Dr. sc. Grozdana FRANOV-ŽIVKOVIĆ, znanstvena suradnica u zadarskom Zavodu, i Danijela DEKOVIĆ, prof., predsjednica Udruge glagoljaša Zadar, primile su učiteljicu Suzanu PEROŠ i učenike 4. a razreda iz OŠ Zadarski otoci.

Tijekom posjeta dr. sc. Grozdana Franov-Živković djeci je pokazala zanimljivu zbirku maketa starih brodova, kamenih sidra, globusa i ostalih predmeta iz prošlosti koje su upotrebljavali zadarski pomorci, a koji su izloženi u Pomorskoj zbirci Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru.

Nakon razgledavanja zbirke, učenici su bili na predavanju Uvod u glagoljicu dr. sc. Grozdane Franov-Živković, koja je temu prilagodila njihovoj dobi. Predstavljeni su najljepših hrvatskih glagoljski spomenici od 10. stoljeća naovamo. Glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani su, osim misala, brevijara i ostalih liturgijskih knjiga, i zakoni, statuti, matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. U tome i jest njihova posebnost i vrijednost. Sačuvani su i glagoljski natpisi u kamenu, od 11. stoljeća, poput Plominskog natpisa, Valunske ploče, Bašćanske ploče(kao najpoznatije, ali ne i najstarije kamene ploče pisane glagoljskim pismom) te mnogih drugih kamenih ulomaka i natpisa. Odmah nakon izuma tiskarskog stroja, Hrvati dobivaju prvu glagoljsku tiskanu knjigu Misal iz 1483. godine te prvu tiskanu hrvatsku početnicu iz 1527. godine.

Važnost očuvanja pisane riječi prelazi granice domovine. Primjerice, glagoljične zapise i knjige pronalazimo u knjižnicama diljem svijeta. Djeci je bio najzanimljiviji podatak o tome da su francuski kraljevi prilikom krunidbe polagali prisegu na poznatom glagoljskom „Reimskom evanđelistaru”.

Martina DUBOLNIĆ GLAVAN, arheologinja i povjesničarka, opisivala je djeci svoja iskustva vezana za arheološka istraživanja i pojasnila im kako se pronalaze glagoljski i ostali arheološki spomenici.

Prof. Danijela Deković organizirala je i vodila radionicu Izrada straničnika s glagoljskim slovima. Učenici su mogli napisati svoje ime ili riječ koju žele na glagoljici te izrađivati straničnik koji su odmah i plastificirali. Na taj su način naučili i zapamtili važnu pouku o tome kako se hrvatska povijest i kulturna baština trebaju voljeti i čuvati.

Nakon ovako zanimljivog dana, učenici su mogli zaviriti i u svijet znanstvenika i dobiti poticaj za rad i učenje u školi. Puni dojmova, veselo su zaključili kako su proširili svoje znanje, ali i da imaju još mnogo, mnogo toga što trebaju naučiti.

………………….

Željka DIKLAN, OŠ Zadarski otoci, Zadar