JEDINSTVENA MISIJA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE ANTUNA HORVATA, ĐAKOVO

Čuvari tradicijske baštine

ponedjeljak, 31. prosinca 2018.

Đakovačka Srednja strukovna škola Antuna Horvata dubinski je i dugotrajno povezana s najvećom folklornom manifestacijom toga kraja, nadaleko poznatim Đakovačkim vezovima.

Čuvari tradicijske baštine

Prva suradnja bila je na izradi zlatoveza, budući da je škola u to vrijeme imala jaku tekstilnu struku, pa je tadašnja ravnateljica Slavica TADIĆ sa suradnicima krenula u njegovanje toga tradicionalnoga slavonskoga načina tkanja. Nastupali su u modnim revijama u okviru Đakovačkih vezova, s tradicijskim modelima, elementima narodnih nošnji, a svaki do njih bio je ukrašen tehnikom zlatoveza.

Nakon toga škola tijekom godina produbljuje suradnju s Đakovačkim vezovima, a ravnatelj Mirko ĆURIĆ posljednjih je petnaestak godina bio i autor scenarija otvaranja te manifestacije.

Strukovna škola bila je i ostala temelj građanskog Đakova, utočište obrtnika i svih koji rade nešto svojim rukama, od medičara i slastičara do stolara i kovača, zanimanja koje su jako bitna kada se priprema neka tradicijska priredba. A škola je upravo mjesto gdje se njeguju ti stari zanati, jer, na kraju krajeva, i školujemo mlade ljude koji bi jednog dana mogli biti aktivnim dionici i čuvari te baštine – smatra ravnatelj.

Naravno, nisu samo Đakovački vezovi prilika da srednjoškolci i njihovi profesori njeguju tradiciju i čuvaju baštinu svoga kraja. Cijeli se niz projekata odradio kroz protekle godine, i to je postalo poslanje strukovne škole koju svaka nova generacija učenika i profesora prihvaća i nastavlja. Primjerice, u jedan se projekt uključi i po desetak različitih zanimanja.

✿  SREDNJOVJEKOVNI STOL  ✿ 

Vježbali su tradicijsko češljanje, izrađivali suvenire, starinski namještaj poput malih stolica šamlica, ručno mijesili i izrađivali rezance nabrdo, ukrašavali uskršnje pisanice prema tehnikama i savjetima svojih baka, slavili hrastove šume i njihove plodove, žirove, s kojim se i dan danas slaste slavonske svinje...

Posljednji u nizu projekata, koji su tek pokrenuli, jest Srednjovjekovni stol, tijekom kojeg će biti napravljena replika srednjovjekovnoga drvenoga stola, posuđa, žlica, noževa, kao i hrane koja se u to vrijeme posluživala.

Dani kruha u ovoj su školi svake godine protkani tradicijskim jelima, učenička zadruga uvijek zbog njegovanja baštine bude pozvana na državnu smotru, a uključeni su i u poznate đakovačke sajmove, poput Dana jabuka ili Obrtničkog sajma.

Danas škola nudi znanja i vještine iz sedam obrazovnih sektora, a ove su godine upisali 17 zanimanja. Upisano je šestotinjak učenika, što je respektabilna brojka, ali kada se zna da je škola nekad imala i po 900 mladića i djevojaka u svojim razreda jasno je da broj djece pada iz godine u godinu.

Praktično su svi smjerovi ove škole, osim eventualno električne struke, uključeni u čuvanje tradicije, pekari, mesari, kuhari, soboslikari, agroturistički tehničari. Upravo je ovo posljednje zanimanje hit među đacima te nerijetko nakon škole s tim znanjima oplemenjuju svoja obiteljska imanja i bave se seoskim turizmom.

Problem je danas činjenica što je kod nas gotovo pa nestala tekstilna struka, nema više ni interesa mladih za to zanimanje, pa postaje sve teže očuvati tekstilnu tradiciju. Ipak, uvijek ima zaljubljenika u narodno ruho te oni kroz učeničku zadrugu i dalje rade zlatovez, i dalje šiju svoje narodne nošnje – objašnjava Ćurić.

✿  MOZARTOV ŠOGOR  ✿ 

Voditeljica je Učeničke zadruge Strossmayer, koja postoji od 1996. godine i okuplja dvjestotinjak učenika iz svih sedam obrazovnih sektora, Zvjezdana BOGDAN. U prvih su se mah bavili samo zlatovezom, ali su tijekom godina u tradiciju htjeli unijeti duh novog vremena. Usvajali su nove tehnike izrade, pa tradicionalne motive primijenili na staklo, glinu, u slastice:

Najviše se ponosimo što smo uspjeli spojiti povijest, tradiciju, ručni rad i sve to spojiti u jedinstvene proizvode zadruge. Primjerice, osmislili smo i napravili takozvane Heibelove praline. Riječ je o đakovačkoj verziji poznatih Mozartovih kugli, koje su inspirirane likom i djelom Jakova Heibela, simfoničara i glazbenika koji je živio 20 godina u Đakovu. A ustvari je bio Mozartov šogor – govori nam Bogdan.

Te su kuglice napravljene od tradicionalnih slavonskih sirovina – zobenih pahuljica, jabukovače, suhih šljiva i marelica, oplemenjene čokoladnom glazurom. Radili su i paprenjak s rozetom đakovačke katedrale, u koji su uključili strojarsku struku koja je izradila kalup, i drvnu struku koja je izradila kutije, soboslikari su oslikali motive na njima. Radili su i Vontlinijeve kolačiće. Strojarska struka napravila je kalupe s motivom unutrašnjosti đakovačke katedrale, pa su napravili kolačiće po staroj recepturi i ukrašavali ih.

Pokušavamo učenicima pokazati kako prvotnu ideju kroz istraživanje i zajednički rad pretvoriti u proizvod, a potom ga što uspješnije plasirati na tržište. U inozemstvu su tradicijski proizvodi vrlo traženi, pa zašto našu djecu ne poučiti toj vještini.

✿  HRANA ZA POČETAK I KRAJ  ✿ 

Projekt Sjeti se Slavonijo posebno je uključivao zidarsku struku, koji su od gline oblikovali slavonske kućice, soboslikari su ih obojali i naposljetku ih pretvorili u malene suvenire magnetiće podsjetnike. Radili su rezance nabrdo, pakirali vlastite čajeve, poput onoga od aronije, učenike naučili raditi tradicionalne slavonske kolače poput salenjaka. Sve ono što su moderne generacije zaboravile. Otuda i ime projekta – Sjeti se Slavonijo.

Marija KATILOVIĆ nastavnica je strukovnih predmeta ugostiteljstva i turizma, i objašnjava kako nijedan slavonski običaj ne može proći bez hrane. Tako je hrana sastavni dio i svakog školskog projekta, ili na početku ili na njegovu kraju. S učenicima se trude proučavati i raditi kolače prema tradicijskim recepturama i na taj ih način sigurno čuvaju od zaborava:

Želimo da to znanje naša djeca ponesu sa sobom u život, jer smo uvjereni kako će im takve kompetencije pomoći kod budućeg zaposlenja. Budući da su naše slavonske tradicijske recepture cijenjene i tražene. Svi znaju za slavonske gužvare, salenjake...

Škola ima svoje poljoprivredno imanje, gdje imaju voćnjak, uzgajaju različite kulture, i nastavnici educiraju učenike da sve što uzgoje prerade u školskim praktikumima, što izravno u kolače i jela, što u zimnice, pekmeze, čajeve. U maloj sušari obrađuju čajeve, ali i voće, te su njihove sušene šljive, jabuke ili grožđice nadaleko cijenjene. Rade bućino ulje i namaze od koštica.

– Vrlo rado održavamo radionice po osnovnim školama i različitim gradskim manifestacijama, gdje predstavljamo svoje vještine. Djeca na licu mjesta peku kolače, pokazuju i druge tradicionalne zanate i time šire krug čuvara đakovačke baštine – rekla je Katilović.

✿ RIČI ŠOKAČKE  ✿ 

Kolačima se bavi i nastavnica Nevenka KOKALOVIĆ te nam govori da djeca zapravo uživaju spremajući tradicionalne slastice. Pogačice sa slavonskim čvarcima su omiljene, pogotovo kod ljudi koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske ili inozemstva.

Budući da su naši učenici većim dijelom sa sela, upoznati su dobro s ovim receptima. Njihove bake redovito spremaju takva jela i kolače, ali nam djeca priznaju da im je posebno zadovoljstvo što su i sami naučili male tajne slavonske kuhinje. Kad sudjelujemo na nekoj gradskoj manifestaciji ponose se što mamama i bakama mogu pokazati svojih ruku djelo – ističe Kokalović.

Sve što su naučili u školi, poglavito u prehrambenoj struci, koristi im nakon mature, jer se vrlo brzo zapošljavaju. Velike hotelijerske tvrtke i poznati restorani traže mlade kuhare koji su vješti upravo u tradicijskim jelima, dok pak agroturistički tehničari svoju budućnost planiraju kroz vlastita imanja i pokretanje seoskog turizma.

Knjižničarka Henrieta MATKOVIĆ vodila je školski projekt Riči šokačke.

Ugostili su Mariju GRIZAK iz Đakova, u gradu poznatiju kao Snaš’ Kata, koja šokački govor njeguje cijeli život. Razgovarala je s učenicima te su zapisivali riječi koje ne poznaju, ali i one kojima znaju značenje, a ne pripadaju standardnom hrvatskom jeziku.

Učenici su čitali dijalektalnu poeziju šokačkih pjesnika, a prema stihovima iz knjige Sakrita rič Vlaste MARKASOVIĆ, pjesnikinje iz Vinkovaca, osmišljena je scenska slika koja je kasnije i izvedena na svečanoj akademiji prigodom Dana škole, uz pratnju školskih tamburaša. Mnogo više šokačkih riječi, dakle i one iz drugih pjesama, koje nisu čitane tijekom susreta sa Snaš' Katom niti interpretirane u scenskoj slici, ispisali smo i izložili na panou u školskom holu. Na straničnicima koje su učenici izrađivali u školskoj knjižnici središnje mjesto zauzima pjesma Vlaste MARKASOVIĆ Riči, po čijem je posljednjem stihu i nazvan naš projekt.

Prije dvije godine proširili su projekt suradnju s OŠ Bijaći u Kaštel Novom, koja već dugi niz godina organizira svoju Čakavsku večer.

– Osmislili smo i proveli Susret riči. U prvom polugodištu njihovi su učenici i djelatnici posjetili naš grad i školu te sudjelovali na svečanoj akademiji sa svojim programom, dok smo na proljeće mi bili u Kaštelima i na 26. Čakavskoj večeri predstavili se svojim Ričima šokačkim.

✿ VREMEPLOV  ✿ 

Posebno je dojmljiv ulaz u samu školu, koji je zapravo vremeplov, jer prikazuje detalj tradicionalnoga slavonskoga sela, otprije stotinu i više godina.

Jadranka MERGEDUŠ iz poljoprivredne struke s učenicima je naime preuredila prilaz i ulaz u školsku zgradu te je staro parkiralište za bicikle postalo prikaz tradicije i povijesti ovoga kraja. Tako je na pročelju školske zgrade oslikan izgled tradicionalne slavonske kuće, uređen je cvjetnjak, zasađeno cvijeće i ukrasno bilje, stavljena i ograda, nekad sastavni dio svakoga slavonskog dvorišta. Kao da posjetiteljima govore - uđite u muzej slavonske tradicije, vratite se s nama u neka davna, zaboravljena i sretnija vremena. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao: Branko Nađ ]

Vezani članci
Školski portal: Povezanost kulturne baštine, lokalne zajednice i škole

Povezanost kulturne baštine, lokalne zajednice i škole

Sela su poredana uz lijevu i desnu obalu rijeke. Posavska…

Školski portal: „Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost”

„Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost”

I naš je projekt trebao povezati prošlost i budućnost, tradiciju…

Školski portal: Slavonija u srcu

Slavonija u srcu

Ljepote svih krajeva naše Hrvatske, bez obzira na to u…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Mali genijalac Patrik ČUDIĆ briljirao u Kini i opet osvojio zlato

Mali genijalac Patrik ČUDIĆ briljirao u Kini i opet osvojio zlato

Velik je ovo uspjeh ne samo za Patrika nego…

Školski portal: Kako bilo koje predavanje učiniti posebnim

Kako bilo koje predavanje učiniti posebnim

... svoje tajne kako predavanje učiniti…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…