NACIONALNA IZLOŽBA MLADIH INOVATORA U BAKRU

Od nožnog miša do zaštite od poplave

ponedjeljak, 19. studenoga 2018.

Najbolji mladi inovatori iz osnovnih i srednjih škola okupili su se u Bakru, na trodnevnoj 11. po redu Nacionalnoj izložbi mladih inovatora. Svim mentori i učenici s kojima smo pričali govore kako je boravak u Bakru bio – za pamćenje.

Od nožnog miša do zaštite od poplave

Hvale izvrsnu organizaciju izložbe, mnogo odličnih inovacija iz cijele zemlje, brojne radionice i međuškolska nadmetanja, primjerice u 3D printanja i upravljanju dronovima. Osim toploga gostoprimstva Grada Bakra, prepunog povijesnih i prirodnih ljepota, kažu, pamtit će i pohvalne riječi ocjenjivačke komisije, naročito oni učenici čije su inovacije proglašene najboljima.

Prva tehnička škola Tesla iz Zagreba pobijedila je u 3D printanju, a posebno se u školi ponose zlatom koje pripalo učenicima trećeg razreda Mateu FABRISU i Leu ŠKVORCU, pod mentorstvom Gorana ECIMOVIĆA. Osmislili su i konstruirali uređaj za zaštitu prostora od izljeva vode.

Svatko zna barem jedan primjer gdje je nekome u nečijoj kući, vikendici gdje ne borave mjesecima, pukla cijev tijekom zime ili im se dogodilo neko drugo oštećenje i izljev vode. Nastala šteta u tim se slučajevima može mjeriti i u desetinama tisuća kuna. Naš bi uređaj mogao pomoći da se takve stvari ne događaju – rekao nam je Mateo.

Uz pomoć profesora Ecimovića realizirali su svoju ideju o uređaju koji pruža trostruku zaštitu. Jedan je senzor protoka vode, koji zatvara ventil. Drugi je senzor topline, koji upozorava vlasnika objekta o spuštanju temperature ispod nule, a treći u slučaju otkrivanja vode na podu također automatski zatvara ventile.

Još od osnovnoškolskih dana volio sam raditi rukama, stalno nešto šarafiti, lemiti, rastavljati i sastavljati, robotika mi je super, programiranje također. Stoga nisam ni razmišljao o nekoj drugoj školi osim Tesle. Volio bih nakon mature upisati FER, pa ću dalje vidjeti, no svakako bih karijeru i život rado gradivo ovdje, u domovini – kazao je Mateo.

Za razliku od njega, Leo, koji namjerava studirati fiziku, već sad zna da će odseliti u inozemstvo. Tehnika i inovacije, kaže, najviše se cijene u Njemačkoj, ali ne voli taj jezik pa bi radije negdje u englesko govorno područje.

Profesor i mentor Goran Ecimović, voditelj radioničkih vježbi, u prosvjeti je petnaestak godina i smatra da je epidemija iseljavanja mladih ljudi dijelom prouzročena i zanemarivanjem tehničkog odgoja, rada rukama, pa onda i zamiranjem industrije. Stoga ovdje nema radnih mjesta ni budućnosti.

Nažalost, inovacije, ali ni praktični rad kao takav, nije dovoljno cijenjen u hrvatskome školstvu. Zato što programe i kurikule pišu teoretičari, a ne praktičari. Nikad nas nitko nije došao pitati što bismo radili s djecom, što im je najkorisnije, što nam od opreme treba. A stekao sam dojam da nikome u Hrvatskoj više nije u interesu da netko radi rukama. Zamislite, bio sam na jednom seminaru gdje je učiteljima rečeno da, recimo, tehničari za računarstvo ne trebaju znati baratati instrumentima i alatima za tehniku. Pa to je suludo razmišljanje! Kao, ne trebaju djeca znati ispitati pogrješku instrumentima, jer će im sve pogrješke pokazati računalo na monitoru. Pitali smo, što kada pregori osigurač. Opet nam je rečeno – računalo će na monitoru to pokazati. Pa kako, pobogu, ako nema struje?!

Unatoč svi lošim trendovima u strukovnome školstvu, Ecimović, baš kao i njegovi kolege, vođen je nepresušnim entuzijazmom, i nema namjeru prestati raditi s djecom. Pa i u svoje slobodno vrijeme, jer to djeca, ti nadareni učenici zaslužuju. Zaslužuju i profesori da budu za to nagrađeni, ali od takvih utopijskih nadanja već je odustao. Iako je lani s učenicima i u američkom Pittsburghu osvojio zlato za Glasovni termometar.

Pitamo ga kakvi su izgledi da neka od ovih učeničkih inovacija zaživi, odnosno bude komercijalizirana i dođe na tržište, dostupna građanima:

Jako male, zato jer je sam postupak prijave i zaštite patenta jako skup. A s druge strane, barem kod nas, te uređaje nema tko proizvoditi, jer je proizvodnja kao grana naše industrije gotovo mrtva.

Zanimljivu inovaciju, koja bi našim seljacima i zemljoradnicima mogla itekako koristiti samo kad bi se komercijalizirala, predstavili su učenik Jakov DAMJANOVIĆ te mentori Drago JURINA i Željko ŠAFRAN iz zagrebačke Poštanske i telekomunikacijske škole. Riječ je, naime, o Mjeraču pH faktora, za koji je mladi Jakov u Bakru nagrađen zlatom. Dosad je sudjelovao na više domaćih i međunarodnih izložbi, no ovo mu je prvo zlato:

Zbog loših rezultata i prinosa na nekim poljoprivrednim površinama odlučio sam konstruirati mjerač pH vrijednosti kako bi se tlo moglo uspješno tretirati. Rad uređaja temelji se na načelu da što je elektrolit nekoga galvanskog članka kiseliji, to je njegov napon veći. Konstruirao sam uređaj jednostavan za rukovanje, dovoljno točan, koji izmjerenu pH vrijednost prikazuje na svom zaslonu. I nije potrebno nikakvo pretvaranje, već imamo izravno očitanje izmjerene vrijednosti.

Njegov profesor Željko Šafran ponosi se što je izvorna ideja za konstrukciju učenika izvorno učenička, Jakovljeva:

Učenik je u školi dobio svu potrebnu pomoć, dodatna teoretska objašnjenja, potrebni materijal te umjeravanje uređaja. No, zasluge su njegove. Vrlo solidnom prezentacijom uratka učenik je osvojio simpatije posjetitelja izložbe te na kraju i zasluženo odličje.

Zlatom su se okitili i Marko BULJETA te Marko OSMANOVIĆ, učenici drugog razreda Srednje škole Jelkovec, za inovaciju Arduino eksperimentalna pločica.

U razgovoru s profesorom saznali smo da se žali na prepisivanje učenika kada dobiju zadatak da nešto programiraju na arduinu. Svi moraju dobiti isti zadatak, a onda se i prepisuje. Naša ideja kao inovacija koja je primijenjena na ovoj eksperimentalnoj pločici sastoji se u tome da svi učenici dobiju isti zadatak, a da programi budu različiti.

Objašnjavaju nam da su pločice naizgled iste, ali postoje sitni detalji koji uzrokuju to da za isti zadatak programi budu različiti. Arduino modul lako se skida s tiskane pločice i lako se može preseliti na neki drugi projekt, vježbu. Namjenu dečki vide u školama na vježbama programiranja, u klubovima mladih tehničara i zapravo svima zainteresiranima za nove tehnologije.

Profesor mentor Tihomir KOBER priznaje da rad s učenicima na projektima iziskuje velike napore, jer prvo je potrebno naći učenike koji su jako zainteresirani i koji su spremni svoje slobodno vrijeme riskirati za nešto novo. Ispočetka ima dosta zainteresiranih, no kako vrijeme prolazi sve ih je manje, ostaju samo najuporniji.

Kasnije se javljaju i problemi financiranja, ali mi na svu sreću u Jelkovcu imamo ravnatelja punog razumijevanja, pogotovo za mlade inovatore. Kada danas pogledate, i Mate Rimac, vlasnik tvrtke Rimac automobili, krenuo je od ovakvih izložbi i susreta i to uvijek napomenem učenicima tako da vide neki cilj u životu. Nažalost, mentori s kojima se sastajem na takvim događanjima uvijek su većinom isti ljudi koji godinama rade i bore se za neke nove generacije, ali imamo jako malo novih mladih mentora – ustvrdio je Kober.

Naposljetku, Tehnička škola Zagreb također je osvojila nekoliko medalja. Radovi sada već bivših učenika škole iz Palmotićeve, donedavnih maturanata Frana PISULJAKA i Ive GRĐANA, Računalni miševi za rad s jednom odnosno dvjema rukama bez korištenja prstiju, nagrađeni su zlatom. Njihovu možebitnu primjenu za osobe s invaliditetom posebno je pohvalila ocjenjivačka komisija, a na tome tragu srebrnu medalju dodijelili su i učeniku trećeg razreda Dariju KOVAČIĆU. Uz pomoć mentora Željka BLAŽEKA napravio je i modifikaciju računalnog miša za korištenje nogom, odnosno stopalom:

Posjetili smo bolnicu za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama na Goljaku, gdje smo vidjeli da se koriste profesionalni miševi za osobe s invaliditetom, ali su iznimno skupi, od pet do deset tisuća eura. Odlučili smo napraviti našu modifikaciju, koja bi koštala nekoliko stotina kuna – objasnio nam je Dario.

Ne nada se da bi se jednog dana mogao obogatiti nekom od inovacija, jer je teško, kaže, biti primijećen u hi-tech svijetu u kojem živimo. Ali ostaje u svijetu programiranja i tehničkog stvaralaštva pa planira upisati Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Njegov prijatelj Filip BOŠNJAK pak nastavlja stopama svog oca, koji se cijeli život bavi automatizacijom, pa je Filip na jednoj pilani u svome samoborskome kraju došao na ideju osmisliti Model stroja za sortiranje proizvoda. Na sajmu u Bakru ta je inovacija nagrađena srebrnom medaljom.

Najteže mu je, priznaje, bilo sve sinkronizirati, pri čemu ga je iskustvom i znanjem vodio profesor mentor Željko BLAŽEK. Cijeli je radni vijek Blažek u tehničkoj struci i prosvjeti, već više od trideset godina, te govori da se u svijet inovacija s djecom uključio 2004. godine kada je počeo raditi u Tehničkoj školi. U Moskvi su na sajmu Arhimed dobili posebnu diplomu Ruspatenta, dok su na BIS-u u Londonu osvojili zlatnu medalju i platinu.

Posebno nam za oko u školskoj radionici zapinje plakat o inovativnom alarmu za novčanik, u slučaju krađe, koji je s učenicima osmislio 2006. godine. Blažek je dobitnik i godišnje nagrade Faust Vrančić za 2016. godinu.

Ni Blažek, baš poput kolege iz I. tehničke škole Tesla, nije zadovoljan smjerom u kojem ide hrvatsko strukovno obrazovanje. Slaže se da je pogrešno što programe osmišljavaju ljudi koji nikad u ruci nisu imali odvijač ni ispitivač:

Djeca vole raditi rukama i treba im dati priliku. Uvjeti u kojima danas radimo jesu bolji, međutim, programski je u školama, pa i tehničkima, praktičan rad sveden na minimum. Pada i interes učenika za tehnička zanimanja. Posljedica je to dugogodišnjeg zanemarivanja tehničke kulture, rekao bih, još u osnovnim školama. Tehnički je postao gotovo pa teorijski predmet, a sjetite se kakve su škole nekad imale radionice i koliko su djeca uživala stvarajući nešto svojim rukama. Zašto se taj aspekt odgoja i obrazovanja danas sve više zanemaruje jako me čudi, ali mislim da to ne vodi dobrome. Kad konačno osmislimo i dogovorimo se kakvu bismo reformu trebali, naši će programi opet zaostajati za svijetom – zaključuje Blažek. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ] 

Vezani članci
Školski portal: Nismo socijalno osviještena zemlja

Nismo socijalno osviještena zemlja

… čija stajališta cijeni i struka i javnost i koja…

Školski portal: Zašto većina srednjoškolaca ne može odabrati zanimanje

Zašto većina srednjoškolaca ne može odabrati zanimanje

Većina učenika koji pohađaju deseti razred nije donijela odluku o…

Školski portal: Godina s „Vrlo gladnom gusjenicom”

Godina s „Vrlo gladnom gusjenicom”

„In the light of the moon a little egg lay…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

U međupredmetnoj temi ODRŽIVI RAZVOJ klimatske…

Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli…

Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…