[ Napisala Danica FABAC, prof. | učiteljica biologije | OŠ Metlika, Slovenija ] … aktivnim metodama poučavanja kojima učenika neposredno uključujemo u tijek nastave. Učenik ne smije biti samo pasivni slušatelj ili gledatelj, to jest objekt učenja. Motivacija za učenje postaje mnogo veća kada učenik aktivno sudjeluje u nastavi, postaje nositelj procesa i preuzima odgovornost za usvojeno znanje. Uz usvajanje određenoga kognitivnog znanja, učenici razvijaju i različite tehničke vještine, međusobne odnose i samokritičnost.

✿ METODA IGRANJA ULOGA ✿

Aktivne metode rada zahtijevaju od učenika praktični rad, komunikaciju, raspravu, argumentiranje, rješavanje problema, organizaciju rada i toleranciju. U dugogodišnjoj nastavnoj praksi zaključila sam da su određeni učenici uvijek spremni za rad bez obzira na metodu rada, dok je neke učenike vrlo teško motivirati. Često nisu željeli odgovarati na pitanja ili su davali negativne i kratke odgovore. Uglavnom nisu željeli izvoditi ni laboratorijske vježbe. Kako bih tu skupinu učenika uključila u proces učenja upotrijebila sam aktivnu metodu igranja uloga. Učenici su postali glumci, a moja je uloga bila redateljska. Za takav način poučavanja vrlo je bitna dobra prethodna priprema učitelja. Učeniku je potrebno dati jasne upute za rad, definirati ciljeve i evaluirati usvojeno znanje. Također je vrlo bitno da učenik na kraju sata dobije povratnu informaciju o usvojenom znanju.

Primjer aktivne metode učenja igranjem uloga jest usvajanje znanja o građi lista. Učitelj na naljepnice napiše nazive tkiva koja tvore list te ih nasumično podijeli učenicima. Učenici formiraju skupine s istom ulogom, tj. tkivom. Najprije se skupina priprema za svoju ulogu tkiva. Za pripremu se mogu koristiti knjigama, multimedijom, mikroskopom, slikama i slično. U točno zadanom vremenu moraju opisati tkivo. Nakon toga svojim tijelima sastave list i svaka se skupina predstavi drugima te opiše tkivo. Zaključuju skicom poprečnog presjeka lista, imenuju tkiva i odrede njihovu funkciju.

✿ INTERAKTIVNE ANIMACIJE ✿

Drugi je primjer, koji uključuje i animaciju, prikaz rada probavnog sustava kod čovjeka. Učenici dobe određenu ulogu za koju se moraju pripremiti. Tako pojedini učenici u ulozi organa moraju zadani organ predstaviti anatomsko i fiziološko te ga pravilno postaviti u niz organa koje tvore probavilo.  

Učenici s ulogom određene vrste hrane prolaze kroz probavilo. Bitno je da tako učenici u ulozi organa i vrste hrane sudjeluju i animiranju događanja u određenom dijelu probavila. Nakon odigranog dijela učenici pišu bilješke u bilježnice, skiciraju i opisuju organe probavnog sustave te shematski prikazuju proces razgradnje hrane. Važno je napomenuti da je pritom učenicima dopušteno surađivati, međusobno izmjenjivati informacije i dopunjavati se. Kad sam prvi put izvodila opisnu metodu aktivnoga učenja zaključila sam da je učenicima bilo vrlo zabavno. Uspješnost metode provjerila sam kratkim testom. Rezultati u razrednom odjelu koji su probavni sustav usvajali igranjem uloga bili su mnogo bolji od rezultata učenika u paralelnom odjelu, gdje sam probavni sustav objašnjavala uz pomoć interaktivnih metoda. Opisana se metoda pokazala uspješnom prigodom usvajanja znanja o djelovanju srca i krvotoka. Iako bih redovito predavala građu srca i kruženje krvi u pomoć interaktivnih animacija, određeni si učenici nisu mogli predstaviti djelovanje krvotoka. Kad su krvotok odigrali, postalo im je razumljivo. Pri usmenoj provjeri znanja neki bi me učenici znali zamoliti da ponovno odigraju svoju ulogu kako bi se prisjetili toga gradiva.

✿ PRIMJENJIVO ZNANJE ✿

Opisana aktivna metoda povezuje različite strategije učenja. Učenici mogu usvajati znanje na različite načine: slušno, slikovno i kinetički. Učenjem u skupini uvažavaju ideje drugih učenika te razvijaju mogućnost rješavanja problema. Ako u procesu učenja povežemo akustični, vizualni i kinetički stil, dobijemo aktivno učenje koje povećava unutarnju motivaciju. Kad učenik postane subjekt učenja, tad učenje i doživi. Učenje postaje kreativno, interaktivno, dinamično i zabavno. Rezultat aktivnog učenja u konačnici je primjenjivo znanje. Učitelj u ulozi mentora ne nameće moguća rješenja. Dopušta različite načine kojima učenik dolazi do rješenja problema. Uloga je učitelja da potiče radoznalost, na pitanja učenika odgovara pitanjima te daje smjernice. Tijekom aktivnih metoda rada učitelj prati napredak učenika na različitim područjima kao što su izražavanje, argumentiranje, kreativnost, timski rad i motoričke spretnosti.

Aktivnim metodama poučavanja učenici ne usvajaju samo programom propisano gradivo, već razvijaju i kompetenciju da postanu odgovorni i savjesni građani koji će pridonijeti boljitku društva.