Školstvo u medijima
RASPRAVA O NOVOM ZAKONU O UDŽBENICIMA
Ministrica i nakladnici natezali se oko loše komunikacije i statusa radnih bilježnica
objavljeno: 12. listopada 2018.

U nekoliko je navrata do izražaja došla opaska nakladnika za potrebom bolje komunikacije s Ministarstvom te oprečna mišljenja o razdvajanju udžbenika i pripadajućih drugih obrazovnih materijala, poput radnih bilježnica, koje će prema nacrtu Zakona odobravati dvije različite institucije – Ministarstvo i nadležna agencija.

Nakon završetka javne rasprave o predloženom Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima u osnovnoj i srednjoj školi, Ministarstvo obrazovanja je organiziralo okrugli stol na tu temu, s naglaskom na dijelove Zakona koji su privukli najviše pažnje u javnom savjetovanju.

Ministrica Blaženka DIVJAK istaknula je kako je javna rasprava, na koju je stiglo 192 komentara, bila sadržajna te da je bilo dosta cehovskih komentara. Osvrnula se i na žustru javnu raspravu o rasterećenju težine školskih torbi, kao i činjenica koje učenici trebaju usvajati. Na sve to, istaknula je Divjak, nakladnici trebaju odgovoriti svojim kreativnim i inovativnim rješenjima, a eksperimentalni program ‘Škola za život’ naglasila kao jedinstvenu priliku za evaluaciju provedbe pripreme nastavnika, okruženja tj. eko-sustava škole, kao i eksperimentalnih nastavnih materijala.

PROBLEMATIČNI DRUGI OBRAZOVNI MATERIJALI, TJ. RADNE BILJEŽNICE

– Planirano je da sve što je ove godine u eksperimentalnoj fazi, sljedeće godine bude u punoj, frontalnoj primjeni, rekla je Divjak i dodala kako je za frontalnu primjenu bitan novi Zakon o udžbenicima.

Glavni savjetnik u MZO-u Marko KOŠIČEK pojasnio je kako prema starom, još uvijek važećem Zakonu o udžbenicima, udžbenike i dopunska nastavna sredstva odobrava MZO, a pomoćna nastavna sredstva (poput likovne mape) Agencija. Prema nacrtu novoga Zakona, drugi obrazovni materijali, poput radnih bilježnica, ulaze u virutalni repozitorij uz prethodno mišljenje Agencije.

Druge obrazovne materijale, utvrđene školskim kurikulumom, birat će individualno učitelji i nastavnici. Na taj način, pojasnio je Košiček, daje se veća sloboda nastavnicima, pa primjerice iz Engleskog mogu imati Oxfordov udžbenik, a Cambridgeovu radnu bilježnicu. Drugim riječima, radne bilježnice više ne bi ulazile u katalog obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava.

Upravo to problematično je nakladnicima, što je argumentirao njihov predstavnik na okruglom stolu Zdenko LJEVAK.

– Udžbenik bi trebala odobravati radna skupina Ministarstva, a radnu bilježnicu Agencija. Gdje je tu logika da jedno povjerenstvo odobrava udžbenik, a drugo radnu bilježnicu?, zapitao je Ljevak i upozorio kako je nacrt novoga Zakona već pred Vladom.

NAKLADNICI: ‘NEMA KVALITETNE KOMUNIKACIJE IZ MINISTARSTVA’

Istaknuo je i nezadovoljavajući način komunikacije Ministarstva s nakladnicima i autorima u procesu izrade Zakona.

– Na vlastitu intervenciju uključen sam u radnu skupinu za izradu Zakona, i to kad je Zakon već bio osmišljen, to nije normalno i dobro. Nema kvalitetne komunikacije između Ministarstva odnosno Vlade i ostalih dionika, koji su vrlo važan kotač u ovome Zakonu, upozorio je Ljevak.

Divjak mu je replicirala kako su dionici u kreiranju zakona sudjelovali sukladno proceduri te da komunikacija uvijek može biti bolja, no da pojedini dionici vrlo jasno zastupaju određene interese. Koje točno, nije pojasnila. Uz to, kazala je i kako su nakladnici bili vrlo glasni u medijima.

Ljevak se dotaknuo i problematike u kojoj radna skupina MZO-a, prema novom Zakonu, odobrava udžbenike, a dodatne materijale Agencija. Slična pitanja mogla su se čuti i iz publike, otkud je također problematizirano da različite institucije odobravaju udžbenike i radne bilježnice.

DIVJAK: UČITELJI ĆE ODLUČIVATI SLIJEDI LI RADNA BILJEŽNICA UDŽBENIK

– Slijedi li radna bilježnica udžbenik, to će procjenjivati učitelji, replicirala je Divjak komentaru iz publike na konstataciju da su udžbenik i radna bilježnica pupčano vezani.

Iz nakladničkih krugova iz publike moglo se čuti i kako su shvatili da je ministrica implicirala da bi nakladnici htjeli biti u skupinama za donošenje Zakona i pravilnika zato da bi ostvarili neku korist. Upozorili su da se ne radi o tome, već o činjenici da imaju iskustva i kontakte te suradnju s autorima.

Na njihov upit o jasnom hodogramu aktivnosti pripreme za sljedeću školsku godinu, u kojoj bi trebala ići frontalna primjena Škole za život, Divjak je rekla da je u planu da će frontalno ići sve ono što je trenutno u eksperimentalnoj fazi, no da ne može eksplicitno reći da će tako biti.

 Na okruglom stolu sudjelovao je i Goran HAJDIN s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, koji se u svom znanstvenom radu bavio i školskim udžbenicima. Istaknuo je važnost tiskanih materijala, ali i onih digitalnih koji, kako je rekao, doprinose interaktivnosti i multimedijalnosti te omogućavaju da se udžbenici nadopunjuju, a ne kupuju stalno novi. U MZO-u su vrlo nadahnuto o promjenama koje donosi Škola za život govorile i Đurđa TRUPINIĆ iz mentorske skupine Škole za život te edukatorica Željka BABIĆ. [ IZ DRUGIH MEDIJA | srednja.hr |  Dora KRŠUL ]