RAZVOJ MEDIJSKE PISMENOSTI U VRTIĆU ■ DV MARJAN, SPLIT

Ne dopustiti da djeca budu daljinski upravljana

petak, 12. listopada 2018.

Djeca uče živeći i živeći uče, tvrde stručnjaci, imjući pritom na umu temeljni dječji nagon za učenjem. Djeca se rađaju spremna za učenje, a hoće li realizirati tu svoju urođenu dispoziciju ovisi uvjetima koje im pružaju odrasli…

[ Napisale: Antonia RADELJAK GUDELJ, magistra pedagogije  i Mirjana ŠIROVIĆ, odgojiteljica, DV Marjan, Split] … Da bi dječja glad za učenjem bila zadovoljena presudno je pomno pripremljeno okružje, prostorno-materijalni uvjeti te podrška odraslih.

■  OPASNA OVISNOST O MEDIJIMA  ■ 

Osim uloge vrtića u odgoju djece, za uspješan dječji razvoj nužno je kvalitetno provođenje slobodnog vremena djeteta s roditeljima. U neposrednom radu s djecom u vrtiću primjećuje se utjecaj koji mediji čine na njih, posebno crtani filmovi. Poticajnim okružjem vrtića nastojimo djeci pružiti odmak od tehnologije i omogućiti im razvoj raznolikih kompetencija putem altenativnih sadržaja. Posebna pozornost poklanja se radu s roditeljima na osvještavanju količine utrošenog vremena na medije i traženje drugih oblika provođenja slobodnog vremena s djecom.

Brojna istraživanja u svijetu i u nas upozoravaju kako su mladi u svome svakodnevnom životu iznad svake razumne granice upućeni na medije. Rezultati pokazuju da mladi u najvećem postotku gledaju televiziju tri do pet sati dnevno. Više od pet sati dnevno koriste se internetom. Na pitanje bez čega ne bi mogli navode prvenstveno mobitel, zatim televiziju i internet.

U DV Marjan medijsko opismenjavanje djece i roditelja podrazumijevalo je niz aktivnosti i projektni rad s djecom. Poticaj temi bile su izjave i aktivnosti djece u kojima su se najčešće javljali likovi poput zombija, a i u izjavama se ogledala dječja česta izloženost televiziji i videoigricama.

Djeca su se nizom aktivnosti upoznavala s medijima i učila kritički se služiti njima – od izrade vrtićkoga TV programa, razgovora o reklamama i usporedbe agresivnijih i edukativnih crtanih filmova do osmišljavanja i snimanja filma u vrtiću, izrade vremenske prognoze, razgovora o videoigrama, čitanja sikovnica i dramatizacija itd.

■  MEDIJSKO OPISMENJAVANJE RODITELJA  ■ 

S roditeljima smo surađivali tijekom edukativnih radionica i individualnih susreta.

Na prvoj radionici roditeljima su predstavljeni negativni utjecaji medija na djecu: pretilost, usporen razvoj govora, usporavanje motoričkih refleksa, gubitak čitalačkih navika, socijalno otuđenje, smanjenje pažnje i koncentracije, problemi sa spavanjem, vidom, poticanje konzumerizma, nedostatak kritičkog mišljenja.

S roditeljima smo odlučili razbiti određene mitove, primjerice da „crtići nisu opasni jer su nestvarni i smiješni” i mit o TV kao „dadilji”.

Proveli smo anketu o važnosti televizije u njihovu domu – koliko sati dnevno djeca provedu družeći se s TV-om, što gledaju i koliko su roditelji uz njih, a koliko su djeca sama izložena medijskim sadržajima te koje druge medije osim TV-a koriste.

Nakon što smo s zajedno s roditeljima analizirali dječje izjave i crteže, uspoređivali smo određene crtane filmove. Kriteriji za analizu bili su: emocije koje izaziva, razlike među crtićima, izgled likova, izmjena slika, glasnoća, boje, sadržajni elementi, način izražavanja likova, način rješavanja problema, stjecanja moći i poštovanja, stilizacija likova i audiovizualni izgled crtića te koje poruke nose, što je cilj postići kod djece i postoji li uopće cilj.

Takva analiza crtanih filmova roditeljima je pružila drukčiji pogled na njih. Mnogi su izjavili da uopće ne pridaju veliku važnost TV sadržaju niti su bili svjesni da neka svojstva crtića, kao što su prebrza izmjena slika u minuti, bučna i šarena pozadina te nasilje kao zabava, mogu ozbiljno utjecati na djecu, iako primjećuju da djeca učestalo oponašaju likove. Navode da djeca često u igri koriste izjave i geste raznih likova iz crtića u kući i izvan nje.

Uspoređivali smo crtiće Profesor Baltazar, Dr. Pliško kao pozitivne primjere s obzirom na navedene značajke, te Monster High, Power Rangers i slične akcijske kao negativne primjere. Mnogi su roditelji prvi put postali svjesni da likovi koji se ponašaju nasilno, čak i kada time pobjeđuju zlikovce i postižu nešto dobro, odašilju krivu poruku djeci da je nasilje oblik rješavanja problema.

■  DAN BEZ TV-a   ■ 

Osim analize crtanih filmova, s roditeljima smo pogledali i analizirali reklame namijenjene djeci i roditeljima, virtualni svijet namijenjen djeci kao što je Toodlewood, analizirali smo časopise za mlade, utjecaj celebrityja i slično. Iako je riječ o radu s roditeljima djece rane i predškolske dobi, analizom štetnih utjecaja medijskih sadržaja namijenjenima adolescentima istaknuli smo važnost prevencije negativnog utjecaja medija u djetinjstvu.

Tim aktivnostima s roditeljima pridodali smo i putujuću bilježnicu koja putuje od obitelji do obitelji i u kojoj roditelji s djecom bilježe što su gledali na TV-u, čitali, kako su proveli slobodno vrijeme, kojim se medijima i kako koriste i slično.

Dogovorena je i akcija „Dan bez TV-a”, pri čemu roditelji provode dan s djecom bez ikakvih medija i bilježe dojmove u putujućoj bilježnici. Tu je i knjižnica za roditelje sa slikovnicama njihove djece koje mogu pogledati, posuditi kao i knjižnica sa stručnom literaturom za roditelje.

Tijekom razgovora s djecom nastojali smo doznati što najviše gledaju na TV-u. Sve su to bili petogodišnjaci i šestogodišnjaci, bilo je puno izjava poput:  „Volim gledati gdje se puca, to mi je super”. „Volim gledati i boks, ja ću se isto boksati.”, „Volim Nado, to su mala bića koji se tuku međusobno, bore se.”, „Volim Slagterru, slagove staviš u puške, pucaš u zle ljude. Kad pucam u te ljude odlično se osjećam.”..., ali bilo je i drukčijih izjava kao što je: „Volim reklamu za Coca-Colu, jer dječak u njoj dijeli colu da obraduje druge, tako bih i ja da se ljudi razvesele.” ili pak izjava petogodišnje djevojčice da ne voli strašne filmove jer poslije ružno sanja

Roditelji su izrazili želju za daljnjim radom. Date su im preporuke o aktivnostima s djecom umjesto TV-a. Važno je s djecom razvijati razne aktivnosti koje djeluju preventivno, kao što je zajednička igra, kuhanje, posjeti kulturnim institucijama, knjižnici, sportske aktivnosti te redovita komunikacija o osjećajima i događajima u životima svih članova obitelji.

Cilj je – ne dopustiti da nam djeca budu daljinski upravljana. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]

Vezani članci
Školski portal: Splitski prosvjetari zapjevali i postavili izazov kolegama!

Splitski prosvjetari zapjevali i postavili izazov kolegama!

U OŠ Kamen-Šine djelatnici su zapjevali za vrijeme štrajka i…

Školski portal: Nagrada Soljačić uručena učenici Ivi Madunić

Nagrada Soljačić uručena učenici Ivi Madunić

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) nagradilo je i 28 maturanata…

Školski portal: Nije sve ni u dobrom planiranju

Nije sve ni u dobrom planiranju

Kad sam počinjala raditi također je bilo sparnih nastavnih dana,…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Sindikati nastavljaju štrajk

Sindikati nastavljaju štrajk

"Vjerujemo da će socijalnog dijaloga biti,…

Školski portal: Park kod škole postaje prvi ekološki održiv vrt u Rijeci

Park kod škole postaje prvi ekološki održiv vrt u Rijeci

Postavljanje visokih gredica na školskom travnjaku,…

Školski portal: U ponedjeljak štrajk u cijeloj Hrvatskoj

U ponedjeljak štrajk u cijeloj Hrvatskoj

Sindikalni čelnici Branimir MIHALINEC i Sanja…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…