Idejni je začetnik projekta učenik 4. a razreda Martin Moguš, a osim njega u osmišljavanje Pametne podnice uključili su se učenici Luka Turković, Luka Matešić, Filip Topčić i Andrija Poljak.

Mentor im je profesor David Fabijan, koji nam je otkrio kako su neki učenici, pa i on sam, strastveni i dugogodišnji pčelari. U pčelarstvu se svi podatci bilježe ručno i tek je mali dio proizvodnje automatiziran. Učenici i profesor Fabijan odlučili su poboljšati i modernizirati pčelarenje:

– Ideja je došla sasvim slučajno, na nastavnom satu strojarstva. Pričali smo kako danas postoje pametni mobiteli, pametne klupe, ploče, pa je nekolicina učenika izjavila: „Zašto ne bismo napravili nešto pametno za pčele?”

✿ ČESTE KRAĐE ✿ 

Škola ima 133 godine dugu tradiciju poučavanja i odgajanja, i najstarija je zapravo strukovna škola na području Karlovačke županije i šire. Obrazovali su učenike u zanimanjima urar, limar, opančar, bravar, tiskar, postolar, trgovac, soboslikar, dimnjačar, mesar, pekar, krojač, i to od davne 1885. godine.

Danas se ovdje mladi ljudi školuju za zanimanja elektrotehničar i tehničar za računalstvo, tehničar za željeznički promet, vodoinstalater, strojobravar, automehaničar, frizer te stolar. Škola je nekad, kao i danas, bila i jest okosnica strukovnog obrazovanja u Ogulinu, govori nam ravnateljica škole Zrinka Ceranić-Jurković. Za učenike s teškoćama u razvoju izrađuju se primjereni programi obrazovanja.

Ove godine školu pohađa 268 učenika u 17 razrednih odjela, nastava se odvija u prijepodnevnoj smjeni, a popodne se odrađuje dio vježbi u obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo te obrazovnom sektoru osobne usluge.

– Nastojimo osigurati kvalitetu učenja i poučavanja kako bi naši učenici stekli temeljne i strukovne kompetencije za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje – ističe ravnateljica.

Podnica, u ovome slučaju „pametna”, element je na kojem se gradi cijela pčelinja zajednica. To je zapravo ulaz u samu košnicu. Od njezina nastanka do danas nije se značajnije mijenjala, objašnjava profesor Fabijan:

– Naša podnica sadrži mnogo senzora koji u stvarnom vremenu mjere i korisnika izvještavaju o broju pčela u košnici, unosu nektara, masi košnice, temperaturi, vlazi. Nerijetko se događa da vam netko ukrade jednu ili više košnica. Podnica zato mjeri težinu košnice u gram, i čim netko stavi ruku na nju, već se evidentira nepravilnost, pali se alarm te u stvarnom vremenu, istodobno, na mrežnu stranicu i na korisnikov pametni telefon šalje obavijest. Tako pomoću naše podnice pčelar u svakome trenutku zna što se događa s njegovim košnicama i pčelama.

✿ HOTEL ZA KUKCE ✿ 

Razmišljali su i o postavljanju senzora onečišćenja zraka. Na ulazu bi senzor skidao sitne čestice koje se nalaze na pčelinjim dlakama, pa se analizom može otkriti prisutnost teških metala ili nekih drugih zagađivača zraka.

Fabijan je po struci diplomirani inženjer brodogradnje, predaje strojarsku skupinu predmeta, uključen je u nastavu kroz dvadesetak predmeta. U školi radi četvrtu godinu, a prije toga je radio u privredi:

– Zanimljivo je raditi u školstvu, dinamično, no da bih bio dobar nastavnik važno je ne uljuljkati se, ulijeniti. Stalno valja tražiti nešto novo, istraživati, raditi na podizanju vlastite stručnost i kompetencija. Dakle, cjeloživotno učenje kao prioritet. Pogotovo kad radite s fenomenalnom djecom, kao ja, onda vam nikad nije dosadno, jer morate biti korak ispred njih.

Govori kako mu nije teško kod djece potaknuti inovativnost, samo ako im se dopusti da budu kreativni i razmišljaju izvan okvira. Sami dolaze sa sjajnim idejama, poput mladog Filipa Topčića, koji razvija robotsku ruku.

S projektom Pametne podnice bili su pozvani na ovogodišnji sajam inovacija Arka u Zagrebu, ali nisu imali dovoljno vremena napraviti prototip s kojim bi se predstavili. Stoga sljedeće godine sigurno dolaze, pa možda i netko od inozemnih stručnjaka, ulagača, primijeti ovaj izniman projekt ogulinske škole.

– Cilj nam je napraviti funkcionalan prototip, a onda probati i cijelu priču komercijalizirati, pokušati se probiti na tržište. Jer takva pametna podnica ne postoji nigdje u svijetu. U prvoj bi fazi napravili drveni model, a nakon toga model pomoću 3D printera i kalupa. Time bi podnica bila mnogo trajnija od drvene varijante.

Da bi s djecom uopće mogli raditi na ovome, ali i brojnim drugim projektima, škola svake godine nastoji nadopuniti opremu u praktikumima i radionicama. No, prostora za razvoj i unaprjeđenje nastavnog procesa ima još mnogo, svjesna je ravnateljica Cerani-Jurković.

– Neophodni su nam didaktički setovi za područje elektronike i elektrotehnike, autodijagnostika KTS 900, uređaj za elektrofuzijsko zavarivanje, glodalica, tračna vertikalna pila, vertikalni rasplinjač ploča, ručna električna tračna brusilica… Stoga se kontinuirano trudimo naći sredstva kako bismo nabavili sve potrebno i poboljšali kvalitetu rada.

Među najznačajnijim projektnim uspjesima škole ravnateljica ističe solarni automobil, s kojim sudjeluju na utrkama u Sisku. Pokrenuli su i projekt Bajk punkt, radi razvoja cikloturizma i povezivanja zavičaja Ivane Brlić-Mažuranić. Izgrađen je infopunkt s popisom znamenitosti te su navedene biciklističke staze koje povezuju te znamenitosti. Postavljena su četiri bicikla koja se mogu iznajmiti.

…………………….

 

Profesor David FABIJAN :

Prosvjetari definitivno nisu dovoljno cijenjeni u našem društvu. Najmanje se cijeni ovakav izvanserijski rad s djecom. Kad radite kod privatnika, barem će vam netko reći ‘Bravo!’ ili vas potapšati po ramenu, ako već nećete biti bolje plaćeni. A u školstvu… Ako radite previše, čak će te početi poprijeko gledati. Možda bolje da se prepustite kolotečini. No, definitivno bi kolegama profesorima, koji s djecom čuda rade, trebalo odati nekakvo priznanje i nagradu, pa i financijsku. No, nama je u školi dječja sreća i zadovoljstvo najveća nagrada.

…………………….

U suradnji pak s Prvom osnovnom školom Ogulin izradili su takozvani hotel za pčele samice, od ekoloških i prirodnih materijala kao što su barska trska, oklasci kukuruza, komadi drva, lišće, kukuruzovina. Jedan je hotel niknuo u vrtu osnovne škole, a drugi na šetnici jezera Sabljaci, kako bi na taj način osigurali dom za solitarne pčele i korisne kukce. Osim hotela, izradili su i nastambu za ježeve.

✿ SUTRA (IPAK) POSTOJI ✿ 

Redovito sudjeluju na Obrtničkom sajmu Karlovačke županije, ostvarili su i izvrsnu suradnju s obrtnicima i gospodarstvenicima u užoj i široj lokalnoj zajednici.

– Danima otvorenih vrata te posjetima osnovnim školama i različitim radionicama za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi nastojimo pobuditi znatiželju djece i mladih za upis u obrtnička zanimanja – naglašava ravnateljica.

Jedno je od njih i pčelarstvo, tradicionalno zanimanje cijeloga ogulinskoga kraja. Sam profesor Fabijan u pčelarstvu je tek četiri godine i zasad ima 45 košnica. Smatra da čovječanstvo, Hrvatska pogotovo, nije svjesna važnosti tih malih kukaca. A 80 posto svih usjeva na kugli zemaljskoj oprašuju pčele:

– Ne brinemo o pčelama, ni o njihovu zdravlju, ni o ekologiji općenito, živimo kao da sutra ne postoji i kao da naši unuci, naša djece neće trebati živjeti na Zemlji. A već danas u Kini imate isječke na Youtubeu, ljudi ručno oprašuju biljke i usjeve. Nije bez vraga još i Einstein upozorio – ako nestane pčela, nestati će i ljudi. Stoga je ova naša podnica korak prema očuvanju ne samo pčela, nego i cjelokupnoga prirodnog ciklusa oko nas. Izravno se brinemo za budućnost čovječanstva – zaključuje profesor David Fabijan. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Branko Nađ ]