Međunarodno priznati finski sustav obvezatnog obrazovanja znatno se razlikuje od austrijskoga, na mnogo načina. Ne postoji obveza ocjenjivanja učenika u dobi od sedam do petnaest godina.

Pojedine se škole oslobađaju ocjenjivanja do devetog razreda kako bi mogli oblikovati procjenu izvedbe i povratnu informaciju o individualnom napretku svakoga pojedinog djeteta ili mlade osobe.

Finski sustav stavlja veći naglasak na ciljanu motivaciju učenika, na njihov stav koji se također odražava u njihovoj procjeni. Bez obzira na to jesu li za vrijeme procjene provedeni pismeni ili usmeni testovi ili ih učitelji promatraju na druge načine, daju li pritom brojčane ili opisne ocjene, potpuno je svejedno.

JEDNA STVAR IPAK NIJE DOPUŠTENA: davanje brojčanih ocjena bez obrazloženja zakonom je zabranjeno u finskom obrazovnom sustavu. Škole se često koriste kombinacijom brojčane i opisne ocjene.

U svakom slučaju, minimalni je uvjet da se svaki učenik procijeni najmanje jednom godišnje. Obično se to događa na kraju školske godine. Zatim se u raspravi vodstva škole i zaduženih učitelja odlučuje može li učenik na viši obrazovni stupanj.

Roditelji su također uključeni u ovu odluku. U trogodišnjoj gimnaziji, čije pohađanje nije dio obvezatnog obrazovanja, vrijedi također obveza procjene uspjeha učenika.

POLITIČKI NEUTRALAN

Politički neutralan finski školski sustav u suštini slijedi preporuke politički neutralnih stručnjaka za obrazovanje. Većim je dijelom uspostavljen tijekom 70-ih godina, a reformiran je 1996. godine.

Zbog činjenica da je Finska već desetljećima na vrhu ljestvice po rezultatima u međunarodnom PISA testiranju, finski obrazovni sustav gotovo se nikad ne kritizira. Međutim, iz dobrih se rezultata ipak još ne može zaključiti da su finski propisi superiorni u odnosu na kruti sustav ocjenjivanja u drugim europskim zemljama ili u Aziji.

U posljednje su vrijeme zemlje kao što su Singapur, Japan ili Kina imale najviše mjesto u uglednoj OECD-ovoj studiji.

………………

NAPOMENA

• Der Standard – austrijske dnevne novine, smatraju se liberalnim i nezavisnim listom.
• Izvor: derstandard.at