Školstvo u medijima
ZAŠTO SU KNJIGE VAŽNE > DJECA KOJA NE ČITAJU POSTAT ĆE SOCIJALNI INVALIDI
Pred ‘digitalnom’ generacijom stoje brojne opasnosti
objavljeno: 6. rujna 2018.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | slobodnadalmacija.hr ] … nego polako posustaje u utrci sa svim vrstama ekrana kojima su mladi ljudi danas izloženi.
Najnovije istraživanje Američke psihološke asocijacije, koje prenosi Washington Post, pokazalo je da je prije 40 godina 60 posto maturanata čitalo knjige, novine ili časopise svaki dan, a 2016. godine to čini svega njih 16 posto. No zato je njih 82 posto svaki dan na Facebooku, Twitteru i Instagramu, sigurno ne previše zabrinuti podatkom da je svega jedno od njih troje u 2016. godini pročitalo knjigu u slobodno vrijeme.

Stručnjaci, tako i oni koji su sudjelovali u istraživanju, već godinama upozoravaju na štetnost navike nečitanja za kognitivni i socijalni razvoj, osobito mladih ljudi.

Teškoće u komunikaciji i socijalizaciji, sve manja sposobnost kritičkog i složenijeg razmišljanja i izražavanja koje inače razvija navika čitanja knjiga i dužih tekstova, nesposobnost apstraktnog razmišljanja, razumijevanja i usvajanja stranih riječi – opasnosti su koje stoje pred “digitalnim” naraštajem i zbog kojih i domaći stručnjaci pozivaju na uzbunu, pa čak i veći angažman vlasti na razvoju nacionalne strategije čitanja.

  • U Hrvatskoj, kažu, dodatni problem predstavlja obrazovni sustav koji ne potiče vještine poput kritičkog mišljenja, nego inzistira na reprodukciji gradiva.

Zanimljiv je primjer s ovogodišnjeg ljetnog roka državne mature na eseju iz hrvatskog jezika niže, B razine, kada su se maturanti strašno razljutili što su za zadanu temu dobili usporedbu lirskih pjesama “Zvijezda da mi je biti” Josipa Pupačića i “Opomena” A. B. Šimića. Čak im ni stih “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda”.. nije “zazvonio”, pa je od skoro devet tisuća maturanata koji su pisali tu razinu eseja čak njih 1700 – predalo potpuno prazne listove.

Dodajmo i to da nijedan ovogodišnji maturant u ljetnom roku test iz hrvatskog jezika ni na višoj ni na osnovnoj razini nije riješio sto posto.

Nekoliko recentnih domaćih istraživanja, a navest ćemo samo neke, pokazuje da smo u ovoj sferi, baš poput američkih tinejdžera, i mi već duboko zašli “u crveno”: primjerice, istraživanje zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, provedeno u suradnji sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom o obrazovnim aspiracijama učenika petih i osmih razreda iz 28 zagrebačkih osnovnih škola pokazalo je da čak 43 posto osmaša ni jednu jedinu minutu nije posvetilo čitanju knjiga izvan školskih obveza. (…)

S druge strane, prvo nacionalno istraživanje o generaciji Z u Hrvatskoj (mladi rođeni u drugoj polovici devedesetih godina i početkom 2000-ih), koje je lani provela agencija DIALOG komunikacije u suradnji s JoomBoosom, pokazalo je da čak 87 posto mladih Z generacije u Hrvatskoj svakodnevno koristi društvene mreže, a 67 posto više od četiri sata dnevno provodi na mobitelu.

Zanimanje za čitanje knjiga u učenika pada već u trećem i četvrtom razredu osnovne škole, a gubi se do šestog razreda. U školskim knjižnicama primjećujemo da osobito nedostaje literature koja bi zanimala dječake, poput popularno-znanstvenih knjiga – prepričava Draženka STANČIĆ, nagrađivana školska knjižničarka iz OŠ I.K. Sakcinskog u Ivancu blizu Varaždina, promotorica i pokretačica projekata za poticanje čitanja u školaraca. (…)

– Doći ćemo u situaciju da djeca neće znati međusobno komunicirati. Već danas se njihova komunikacija svodi na kratke, jednostavne rečenice, sve im je “cool”, “super”, “vrh”. Sve je instant, sve mora biti kratko, jasno i odmah. Nedostatak čitalačkih navika u budućih generacija svakako će utjecati na jezično-govorni izražaj, na razvoj pažnje, koncentracije, mašte, na njihovu kreativnost – kaže Žana PAVLOVIĆ, magistra specijalistica školske i predškolske psihologije i stručna suradnica/mentorica u Dječjem vrtiću “Solin”. Međusobni odnosi već su danas prilično ugroženi jer se djeluje uglavnom preko društvenih mreža, kaže ona.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | slobodnadalmacija.hr  | Photo by Josh Applegate on Unsplash | Photo by Annie Spratt on Unsplash ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.