Koliko se dobro trenutačno nosite sa stresom na poslu?”.

Učitelji su izvijestili o svojim razinama profesionalnog sagorijevanja, cinizma i o osjećaju postignuća i učinkovitosti.

Istraživači su zatim prikupili učeničke podatke koji su, između ostalog, uključivali rezultate ispita i stope problema u ponašanju koje su učitelj primijetili u učionici kako bi stekli dojam o tome kakav bi utjecaj na učenike mogao ostaviti stres koji njihovi učitelji doživljavaju.

Istraživači su sedam posto učitelja ocijenili dobro prilagođenima, uz nisku razinu stresa, visoku sposobnost izlaženja na kraj s problemima te nisku razinu profesionalnog sagorijevanja. Ostatak učitelja prepoznat je kao skupina koja doživljava visoku razinu stresa: 60 posto sudionika u studiji istraživači su ocijenili kao skupinu koja vrlo dobro izlazi na kraj s problemima, 30 posto sudionika nalazi se u skupini koja umjereno lako izlazi na kraj s problemima i profesionalnim sagorijevanjem, a tri posto sudionika u skupini je koja iznimno loše izlazi na kraj s problemima te je pod visokom razinom profesionalnog sagorijevanja.

Drugim riječima, visoka razina stresa u kombinaciji s niskom sposobnošću izlaženja na kraj s problemima i manjkom podrške doveli su do visokog postotka profesionalnog sagorijevanja.

■  EMOCIONALNA ISCRPLJENOST

Vodeći autor studije, profesor psihologije Keith HERMAN i njegovi kolege sa Sveučilišta Missouri otkrili su da „visoka razina stresa o kojoj izvještavaju gotovo svi učitelji u ovoj studiji potvrđuje prethodne dokaze koji nalažu da je poučavanje vrlo stresna profesija”.

Stres je učitelja visok dijelom zbog toga što zahtjevi posla mogu voditi do emocionalne iscrpljenosti, koja nastaje dok se učitelji pokušavaju nositi s emocionalnim potrebama svojih učenika i istodobno brinuti o njihovim akademskim potrebama. Ne dolaze svi učenici u školu spremni za učenje, a učenici koji ometaju nastavu mogu brzo iscrpiti emocionalnu energiju učitelja.

Prema izvještaju iz 2013. 40 posto novih učitelja ne osjeća se odgovarajuće pripremljeno da bi upravljalo učionicom ili se suočavalo s disciplinskim problemima, a ujedno novi i iskusni učitelji prepoznali su upravljanje učionicom glavnim problemom s kojim se bore.

Zbog kronične emocionalne iscrpljenosti učitelji se mogu osjećati izolirano i biti uvjereni da su manje učinkoviti u svojim učionicama nego što bi mogli biti. „Kad su učitelji pod stresom i ne izlaze najbolje na kraj s problemima, odnosi koje imaju s učenicima također će patiti, što vodi do negativnih akademskih i bihevioralnih ishoda za učenike”, zaključuju Herman i njegovi kolege.

Učitelji koji su pod visokom razinom stresa i koji imaju umjerenu ili nisku sposobnost nositi se s tim stresom – 33 posto sudionika studije – izvještavaju o višim stopama problema u ponašanju poput ometanja nastave ili neobraćanja pozornosti, za razliku od njihovih kolega u dobro prilagođenoj skupini.

Dakle, ako ne podržimo dobrobit učitelja, to će se odraziti i na dobrobit njihovih učenika.

Profesionalno sagorijevanje nije neizbježno, čak ni u stresnim uvjetima

Iako je većina učitelja u studiji rekla da je njihov posao zahtjevan, škole mogu igrati vitalnu ulogu u pomaganju učiteljima da se nose sa stresom, smatraju istraživači. Većina sudionika studije, njih 60 posto, doživjela je stresna razdoblja, ali je uspjela izbjeći profesionalno sagorijevanje uz odgovarajuću podršku svojih škola. Ovi su učitelji stoga boljeg psihičkog i fizičkog zdravlja, što se odražava i na njihove učenike u pogledu akademskih i bihevioralnih ishoda.

Ulažući u usluge podrške i promičući emocionalnu dobrobit učitelja, škole mogu smanjiti rizik od profesionalnog sagorijevanja i problem odlaska iz profesije – 16 posto učitelja u SAD-u promijeni škole ili napusti profesiju svake godine.  

OVA TRI NAČINA MOGU POMOĆI ŠKOLAMA UBLAŽITI TE ČAK I UMANJITI STRES KOJI UČITELJ OSJEĆAJU.

  • Omogućite podršku, poput radionice upravljanja stresom ili treninga za opuštanje; to učiteljima može pomoći da svladaju strategiju nošenja s problemima.
  • Omogućite proaktivnu zaštitu koja pomaže uočiti rane znakove profesionalnog sagorijevanja.
  • Potičite pozitivnu školsku kulturu; to može pomoći ublažiti mnoge kulturološke i političke izvore stresa. Učitelji često nose teret učeničkog uspjeha na svojim leđima i na sebe preuzimaju kritike za loše rezultate ispita. Školsko okruženje koje je izgrađeno na pozitivnim odnosima između učenika i učitelja može smanjiti osjećaje izolacije te istodobno promicati dobrobit učitelja.

„Kao društvo moramo razmatrati metode koje stvaraju brižna školska okruženja, ne samo za učenike, već i za odrasle koji ondje rade”, kaže Herman.  „Ovo bi moglo pomoći da se pronađe način na koji bi ravnatelji i roditelji mogli imati poticajan odnos s učiteljima kao i da se učiteljima osiguraju potrebno vrijeme i stručno usavršavanje nužno za obavljanje posla te stvore društvene mreže za podršku učiteljima kako se ne bi osjećali izolirano.”

Koja je bit svega ovoga: za učenički uspjeh nužna je dobrobit učitelja. Iako razina stresa može biti visoka, odgovarajuća podrška može pomoći učiteljima da budu učinkoviti u učionici.

…………………

NAPOMENA

  • Portal EDUTOPIA mrežna je zajednica koja promiče i dijeli znanje o obrazovnim temama. Autori portala ističu projektno orijentirano učenje, profesionalni razvoj učitelja, društveno i emocionalno učenje, primjenu tehnologije itd.
  • Izvor: edutopia.org