rema ishodima u eksperimentalnom kurikulumu, potrebno je izabrane povijesne sadržaje, teme i nastavne jedinice poučavati tako da s pomoću pet opisanih koncepata maksimalno potičemo učenike kako bi oni ne samo na školskom satu nego i izvan nastave bili što aktivniji te sami učili i istraživali. Istodobno je potrebno uputiti učenike kako se uči te, koliko je moguće, povezati sadržaje našeg predmeta s temama iz drugih predmeta, kao i s GOO-om i ZO-om.

Upoznajte svoje učenike s kurikulumom nastavnog predmeta Povijest, odgovorite na njihova pitanja, poslušajte komentare. Budu li učenici upoznati s našim načinom rada, lakše će pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u njoj. Učenike treba upoznati s temama koje ćemo obrađivati koristeći se sadržajem u udžbeniku na stranici 4. i 5. i tako ih upoznati s velikim promjenama u sadržaju nastave povijesti u odnosu prema onome što su i kako učili u osmom razredu osnovne škole. Ako smo propustili razgovarati s učenicima o tome, učinimo to pri završetku teme Teokratske države i na početku nove teme.

Upoznajte učenike sa strukturom udžbenika i sadržajem na stranici www.e-sfera.hr.

Izvedbeni program smo napravili, znamo koliko nam je i kakvih nastavnih sati (obrada, ponavljanje) potrebno. Valja razraditi i elemente i kriterije za vrednovanje kako bismo ih primjenjivali od samog početka – u odgovaranju na pitanja, izradi lenti, pisanju eseja.

Kako organizirati školski sat prema postojećem udžbeniku?

Imajući na umu to koje ishode želimo postići, biramo način rada, aktivnosti za učenike. Predlažemo nastavnicima da u pripremi za svaki sat kao dio planiranja (prijedloge za to možete također preuzeti na e-sferi) izdvoje/zabilježe jesu li možda određeni koncept  primjenjivali više (jer je tema pogodna) te koju su aktivnost prakticirali. Nastava tako može biti dinamična i raznolika, a nastavnik će moći kontrolirati koje je aktivnosti i koncepte vježbao.

Svaka nastavna tema za dublju obradu sadržava osnovni tekst koji je obogaćen pomno odabranim materijalima kao što su slikovni i tekstualni izvori, edukativno osmišljene ilustracije, kronološke tablice i sl.

Kurikulum nastavnog predmeta Povijest u svojem punom obliku nudi izbor od 15 tema, po pet unutar svake od triju tematskih skupina: Država, vlast i moć (A1), Društva, ekonomije i svakodnevica (A2), Slike svijeta (A3).

Ovisno o programu srednje škole u kojoj izvodite nastavu, potrebno je odabrati određen broj tema. Primjerice, za opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, za koje je predviđeno 70 nastavnih sati, propisano je odabrati dvije teme iz skupine A1, jednu temu iz skupine A2, jednu iz skupine A3, a jedna tema treba biti prema slobodnom izboru nastavnika (zavičajna tema, školski projekt ili pak još jedna tema iz bilo koje od triju skupina ponuđenih tema).

Mi smo u ovoj eksperimentalnoj inačici udžbenika Tragovi 1 ponudili ukupno sedam tema. Dvije su iz skupine A1: Teokratske države ranih civilizacija – Egipat i Rimska uprava Italije i provincija, tri iz skupine A2: Društvene strukture u starom vijeku – Egipat, Kolonizacija i romanizacija Ilirika i Komunikacije i putovanja te dvije iz skupine A3: Vjerovanja, rituali i pogrebni običaji – Egipat i Antička umjetnost na tlu današnje Hrvatske. Svaka tema obuhvaća sadržaj predviđen za obradu u deset nastavnih sati. Četiri su teme u tiskanom obliku udžbenika, a tri u digitalnom. Temama koje se nalaze samo u digitalnom obliku pristupa se s pomoću dodatnog digitalnog sadržaja (DDS), skeniranjem koda (učenici) ili klikom na poveznicu u e-sferi (nastavnik). U finalnoj inačici udžbenika Tragovi 1, nakon završetka eksperimentalnog programa, izbor tema bit će još veći, i to prema preporukama kurikuluma nastavnog predmeta Povijest.

Ključna je riječ izbor!

Što od sadržaja udžbenika obraditi na satu? Što ostaviti učenicima za ponavljanje… Udžbenik koji je pred vama nudi obilje sadržaja, posebno izvora, više nego što se može obraditi na jednom školskom satu. Nužno je unaprijed izabrati – prema ishodima koje smo sami zadali, prema našim afinitetima i učeničkim interesima.

Dodatni digitalni sadržaji koji dopunjuju sadržaj udžbenika dostupni su s pomoću kodova koje treba očitati, a pronaći ćete ih u udžbeniku. Uz mnogobrojne slikovne materijale popraćene odgovarajućim objašnjenjima, tu ćete pronaći i kratke filmove s 3D rekonstrukcijama i mnogobrojne druge zanimljive sadržaje.

Nakon što u udžbeniku ili drugim izvorima izaberemo sadržaj koji ćemo obrađivati, obratimo pozornost i na pitanja u udžbeniku.

Pitanja koja se nalaze u udžbeniku potrebno je pozorno pročitati prije nego što ih postavimo učenicima. Niz pitanja potiče aktivnost učenika na različite načine – od njih se traži da istražuju, uspoređuju, služe se zemljovidom, opisuju, argumentiraju, interpretiraju, upisuju nazive na slijepi zemljovid… Na neka će pitanja učenici usmeno odgovoriti, rečenicom ili dvjema. Kompleksniji zadatci, kojima se propituju više razine znanja, zahtijevaju to da učenici na njih odgovaraju u pisanu obliku. Pisani će odgovori ostati u njihovim bilježnicama.

Pitanja obihvaćaju svih pet povijesnih koncepata propisanih kurikulumom, a pripadnost pitanja konceptu označena je simbolom za pojedini koncept.

Važno je za bilo koju od opisanih vrsta pitanja dati učeniku dovoljno vremena da pripremi odgovor, poželjno je poslušati odgovore više učenika, komentirati ih i naglasiti što je posebno dobro u odgovoru. Dobro je ako nastavnik unaprijed odgovori na pitanja koja želi postaviti učeniku. Tako će znati koliko je vremena za odgovor potrebno učenicima na nastavnom satu te kakav odgovor može očekivati.