Ponovno je moj uspjeh izostao i ja sam jednostavno zaključila da nisam dobra u učenju jezika.

To se promijenilo nakon što sam završila fakultet i otišla u Italiju živjeti s talijanskom obitelji. Slušala sam CD na talijanskom jeziku dok sam se pakirala. To je bilo svo moje znanje talijanskog jezika kad sam stigla u Italiju. Majka u toj obitelji rekla mi je da sam od svih jedanaest dadilja koje su imali tijekom ljeta ja najbrže naučila osnove talijanskog jezika. Kako je to moguće?

Prošlo je 15 godina i našla sam se u Virginiji, gdje sam učila španjolski jezik. Prije ovog je tečaja moj muž, koji ima slično obrazovno iskustvo, također priznao da mu učenje jezika ide loše. Ja sam postigla stručnu razinu u pet mjeseci, a moj je suprug stigao i dalje od toga, postigao je gotovo najvišu razinu u samo tri i pol mjeseca.

Posvetila sam mnogo vremena čitanju i proučavanju akademskih istraživanja, razgovarajući s učiteljima jezika, odgajajući dvoje dvojezične djece i radeći u školama u kojima se ne govori engleski jezik. Došla sam do zaključka da na putu visokokvalitetnog učenja stranih jezika stoje mnoge zablude.

RAZMOTRIMO ZA POČETAK PRVE DVIJE.

✿ Zabluda br. 1.

DJECA PRVO TREBAJU SVLADATI MATERINSKI JEZIK, A ZATIM NAUČITI DRUGI.

✿ Zabluda br. 2.

AKO JEZIK NE NAUČITE RANO, NE MOŽETE GA NIKAD GOVORITI TEČNO.

Amerikanci, obratite pažnju. Većina svjetske populacije govori više od jednog jezika. Oni koji govore samo jednim jezikom u manjini su. Dok sam bila u posjetu prijateljima u Sierra Leoneu, gledala sam dvogodišnje dijete kako se s lakoćom prebacuje s arapskog jezika kojim se obraća majci na engleski kojim razgovara s ocem, a potom na kreolski jezik kad se obraća dadilji. Iako me je to u početku fasciniralo, shvatila sam da je to uobičajenije nego što mislimo.

Naš mozak od rođenja može razlikovati svaki ton i zvuk koje proizvode svi jezici. Što ranije djecu izložimo različitim jezicima, to bolje. Dakle, istina je da je učenje jezika u ranoj dobi lakše za mozak i teče na „prirodniji način”.

Ali istraživači su otkrili da je cjeloživotno učenje upravo to i da su odrasli ljudi u stanju naučiti mnogo više nego što se to ranije mislilo, no poučavanju starijih osoba stranim jezicima treba pristupiti na drukčiji način. To nas dovodi do sljedeće tri zablude.

✿ Zabluda br. 3.

PRVO TREBA NAUČITI JEZIK, ZATIM GRADIVO I GRAMATIKU.

✿ Zabluda br. 4.

TREBA POČETI JEDNOSTAVNIM RIJEČIMA, POPUT BROJEVA I BOJA.

✿ Zabluda br. 5.

NEKIM LJUDIMA JEDNOSTAVNO NE IDE UČENJE JEZIKA.

Malo dijete uči brojeve i boje zato što su to koncepti koje ono može razumjeti. Ali dvanaestogodišnjak može razumjeti apstraktnije stvari i pa učenje jezika ne treba počinjati bojama. Kako dosadno…

Kao i svako učenje, što je zanimljivije i važnije za učenika, to je lakše. Što više povezujemo činjenice, riječi, primjere u organizirane koncepte i ideje, to ih je lakše upamtiti. Možemo učiti gradivo i gramatiku kroz učenje jezika. Ne moramo čekati.

Pogledajte lekcije ili naslove poglavlja u srednjoškolskom udžbeniku za učenje španjolskog jezika J. Rafael ANGELA, koja je utjecala na moje razmišljanje o učenju jezika:

• Može li škola biti moj drugi dom?
• Jesu li festivali istinski odraz kulture?
• Što trebamo učiniti kako bismo bili zdravi i sretni?
• Je li urbanizacija pokazatelj napretka?
• Kako smo pronalazili informacije prije interneta?

Za vrijeme jedne od njegovih radionica, Angel je rekao:

„Želim razgovarati o životu sa svojim učenicima. Počeo sam preispitivati načine na koji poučavamo jezike i mijenjati ih kako bi učenici mogli govoriti o svojim strahovima, snovima i pogledima na život. Upitao sam se kako se odmaknuti od učenja festivala i hrane u učenju stranih jezika. Shvatio sam da će učenici poželjeti činiti velike stvari pružimo li im velike ideje.”

To je upravo način na koji sam ja učila španjolski jezik kao odrasla osoba. Vrtjeli smo se oko tema povezanih s aktualnim događajima, politikom, ratom, klimatskim promjenama, siromaštvom, tehnologijom. Naučila sam mnogo „gradiva” dok sam istodobno usvajala španjolski vokabular, gramatiku i tečnost. To nas dovodi do sljedeće tri zablude:

✿ Zabluda br. 6.

UČENICI KOJI GOVORE ENGLESKI KOD KUĆE U PREDNOSTI SU PRED ONIMA KOJI TO   NE ČINE.

✿ Zabluda br. 7.

TEHNOLOGIJA I RASPROSTRANJENOST ENGLESKOG JEZIKA ČINE UČENJE DRUGIH JEZIKA MANJE VAŽNIM.

✿ Zabluda br. 8.

KULTURA SE SVODI NA FESTIVALE I HRANU.

Znanje više jezika ima brojne prednosti: kognitivne, društvene, emocionalne i fizičke. Istraživanja su pokazala da se ljudi sa znanjem više jezika brže oporavljaju od zdravstvenih trauma poput moždanog udara te da su čak otporniji na demenciju (Vince, 2016).

Ako sam naučila išta od učenja, življenja, rada i igranja na drugim jezicima, onda je to sljedeće: samo učenjem drugog jezika možemo stvarno razumjeti kako drugi ljudi vide svijet. Kad počnemo proučavati druge kulture, postajemo svjesni vlastitih „naočala” kojima promatramo svijet.

Kultura i komunikacija su neodvojive. Način na koji živimo, stvari koje vrednujemo ili ne vrednujemo, slavimo i oplakujemo izražene su našim izborom riječi, tona i sintakse.

Ne bih mijenjala svoje iskustvo komunikacije na stranom jeziku ni za što. Ono donosi toliku radost i zadovoljstvo u razumijevanju različitih nijansi načina na koje se ideje oblikuju i komuniciraju.

• Mislite li vi da trebamo preispitati način na koji poučavamo strane jezike?

………………

NAPOMENA

• Share My Lesson – mjesto za razmjenu ideja i dodatno obrazovanje učitelja posvećenih pružanju najboljega mogućeg obrazovanja svojim učenicima.
• Izvor: sharemylesson.com