ODLUKA MINISTRICE DIVJAK O SLANJU NEDORAĐENIH KURIKULUMA U E-SAVJETOVANJE ZAPREPASTILO STRUKU I ERS

Revolucija u obrazovanju vodi u kaos

petak, 7. prosinca 2018.

Odluka ministrice obrazovanja Blaženke Divjak da u e-savjetovanje pošalje kurikulume koji su, prema mišljenju upućenih, nedovršeni, nedorađeni, neusklađeni s jedinstvenom metodologijom za izradu kurikuluma, bez sadržaja…

Revolucija u obrazovanju vodi u kaos

 [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ] … a neki, primjerice povijest i hrvatski jezik, gotovo potpuno neprihvatljivi, izazvala je šok među većinom članova Ekspertne radne skupine, ali i dijela stručne javnosti. Prema našim informacijama, na dvije sjednice ERS-a, jedanaestoj i dvanaestoj, koje su prethodile ministričinu „puštanju” kurikuluma u javnu raspravu 15. studenoga, doneseni su zaključci prema kojima su kurikulumi prije toga trebali biti dostavljeni ERS-u. ERS ih je trebao pregledati, ustanoviti što je i koliko dorađeno i dati, ako bi procijenili da je posao odrađen dobro, ministrici suglasnost da ih uputi u javno savjetovanje.

Kao što je poznato, kurikulume je trebao doraditi i uskladiti s jedinstvenom metodologijom ministričin „fantomski” mentorski tim. On je uoči 12. sjednice ERS-a, koja je održana 14. studenoga, članovima ERS-a dostavio svoje uratke, na koje je, kako doznajemo, imao niz primjedbi zbog čega im je vratio dokumente i zatražio da ih usklade s njihovim primjedbama i prijedlozima.

– Umjesto dorade, oni su ih poslali u e-savjetovanje, jer očito ministrica Divjak nije imala strpljenja čekati – kaže nam jedan dobro obaviješteni sugovornik.

Kad je čuo da su bez njihova odobrenja kurikulumi poslani u e-savjetovanje, koordinator ERS-a i posebni premijerov savjetnik dr. sc. Radovan Fuchs, prema našim informacijama, zatražio je od ministrice da povuče tu odluku. Međutim, ona je to odbila učiniti, a na pismo koje joj je uputio i u kojem je podsjetio na dogovor i zaključke, ministrica je odgovorila da Ministarstvo uvažava ulogu ERS-a propisanu Strategijom i da su ih nekoliko puta tražili da se definira hodogram aktivnosti.

■  RADI ŠTO ŽELI   ■

– Ona radi ono što želi. Po Strategiji jedino i isključivo ERS može poslati dokumente, odnosno kurikulume u javnu raspravu. Ministrica stalno izigrava sve što stoji u Strategiji. Ignorira rečenice u kojima se kaže da će MZO i ministar učiniti nešto na prijedlog ERS-a. Da se razumijemo, Strategija nije zakon. Ministrica može donijeti kurikulume i time se ne će ogriješiti o zakon, ali to ne bi bio postupak u skladu sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, Akcijskim planom i ovlastima ERS-a, odnosno u skladu s onime što je ERS odlučio. Slanjem tih dokumenata u javnu raspravu postupila je suprotno zaključku ERS-a u kojem stoji da dokumenti prije slanja u e-savjetovanje moraju imati odobrenje ERS-a – kaže naš sugovornik i naglašava:

– Ministrica ne može donijeti dokumente nakon e-savjetovanja ako ih ERS ne odobri. ERS je odgovoran za metodologiju, donosi sve stručne odluke i predlaže ministrici inačice dokumenata za javno savjetovanje i u konačnici verzije za usvajanje.

A da kurikulumi koji su poslani u javnu raspravu nisu dorađeni kako se tražilo i kako je trebalo misle mnogi koji su ih vidjeli i analizirali. Među njima je i akademik August KOVAČEC, koji odmah na početku razgovora ističe da govori isključivo u vlastito ime, a ne u ime radne skupine HAZU-a kojoj je bio na čelu, a koja je recenzirala kurikulum hrvatskog jezika.

Želim naglasiti da revolucije u školstvu nikako nisu poželjne, jer školski je sustav tako strukturiran da cjelina i svaki pojedini njezin element moraju biti u određenim odnosima, a revolucije mijenjaju određeni postotak tih odnosa i elemenata što obično dovodi do kaosa. Prvo, svaka reforma školstva morala bi u osnovi biti dugoročan proces s dugoročnom projekcijom na temelju vrlo jasne metodologije. Nažalost, niti nakon naše recenzije koja je bila svojevrstan komentar prijedloga kurikuluma za hrvatski jezik, bojim se da Ekspertna radna skupina nije ni pogledala te primjedbe te mnogo toga od naših prijedloga nije uzeto u obzir. Prije svega, nije prihvaćen naš prijedlog da se u dokument ugrade sadržaji pa su ishodi i dalje prevladavajući nad sadržajima. Kad je riječ o hrvatskom jeziku i književnosti, ono što je u dokumentu predloženo daleko je ispod optimuma koji bi odgovarao jezičnoj i književnoj pismenosti učenika na određenim stupnjevima školovanja, ali i daleko ispod razine koja bi pridonosila očuvanju nacionalnog identiteta. A znamo da je jezik jedan od njegovih osnovnih elemenata. Nikakvo služenje tabletima ne će nadoknaditi manjak sadržaja i pismenosti naše djece – oštro komentira akademik Kovačec.

■  NIJE ŠKOLA ZABAVA   ■

Objašnjava da se uspješne reforme provode na temelju vrlo jasno formuliranih načela i na temelju dugoročno projiciranih ciljeva koji se onda postižu postupcima u reformi. Osim toga, kaže Kovačec, škola nije mjesto gdje će se djeca samo zabavljati i veseliti se. Ona je mjesto kroz koje učenici moraju postati odgovorni građani društva, moraju steći osjećaj obveze, korektnog odnosa prema vršnjacima i prema nastavnicima te društvu. Smatra da u našim pokušajima reforme nije dobro to što se inzistira na stvarima koje potpuno zanemaruju obveze i prava učenika.

Vrlo je malo naših prijedloga i primjedaba na prijedlog kurikuluma hrvatskog jezika prihvaćeno. Ako se govori o hrvatskoj književnosti, najmanje su tri pisca – Marulić, Držić i Gundulić – bez kojih nijedna nastava hrvatskog jezika ne funkcionira i to je minimum ispod kojega se ne može ići, a nisam siguran da je ugrađeno u kurikulum. Tu je i pitanje modernosti i toga tko je moderan pisac pa ga se mora uvrstiti u kurikulum. Je li to neki naš suvremenik ili pisac koji može učeniku poslužiti kao podloga za razgovor o modernim temama, makar njegova djela bila napisana u antici – komentira akademik Kovačec.

Temeljit kao i uvijek, i ovog je puta pažljivo proučio kurikulum hrvatskog jezika koji je pušten u e-savjetovanje.

Čini se da u njega nisu ugrađene brojne stručne i argumentirane primjedbe koje smo uputili iz radne skupine HAZU-a kojoj sam bio na čelu, a u strukturi dokumenta nisam primijetio da je dokument dorađen i usklađen s jedinstvenom metodologijom izrade kurikuluma. Osobno smatram i moj je dojam da je cijeli prijedlog napravljen na brzinu i da nije dorađen. Još se mnogo moglo napraviti. Imam dojam da su o svemu tome više odlučivali ljudi kojima hrvatski jezik i književnost nisu struka, negoli ljudi iz same struke. Čini mi se da su mnogo veću težinu imala mišljenja ljudi izvan struke – zaključuje akademik Kovačec, no muče ga i mnoga druga pitanja.

Što ako većina od 35 kurikuluma koji su u e-savjetovanju nisu usklađeni s jedinstvenom metodologijom? O čemu onda ljudi u e-savjetovanju razgovaraju, o kojim to dokumentima? Što ćemo dobiti nakon e-savjetovanja i s čime će se od iduće jeseni ići u škole? Ako se dokumente ne doradi u okviru struke, od ljudi koji su stručnjaci, nema šanse da primjena tih načela bude uspješna pa će sve morati ići ispočetka. Bojim se da je u savjetovanje trebalo ići s gotovim dokumentima u kojima bi se tražile najsitnije grješke, a ne da se u njih unose sadržaji. Mislim da je i e-savjetovanje fingiranje demokratskog oblika savjetovanja koje zapravo ostavlja mogućnost onima koji odlučuju da na kraju naprave ono što se njima čini najbolje. I da je to pseudodemokracija. Mislim da je od početka sve krenulo krivim smjerom kad je ono prethodno povjerenstvo koje je vodio akademik Paar priredilo tri knjige u kojima su objavljene temeljito argumentirane recenzije kurikularnih dokumenata. Bilo je pogrješno odbaciti ih – tvrdi Kovačec.

■  ČEMU ŽURBA   ■

Dodaje također da je Povjerenstvo HAZU-a za hrvatski jezik, koje je on vodio, imalo premalo vremena da bi do kraja i temeljito odradilo svoj posao te da argumentima potvrdi svoje stavove.

– I čemu tolika žurba i čemu toliki cajtnot!? Zašto se sve mora napraviti u najkraćem mogućem roku? Ne vodi se računa o realnosti i mogućnostima. Kao što sam rekao, to je revolucija koja vodi u kaos, najprije privremeni, a onda trajni. Bi li trebalo odgoditi cijelu priču s kurikulumima i njihovim donošenjem, ali i eksperimentalnom provjerom, pa evaluacijom? Pitanje je tko će biti ljudi u stručnim radnim skupinama, po kojem će ih se sad kriteriju birati. Hoće li to biti stručnjaci u svom području, a ne volonteri ili aktivisti? Budući da se u Školi za život eksperimentalno provjeravaju metode poučavanja, a ne sadržaji pojedinih predmeta mislim da bi bilo pametno, kad se donesu kurikulumi, ući u barem jednogodišnju eksperimentalnu provjeru njihovih sadržaja. Ako bi kurikulumi bili doneseni na temelju stručnih argumenata i stručnih kriterija, možda da, ali bojim se da to ne će biti tako i da će opet kurikulumi biti doneseni na temelju nečije subjektivne ili aktivističke prosudbe. Ako prođu nestručni kurikulumi rađeni po nečijem diktatu, ali najmanje po diktatu struke, bojim se da čak ni eksperiment kroz koji bi prošli ne bi donio nikakve promjene u smislu poboljšanja i prilagođavanja ciljevima koje smo si zacrtali – zaključuje akademik Kovačec.

Prema mišljenju struke, osim hrvatskog jezika, izrazito je loš kurikulum prirode koji nije ujednačen s jedinstvenom metodologijom te kurikulum povijesti nad kojim se dio stručnjaka doslovce zgraža.

– Povijest je konceptualno potpuno drukčije napravljena od svih ostalih kurikuluma. Nije jasno zašto. Verzija kurikuluma koja je poslana u e-savjetovanje ima mogućnost izbora tema koje će se obrađivati?! Može li Domovinski rat biti na izboru? Mislim da neke stvari ne mogu biti izborne i da to tako ostane bila bi to nacionalna sramota – kaže nam jedan član ERS-a.

Da je na kurikulume stiglo jako mnogo primjedbi i da sve nisu unesene u varijante koje su poslane u javnu raspravu, svjestan je i koordinator ERS-a dr. sc. Radovan FUCHS.

■  POŽELJNA ODGODA   ■

Na nekim će se kurikulumima trebati raditi manje, na nekima više, ali očekujem da svi budu spremni za iduću školsku godinu. No to će ovisiti o tome hoće li se radnim skupinama dopustiti da stručno, profesionalno i na miru, bez pritisaka, odrade svoj posao – kaže Fuchs. Na pitanje što ako tako ne bude, odgovara da ne želi prejudicirati.

Članovi ERS-a su stručnjaci s dignitetom i, koliko sam ih imao priliku upoznati, vjerujem da ne će pristati potpisivati nešto iza čega ne stoje i biti svojevrsni smokvin list – kaže Fuchs. Isto tako dodaje da se ne želi baviti nagađanjima i projekcijama što se sve može dogoditi ako ERS ne bude zadovoljan kurikulumima, a ministrica ih, što može, iako nije u skladu sa Strategijom, odluči donijeti.

Jasno je da su mogući različiti scenariji, a svi vode tome da bi se, ako se ne postigne suglasje između ministrice i ERS-a, cijela priča mogla zakomplicirati i dovesti u pitanje provedbu kurikularne reforme.

Odgađanje njezina provođenja na godinu dana po mnogima bi čak bio dobar potez, jer bi se ostavilo dovoljno vremena da se kurikulumi eksperimentalno provjere i dorade. Tako uglavnom razmišljaju i ravnatelji osnovnih i srednjih škola čije komentare donosimo u nastavku ove teme.

Kad bi doradila dokumente i poslala ih u eksperimentalno provođenje iduće školske godine, ministrica bi bila kraljica. Ali, poznavajući je, sumnjamo da će to napraviti – komentira jedan naš sugovornik.

O tome kakvi su dokumenti poslani u javnu raspravu i što će u javnoj raspravi dobiti da bi ih mogli poboljšati, stručnu relevantnu ocjenu dat će članovi stručnih radnih skupina koje se tek trebaju formirati. Na javni natječaj za predmetne kurikulume pristiglo je prema našim informacijama oko 440 prijava, a na javni poziv za međupredmetne teme oko 180 prijava. Najkasnije do 6. prosinca ERS će ministrici Divjak predložiti svoje kandidate za radne skupine, a ministrica bi ih, kako očekuju, trebala imenovati dan kasnije.

No, hoće li tako biti vidjet ćemo. Mnogi naime smatraju da bi imenovanje stručnih radnih skupina moglo biti novi kamen smutnje na relaciji ministrica – ERS. Ako se i o tome ne slože, moguće je da većina članova ERS-a podnese ostavku. Reforma kurikuluma u tom slučaju ne bi bila na jednogodišnjoj, poželjnoj odgodi, nego na čekanju nekih boljih vremena, koja mogu, ali i ne moraju doći. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]

...............................................................

ŠTO RAVNATELJI KAŽU O FRONTALNOM UVOĐENJU REFORME

Mudro bi bilo pričekati još godinu dana

■  ANDRO MRŠIĆ, OŠ „Ivana Brlić-Mažuranić”, Strizivojna

 

– Nema šanse da reforma frontalno zaživi iduće jeseni u svim školama. Naime, već sam i prije pokretanja eksperimentalne faze rekao da je za reformu potrebno sedam godina. Ne godina, ni dvije, već vidjeti koliko će se dubinski ići u promjene, kako će to kadar pratiti, opremati škole i, najvažnije, treba u proračunu osigurati sredstva za svih sedam godina. Tek onda možemo razmišljati o tome da reforma zaživi u svim hrvatskim školama.

Ako od iduće školske godine isforsiramo frontalno uvođenje reforme u sve škole, onda ćemo kiksati i projekt će propasti za tri mjeseca.

Reformu, dakle, treba planirati na sedam godina, osigurati proračunska sredstva i malo po malo uvoditi promjene koje našem školstvu trebaju. Dugo sam u školstvu, četiri desetljeća u osnovnoj školi, i nijedna reforma ne može uspjeti u godini-dvije.

Naposljetku, proces reforme treba depolitizirati, da bude iznad stranke i iznad pojedinca. Kod nas svaki ministar pokreće svoju reformu, dođe promjena vlasti i reforma propadne. Pa njegov nasljednik pokreće svoju reformu. Ne znam samo dokle... Ono što znam jest da je plan za frontalno uvođenje reforme u sve škole od iduće jeseni – nemoguća misija!

■  NEDJELJKO MARINOV, OŠ Primošten

– Mislim da ne bi bilo loše odgoditi frontalnu primjenu reforme za godinu dana, da imamo barem dvije godine eksperimentalne faze, kako bismo mogli uočiti sve nedostatke i ukloniti ih na vrijeme. Nema smisla uvoditi cjelovitu reformu u sve hrvatske škole ako sve nedoumice ne će biti uklonjene i svi problemi riješeni.

Možda je krivi potez bio što se tehnici, odnosno tim nesretnim tabletima, pridavalo toliko važnosti u prvoj fazi reforme. Tableti su predstavljeni kao nekakvo zlatno tele, recept za sve naše poteškoće. A riječ je zapravo samo o jednom od novih alata koje ćemo koristiti tek u onoj mjeri u kojoj svaki učitelj bude osjećao potrebu. Ne će tableti spasiti ni upropastiti kurikularnu reformu.

Presudno će biti kako je tko od učitelja motiviran za reformu, kako je tko pripremljen, educiran, a za to bi opet bilo dobro da imamo dodatnu godinu dana prije frontalnog ulaska u sve škole.

U našoj smo školi, uostalom, mnogo prije ulaska u eksperimentalnu fazu reforme, imali ljude koji su razmišljali izvan okvira, koji su nastavu izvodili na inovativne načine, koristeći raznu suvremenu tehnologiju. S njima nije problem. No, kako motivirati sve učitelje u zemlji da rade drukčije nego dosad? Nije napravljena analiza učinaka ove prve faze, a već se najavljuje ulazak reforme u sve škole. Treba, dakle, pričekati još godinu dana, i za analizu i za uklanjanje problema, sređivanje kurikuluma i, ono najvažnije, kvalitetnu pripremu učitelja. Oni jedini tu reformu mogu iznijeti na svojim leđima. Moramo biti vrlo sigurni u kvalitetu reforme i njezinu provodljivost, prije nego što idemo frontalno, na državnoj razini. Preoptimistično je očekivati da sve to bude sređeno i pripremljeno već za iduću jesen. Najviše moramo poraditi na edukaciji nastavnika. Ovakav online način nije dovoljan, te virtualne radionice ne daju rezultata ni znanja kao žive edukacije, seminari koje smo imali ranijih godina. Zbog svega toga smatram da bi eksperimentalna faza trebala trajati dvije godine.

■  IGOR MATIJAŠIĆ, OŠ Milana Langa, Bregana

– Nemam problema s tim da reforma iduće godine ide u sve škole, ali samo ako bude sve dobro pripremljeno i napravljena kvalitetna analiza svih nedostataka i problema. Potrebno bi bilo uvažiti i glas ljudi koji rade u školama u tom eksperimentalnom programu. Najlakše je reći 'Idemo frontalno u sve škole', a neke stvari nisu do kraja razjašnjene i učitelji imaju pitanja, na koje ne dobivaju odgovore.

No, bojim se da se s analizom već sada kasni. U našoj smo školi imali internu sjednicu na kojoj su učitelji, onako, istresli dušu i rekli sve što ih muči. Hoće li Ministarstvo uvažavati takve neke zamjerke učitelja, ne znam. Možda bi trebalo povremeno okupiti sve učitelje koji rade u tom eksperimentalnom programu i saslušati s čime imaju problema. Od nabavke udžbenika do kašnjenja opreme, kupnje tableta bez kamera, zbog čega im je vrlo ograničena primjena u samoj nastavi. Za to nisu dovoljna jedan ili dva regionalna skupa. Na početku Škole za život rečeno je da će učitelji biti znatno administrativno rasterećeni, a dosad od toga nije bilo ništa. Baš suprotno.  

Učiteljima nedostaje i žive edukacije, neposredne, sa stručnjacima, a ne da smo prepušteni samo online edukacijama. I s vremenom imaju sve manje motivacije.

Ima vremena da se poprave problematični segmenti reforme, ali ako će se opet čekati lipanj, odnosno ljeto kad učitelji odu na godišnji, kad će to biti napravljeno?! Kad smo počinjali eksperimentalnu fazu, očekivali smo da ćemo imati više vremena za kvalitetnu pripremu. A početak je bio konfuzan i probijani su rokovi. Sad učitelji koji su uključeni reformu dobivaju financijsku stimulaciju kroz prekovremeno sate, jer se dodatno usavršavaju i educiraju. Kako će to izgledati kad sve škole uđu? Hoće li svi učitelji dobivati takvu stimulaciju? Hoće li sve škole u Hrvatskoj dobiti tablete za svakog đaka? Pa to je golema svota novca. Ne znam odakle se to može namaknuti. Tko će educirati sve učitelje u zemlji? Kako, gdje? Niz je pitanja, a malo odgovora.

 

■  SINIŠA STRIČAK, I. osnovna škola Čakovec

– Nismo se uključivali u kurikularnu reformu, jer nije bilo interesa učitelja. A sve što se, koliko čujem, radi u Školi za život, sve te novosti kurikularne reforme, naša je škola već prošla i naši učitelji rade tako niz godina. Smeta me što se informatizacija i digitalizacija predstavljaju kao glavni segment reforme. Ne može samo to biti školovanje za život, kako se reforma zove. Previše se novca utrošilo na računalnu opremu, na IKT.

Ne znam, stoga, je li pametno žuriti s frontalnom primjenom reforme u sve škole od iduće jeseni. Upravo zbog toga što mi ostali, dakle koji nismo uključeni u eksperimentalnu fazu, ne znamo skoro ništa. Kad ćemo biti pripremljeni i educirani? Samo tijekom ljeta? Nisam prevelik optimist, mislim da to ne će biti dovoljno vremena. Mudro bi bilo pričekati još godinu dana, da se stignu napraviti analize i korekcije. Ako se već ova prva godina zove eksperimentalnom, onda, kao i svaki eksperiment, treba analizirati nove ishode, iskustva učitelja, uvažiti njihove primjedbe i zapažanja.

Zašto se forsira da reforma od iduće jeseni uđe u sve škole? Očito su u pitanju nečiji interesi, ministrice i ljudi oko nje u Ministarstvu. Svjedočimo godinama da svaki ministar počinje nekakvu svoju reformu. To se ne bi smjelo događati. Ako se nekakva reforma započne, onda njezina sudbina ne bi trebala ovisiti o tome tko sjedi na čelu ministarstva. Ne može se školstvo reformirati u samo dvije godine. Taj proces mora trajati dulje vrijeme, postupno se reforma mora uvoditi u škole i tek onda ta promjena može biti kvalitetna i ispravna. U Hrvatskoj se pak radi potpuno suprotno. Svaki ministar koji dođe sve pokreće ispočetka. Možda upravo zbog toga ova garnitura u Ministarstvu žuri s frontalnom primjenom reforme u sve škole. Izgleda da je bitno sve odraditi prije parlamentarnih izbora.

 

■  JOZA MIHALJEV, OŠ Antuna Bauera, Vukovar

– Mislim da će učitelji do jeseni vjerojatno biti spremni sadržajno u nastavi raditi prema novim kurikulumima, ali me brine odakle će biti nabavljena oprema za sve škole u Hrvatskoj? Tko će to financirati, tko će kupiti nova računala, tablete za svu djecu? Ako će to biti prebačeno na lokalnu samoupravu, znam posve sigurno da naš Vukovar, u kojem djeluje šest osnovnih škola, ne će moći kupiti potrebnu opremu za sve škole. Dakle, opet su siromašnije sredine u nepovoljnijem položaju. To čitavu reformu stavlja pod upitnik. Promjene jesu potrebne, ali svjedočili smo tijekom godina brojnim pokušajima reformi. Nijedna nije potpuno zaživjela. Ako se ne nabavi istovjetna oprema za sve škole u zemlji, ne će zaživjeti ni ova reforma.

■  DESIREE PEČAVER, OŠ Zvonka Cara, Crikvenica

– Nismo se uključili u reformu, jer je većina kolektiva smatrala da ima mnogo neodgovorenih pitanja, nedoumica, i da je bolje pričekati sa svime. Broj pitanja raste, odgovora je sve manje. Stoga nikako ne odobravam plan da reforma od jeseni frontalno uđe u sve hrvatske škole. Naime, ovaj eksperiment ne traje ni godinu dana, nisu napravljene nikakve analize, istraživanja, nemamo povratne informacije ni učitelja, ni roditelja, ni djece. Kako onda možemo s reformom ići u sve škole iduće jeseni? To se ne bi smjelo dogoditi, cijelu priču treba odgoditi, odnosno eksperimentalnu fazu produljiti barem za godinu dana.

Svjedočili smo posljednjih mjeseci i problemima s nabavkom opreme. Ti su nesretni tableti došli bez kamera, kolege mi govore da ni ne rade kako treba. Roditelji se bune, jer su morali potpisati odgovornost za čuvanje tableta, koje djeca nose kući itd…

Dakle, niz je problema i nisam ni od koga čula neko veliko oduševljenje Školom za život. Zato nam i nije žao što se naša škola nije uključila.

Politika očito forsira da se od jeseni krene u sve škole. Ali svjedočili smo prijašnjih godina da svaki novi ministar pokreće svoju reformu. To ljude demotivira te naposljetku u školama imamo problem s pronalaženjem kvalitetnoga nastavničkoga kadra. Jer, od prosvjete svi bježe.

Vezani članci
Školski portal:

"Na plećima učitelja je velik teret, a on se nema na koga osloniti"

… ni profesori ni ravnatelji - čak je nemoguće premjestiti…

Školski portal: Djeci moramo ostaviti čist i zdrav planet!

Djeci moramo ostaviti čist i zdrav planet!

…za dobrobit djece i onih koji se tek moraju roditi.…

Školski portal: Slučaj koji je razotkrio lažnu brigu ministrice Divjak za nadarene učenike

Slučaj koji je razotkrio lažnu brigu ministrice Divjak za nadarene učenike

… da se mladim matematičarima ne odobri potpora za sudjelovanje…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Pametne zemlje odustale su od digitalizacije

Pametne zemlje odustale su od digitalizacije

… i priznate knjige dr. Manfreda…

Školski portal: Tableti i mobiteli ugrožavaju zdravlje djece

Tableti i mobiteli ugrožavaju zdravlje djece

Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…