Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu ili Tehničko veleučilište u Zagrebu te druge srodne fakultete u takozvanom STEM području. I tako je bilo gotovo uvijek u sedamdeset godina postojanja škole koja je uvijek bila na dobru glasu.

– Bilo je u početku puno obrazovnih programa, a sada smo se sveli na četiri četverogodišnja strukovna programa – Tehničar za računalstvo, Tehničar za mehatroniku, Tehničar za elektroniku i Tehničar za očnu optiku, koji se tradicionalno i jedino izvodi u našoj školi – kaže ravnateljica škole Đurđica FUŠTAR i nastavlja:

– U program za računalstvo upisujemo šest razrednih odjela, u mehatroniku dva te po jedan razredni odjel u elektroniku i optiku. Malo nam stvaraju problem izborni moduli u novim kurikulima pa je organizacijski zahtjevno izvoditi nastavu s razrednim odjelom koji se dijeli na nekoliko odgojnih skupina. U strukovnim sadržajima tih kurikula situacija je bolja nego prije, ali se u općeobrazovnim predmetima nastavnici moraju snalaziti budući da gotovo svi učenici prijavljuju državnu maturu, pa kroz fakultativnu nastavu odrađuju one sadržaje koje se provjerava na državnoj maturi, a nisu u novim kurikulima općeobrazovnih predmeta. Naša je takozvana zvijezda odnosno najjači program onaj za tehničara za računalstvo, koji učenici rado upisuju, jer ima puno informatike i struke, ali su matematika i fizika na tri sata tjedno, pa učenicima nudimo fakultativno matematiku po jedan sat tjedno u prva tri razreda, a u četvrtom razredu dva sata. Imaju također fakultativnu i dodatnu nastavu iz fizike kako bi se mogli pripremiti za državnu maturu. Nudimo učenicima i fakultativnu nastavu iz hrvatskoj jezika pod nazivom Kultura komuniciranja, u kojoj se obrađuju sadržaji koji dolaze na državnoj maturi, a nisu u kurikulu predmeta, te engleski jezik u trećoj i četvrtoj godini. Od strukovnih predmeta fakultativnu nastavu imamo iz obnovljivih izvora energije, aditivne tehnologije i još nekoliko sadržaja koji pokrivaju sve programe obrazovanja u sektoru elektrotehnika i računalstvo.

Na državnu maturu izlazi 98 posto maturanata i iz svih predmeta postižu uspjeh koji je iznad prosjeka rezultata na razini države. Uglavnom prijavljuju izborne predmete koji su vezani za nastavak obrazovanja na visokim učilištima, a posebno dobre rezultate postižu iz matematike i engleskog jezika, ali i iz informatike – kaže ponosno ravnateljica Fuštar.

■  BROJNE IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI  ■

Velik je izbor izvannastavnih aktivnosti koje se nude učenicima, a škola je poznata po humanitarnim projektima. Učenici najmanje jednom dobrovoljno daruju krv i to u prostorima škole, a u školi djeluju i sekcije Prve pomoći i Crvenoga križa. Vrlo je aktivan i volonterski klub „Dobrovoljna udruga Ruđer”, koji vode profesori Verica STEPIĆ i Emil ŠATALIĆ. Nedavno su radili besplatno okvire za naočale za beskućnike, pregledavali im vid, nastoje biti društveno angažirani.

U školi djeluje u novinarska družina koju već treću godinu vodi profesorica hrvatskog jezika Ivanka KOLETIĆ, koja kaže da je najteže članove družine okupiti u isto vrijeme i na istome mjestu. Jednom godišnje otisnu i svoj list „Ruđer info”.

– Nije problem u motivaciji već to što učenici imaju dosta različitih aktivnosti osim redovite nastave, ali uvijek ima učenika koji su zainteresirani i motivirani da pišu, da kažu svoj stav o pojavama oko sebe, da istražuju, da se bave glazbom, kazalištem, modom, da crtaju stripove.

A kad je riječ o nastavi materinskoga jezika, usprkos tome što su usmjereni na struku i STEM područje, učenici su dobri, zainteresirani i čitaju jednako kao njihovi vršnjaci. Vole znanstvenu fantastiku, krimiće, posuđuju knjige i čitaju, a lektira im je malo odbojna, no to je problem u mnogim školama, a ne samo u našoj. Važno je da ih privučemo knjizi i da steknu čitateljske navike, da knjigu uzimaju u ruku što češće – rekla je profesorica Ivanka Koletić.

Etika u svakodnevnom životu i Ekopatrola zanimljive su aktivnosti kroz koje se pokušava djelovati na ekološku svijest učenika. Prošle su godine te aktivnosti malo stale, jer je zbog energetske obnove stalno nedostajalo prostora, ali zato sad imaju novu fasadu i znatnu uštedu energenata. Brojne su sportske aktivnosti – nogomet, košarka, skijanje, sanjkanje, šah i mnoge druge. Radioamateri su ponos škole i poznati su diljem svijeta. Prije pet su godina preko radioveze stupili u kontakt čak sa svemirskom postajom i otada je pojačan rad sekcije koja ima svoj prostor i radiopostaju. Foto kino klub dokumentira sve važno što se događa u školi. Nastavnici su okupljeni u glazbenom sastavu „Crijevno pojačalo”, a škola ima i učenički band „Željezna lady”.

■  PROBLEMI S VLASTITIM ODRASTANJEM  ■ 

Škola je tehnička i ima gotovo 90 posto mladića, a najviše je djevojaka u programu tehničar za očnu optiku. I iako je takav nerazmjer mladića i djevojaka, u školi nema nikakvih problema. A rad stručnih suradnika također je važan za funkcioniranje škole u kojoj vladaju red, rad i disciplina. Psihologinja Antonija LAZIĆ ČOTIĆ kaže da je u posljednje vrijeme sve zahtjevnije raditi, jer se adolescenti suočavaju s teškoćama odrastanja, s psihosomatskim tegobama, strahom od škole. Izloženi su velikim pritiscima, a tu onda ima i posla za psihologe.

– Uglavnom je riječ o težim prilagodbama na školu zbog nekog straha od škole što u suradnji s razrednicima i roditeljima uspijevamo riješiti. Mislim da je u osnovi svega strah od neuspjeha, jer je i sustav u cijeloj vertikali zahtjevan na način da traži visoke ocijene i postignuća kao jedini uvjet za upis na daljnje školovanje i za odabir željene srednje škole ili fakulteta. Učenici si sami nameću previsoke ciljeve, roditelji imaju svoje zahtjeve, mi u školi imamo očekivanja prema njima i onda te krhke duše pucaju. A treba im osvijestiti da u životu postoje i usponi i padovi, pobjede i porazi te im pomažemo da prevladaju probleme i izazove koji su pred njima.

U sklopu školskoga preventivnog programa održavamo satove psihologa s cijelim razredima na kojima s učenicima razgovaramo o temama koje ih muče. I pomažemo im da razvijaju svoje emocionalne i socijalne vještine – kako se nositi sa stresom, s neuspjehom, kako ojačati samopoštovanje. Učenici su visoko motivirani, imaju dobre radne navike, nema društveno neprihvatljivih ponašanja niti nekih odgojnih problema, ali ih zato muči kako biti uspješan, kako svladati stres, pritiske okoline. U školi nema nasilja, zlostavljanja, a učenici najviše problema imaju sami sa sobom i s vlastitim odrastanjem. Sreća je da nam je stručno razvojna služba ekipirana, ali i dvije pedagoginje, psihologinja i knjižničarka premalo su na tisuću učenika, a ne bi bilo loše da imamo još i logopeda ili defektologa, jer ima dosta problema u tom području – rekla je psihologinja Lazić Čotić. 

Dosta je učenika putnika, ali i onih koji su smješteni u učeničkim domovima. Ruđer je jedna od rijetkih škola koja s nastavom počinje u 7,30 ujutro i to zato što žele izbjeći najveće prometne gužve upravo u ranim jutarnjim satima. A poslijepodnevna smjena završava također pola sata ranije, u 19,30 sati.

– Uredili smo knjižnicu i čitaonicu, obnovili namještaj, police za knjige, uredili prostor za čitanje i igranje šaha i doista želimo učenicima osigurati što bolje uvjete za rad. Osim primarnog znanja i vještina koje pružamo učenicima, dajemo im veliku širinu i vjerujem da su zadovoljni školom koju su upisali. A za pohvalu je da u zbornici imamo 18 savjetnika i mentora te da u zvanja napreduju i nastavnici i stručni suradnici, što samo dokazuje razinu kvalitete svih segmenata škole – rekla je ravnateljica Fuštar te nastavila: 

– Svaka škola ima probleme. Naš je najveći problem prostor jer imamo puno fakultativne i izborne nastave, puno izvannastavnih aktivnosti, a radimo u dvije smjene i katkad je vrlo teško pronaći bilo kakav slobodan prostor u školskoj zgradi. Problem nam je i nastava Tjelesne i zdravstvene kulture. Nemamo školsku dvoranu već nastavu održavamo u gradskoj dvorani Pešćenica, ali samo do 17 sat i to nam je velik problem u drugoj smjeni. Nadamo se da ćemo prostorne probleme riješiti dogradnjom škole takozvanom pametnom kućom u koju planiramo smjestiti Centar novih tehnologija, Centar obnovljivih izvora energije pa će se osloboditi prostor za laboratorije i učionice.

■  MATURANTI ODJEDNOM ZAVOLE FIZIKU  ■ 

Ivana KOVAČIĆ profesorica je fizike, ali i voditeljica smjene u školi. Zanimljivo je da je ne tako davno bila učenica škole, a sad je na neki način nadređena svojim bivšim profesorima.

– U početku je osjećaj bio nelagodan, ali s vremenom prođe, jer shvatite da su to sve vaši kolege na poslu i ne doživljavam ih kao bivše profesore. S njima svakodnevno komuniciram, dijelimo iskustva, razmišljanja i sve postane normalno. Već sam devet godina voditeljica smjene i postaje mi naporno jer moram biti u stalnom kontaktu s profesorima, učenicima i njihovim roditeljima, moram promptno rješavati probleme i zadovoljiti svačije interese i želje.

A kad je riječ o fizici, moram reći da je to jedan od temeljnih predmeta u školi. Učenicima je važna za upis na fakultete i činjenica je da maturanti postanu jako motivirani i zainteresirani za predmet u završnoj godini, ozbiljno počnu raditi. I zato mi je užitak raditi u završnim razredima – rekla je profesorica Ivana Kovačić.

Nastavnik Zoran KAUZLARIĆ predsjednik je Školskog odbora i voditelj je Centra obnovljivih izvora energije i energetske elektronike, a kao inženjer elektrotehnike radi u nastavi najvećim dijelom u programu tehničara za mehatroniku, koji je prije 22 godine nastao kao eksperimentalni program upravo u Ruđeru, a sad je redoviti kurikul.

– Po opremi i projektima koji su pridonijeli njegovu moderniziranju škola je vrlo istaknuta u Hrvatskoj. I na temelju takvih postignuća ljetos je proglašena Regionalnim centrom kompetencija u obrazovnom sektoru elektrotehnike i računalstva. Trebamo se opremiti, a riječ je o desetcima milijuna kuna, kako bismo mogli ugostiti stručne nastavnike i biti centar za njihovo stručno usavršavanje.

Centar obnovljivih izvora energije obuhvaća sve djelatnosti vezane za obnovljive izvore energije i energetske elektronike. Veza između ta dva područja je snažna, a naši se učenici upravo i obrazuju za njih kroz fakultativne i izborne programe i pokazuju zavidan interes za njih – kaže Zoran Kauzlarić, a ravnateljica Đurđica Fuštar dodaje:

– Za budućnost škole važno je da ćemo kroz Regionalni centar kompetentnosti postići našu viziju i misiju škole, a to je da u području elektronike, mehatronike i računalstva učenicima možemo pružiti najvišu razinu kvalitete nastave. Svjesni smo da je to muškoj populaciji vrlo zanimljivo obrazovno područje, o čemu svjedoči i činjenica da nemamo nikakvih problema s upisima i da nam u posljednje vrijeme dolaze mahom odlični učenici, pa smo uveli i bodovni prag, čime smo još pooštrili kriterije za upis. Naravno, ostat ćemo u optici kao jedina škola u Zagrebu i želja nam je da se i taj kurikul modernizira u skladu s potrebama svijeta rada.

Smatram da sve što radimo kroz redovitu nastavu, ali i sve izvannastavne aktivnosti, obogaćuje naše učenike, da im prenosimo kvalitetna znanja, kompetencije i vještine koje će im koristiti u profesionalnom životu i razvoju njihovih karijera, ali da jednako tako kod njih razvijamo i empatiju, toleranciju, prihvaćanje različitosti, humanost i sve pozitivne vrijednosti pa sam uvjerena da iz škole izlaze kao kompletne osobe, obrazovane i dobro odgojene. O tome svjedoče i sami učenici koji govore da od profesora dobivaju puno više od nastave, da dobivaju toplinu, prisan odnos, gotovo roditeljski. Uostalom, da nema sjajnih nastavnika koji se u potpunosti daju poslu i učenicima, ni škola ne bi bila tako kvalitetna – zaključila je ravnateljica Đurđica Fuštar. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Marijan Šimeg ]