…koji nudi širok raspon regionalnih statistika dostupnih za svih 28 zemalja članica Europske unije, a među kojima je i obrazovanje i osposobljavanje, u 2016. godini bilo je 109 milijuna predškolaca, učenika i studenata u zemljama članicama EU na svim obrazovnim razinama, od predškolske do poslijediplomske. I dok stjecanje obrazovanja i usavršavanje mogu poboljšati osobni razvoj i dobrobit pojedinca, u široj se perspektivi također smatraju ključnima za gospodarski i društveni napredak. To je posebno slučaj u globaliziranom gospodarstvu utemeljenom na znanju, gdje je visokokvalificirana radna snaga nužna za produktivnost, kvalitetu i inovaciju.

RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Istraživanja su pokazala da su prve djetetove godine ključne za njegov dugoročni razvoj. Stoga je u strateškom okviru Obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020) postavljen glavni cilj, a to je da bi barem 95 posto djece u dobi od četiri godine trebalo sudjelovati u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju do 2020. godine. Ovaj je udio već u 2016. godini iznosio 95,5 posto u EU.

U 2015. godini 93,8 posto četverogodišnje djece u EU bilo je upisano u obrazovni sustav. Većina ih je pohađala predškolsko obrazovanje, a neka su djeca u Irskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu u dobi od četiri godine već bila uključena u osnovno obrazovanje, iako to nije bilo obvezatno.

Stopa sudjelovanja četverogodišnjaka u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju bila je 100 posto u 12 regija diljem Francuske, devet engleskih regija, četiri regije u Belgiji, tri regije u južnoj Italiji i u jednoj na Malti. Nasuprot tome, osam od deset najnižih stopa regionalnog sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju zabilježeno je u Grčkoj, s daleko najnižom stopom u glavnom gradu Attikiju (28,3 posto). Dvije negrčke regije koje su se nalazile u dnu bile su istočna Slovenija i kontinentalna Hrvatska.

STRUKOVNI PROGRAMI U SREDNJEM OBRAZOVANJU

U zemljama članicama EU bilo je 10,3 milijuna srednjoškolskih učenika koji su sudjelovali u programima strukovnog obrazovanja u 2015. godini, što je 47,3 posto svih srednjoškolaca. U 2016. godini u tri je regije više od tri četvrtine svih srednjoškolskih učenika sudjelovalo u strukovnom obrazovanju – dvije u Češkoj te jedna u Austriji. Nasuprot tome, programi strukovnog obrazovanja polazilo je manje od četvrtine svih srednjoškolaca u 10 različitih regija diljem EU. Daleko najniže stope bile su zabilježene u dvije irske regije sa samo 1,4 posto 2013. godini.

RANO NAPUŠTANJE OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA

Jedan je od glavnih ciljeva strategija ET 2020 i Europa 2020 smanjiti udio ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja u zemljama članicama EU na manje od 10 posto. Prošle je godine taj udio bio 10,6 posto, što je za 0,1 posto niže nego godinu dana ranije te je nastavljen kontinuirani pad stope u posljednjem desetljeću.

Najmanja je stopa ranog napuštanja školovanja koncentrirana u istočnoj Europi, jer je među 22 regije sa stopom nižom od 5 posto bilo sedam regija iz Poljske, dvije iz Češke, uključujući glavnu gradsku regiju Praha (1,6 posto), koja je imala najnižu stopu u EU, zatim regije iz Hrvatske te po jedna iz Bugarske i Slovenije. Preostala mjesta sa stopama ranog napuštanja obrazovanja nižima od 5 posto obuhvaćala su dvije grčke regije te po jednu iz Belgije, Irske, Francuske, Nizozemske, Austrije, Švedske i Ujedinjenoga Kraljevstva. Regije s najvećom stopom ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja uglavnom su koncentrirane u južnoj Španjolskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

TERCIJARNO OBRAZOVANJE

Prošle je godine gotovo trećina radno sposobnog stanovništva u EU (31,4 posto) imala tercijarnu razinu obrazovanja, što je 7,9 posto više nego prije deset godina te 0,7 bodova više nego godinu dana ranije.

Godine 2017. u 11 je regija većina stanovništva u dobi od 25 do 64 godine imala tercijarnu razinu obrazovanja. Šest od tih regija bilo je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a preostalih pet regija u kojima je više od polovice radno sposobnog stanovništva imalo tercijarnu razinu obrazovanja uključivalo je nordijske glavne gradske regije Helsinki-Uusimaa, Stockholm i Hovedstaden te dvije regije koje okružuju belgijsku prijestolnicu – pokrajine Brabant Wallon i Vlaams-Brabant.

Nasuprot tome, u EU je nekoliko regija u kojima manje od petine radno sposobnog stanovništva ima tercijarnu razinu obrazovanja. To su uglavnom ruralna područja okarakterizirana kao lokalna gospodarstva usredotočena na poljoprivredu, s općenito niskom razinom potražnje za visokokvalificiranom radnom snagom.

OBRAZOVANJE ODRASLIH 

Prošle je godine 10,9 posto odraslih u zemljama članicama EU sudjelovalo u obrazovanju i osposobljavanju. To je skroman porast u odnosu na prije deset godina, budući da je 2007. stopa bila 9,4 posto. Analiza sudjelovanja odraslih u obrazovanju i osposobljavanju za 275 regija za koje su dostupni podatci otkriva da su u njih 159, odnosno 58 posto, zabilježene stope ispod prosjeka EU.

Najviše stope sudjelovanja u obrazovanju odraslih zabilježene su u nordijskim zemljama, Francuskoj i Nizozemskoj, a najniže u istočnoj Europi i Grčkoj. Detaljnije analizirajući rezultate, vidljivo je da je u jugoistočnoj švedskoj regiji Sydsverige te u Stockholmu zabilježena najviša stopa obrazovanja odraslih u 2017. godini (po 31,6 posto). Na drugoj strani poretka, u 46 regija u EU stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih bila je manja od 5 posto. To uključuje svih šest regija iz Bugarske, svih osam regija u Rumunjskoj, obje regije u Hrvatskoj, 13 od 16 regija u Poljskoj, 10 od 13 regija u Grčkoj, tri od četiri regije u Slovačkoj i tri od sedam regija u Mađarskoj. Ovim se regijama iz istočne i južne Europe pridružila i pokrajina Hainaut (Belgija), koja je jedina regija u zapadnoj Europi koja bilježi stopu nižu od 5 posto. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]