OŠ ZADARSKI OTOCI, ZADAR

Glagoljica i Dan otvorenih vrata u HAZU-u

srijeda, 14. studenoga 2018.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i ove je godine organizirala manifestaciju Dan otvorenih vrata. Događanje je održano u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru i u Zavodima HAZU-a diljem Hrvatske.

Dr. sc. Grozdana FRANOV-ŽIVKOVIĆ, znanstvena suradnica u zadarskom Zavodu, i Danijela DEKOVIĆ, prof., predsjednica Udruge glagoljaša Zadar, primile su učiteljicu Suzanu PEROŠ i učenike 4. a razreda iz OŠ Zadarski otoci.

Tijekom posjeta dr. sc. Grozdana Franov-Živković djeci je pokazala zanimljivu zbirku maketa starih brodova, kamenih sidra, globusa i ostalih predmeta iz prošlosti koje su upotrebljavali zadarski pomorci, a koji su izloženi u Pomorskoj zbirci Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru.

Nakon razgledavanja zbirke, učenici su bili na predavanju Uvod u glagoljicu dr. sc. Grozdane Franov-Živković, koja je temu prilagodila njihovoj dobi. Predstavljeni su najljepših hrvatskih glagoljski spomenici od 10. stoljeća naovamo. Glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani su, osim misala, brevijara i ostalih liturgijskih knjiga, i zakoni, statuti, matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. U tome i jest njihova posebnost i vrijednost. Sačuvani su i glagoljski natpisi u kamenu, od 11. stoljeća, poput Plominskog natpisa, Valunske ploče, Bašćanske ploče(kao najpoznatije, ali ne i najstarije kamene ploče pisane glagoljskim pismom) te mnogih drugih kamenih ulomaka i natpisa. Odmah nakon izuma tiskarskog stroja, Hrvati dobivaju prvu glagoljsku tiskanu knjigu Misal iz 1483. godine te prvu tiskanu hrvatsku početnicu iz 1527. godine.

Važnost očuvanja pisane riječi prelazi granice domovine. Primjerice, glagoljične zapise i knjige pronalazimo u knjižnicama diljem svijeta. Djeci je bio najzanimljiviji podatak o tome da su francuski kraljevi prilikom krunidbe polagali prisegu na poznatom glagoljskom „Reimskom evanđelistaru”.

Martina DUBOLNIĆ GLAVAN, arheologinja i povjesničarka, opisivala je djeci svoja iskustva vezana za arheološka istraživanja i pojasnila im kako se pronalaze glagoljski i ostali arheološki spomenici.

Prof. Danijela Deković organizirala je i vodila radionicu Izrada straničnika s glagoljskim slovima. Učenici su mogli napisati svoje ime ili riječ koju žele na glagoljici te izrađivati straničnik koji su odmah i plastificirali. Na taj su način naučili i zapamtili važnu pouku o tome kako se hrvatska povijest i kulturna baština trebaju voljeti i čuvati.

Nakon ovako zanimljivog dana, učenici su mogli zaviriti i u svijet znanstvenika i dobiti poticaj za rad i učenje u školi. Puni dojmova, veselo su zaključili kako su proširili svoje znanje, ali i da imaju još mnogo, mnogo toga što trebaju naučiti.

………………….

Željka DIKLAN, OŠ Zadarski otoci, Zadar

 

Vezani članci
Školski portal: Učenici izradili, a škola tiskala dva kalendara

Učenici izradili, a škola tiskala dva kalendara

Neki od projekata ove škole jesu: Muzej u školi, a…

Školski portal: Hrvatska božićna priča za dušu

Hrvatska božićna priča za dušu

Htjela sam govoriti o velikoj hrvatskoj učiteljici i književnici koja…

Školski portal: „Donatići” čestitaju voljenom gradu

„Donatići” čestitaju voljenom gradu

… kao i voditeljica folklorne skupine „Donatići” uz kolegicu Lenku…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Kuda koji, mili moji

Kuda koji, mili moji

Zboraši idu u 2. d, prirodnjaci…

Školski portal: Učenje je muka. Znanje je moć.

Učenje je muka. Znanje je moć.

Znati govoriti strani jezik tečno euforija…

Školski portal: Prednosti i mane rada u privatnoj školi

Prednosti i mane rada u privatnoj školi

… a neki ih smatraju igraonicama…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…