… siguran je način da se pomogne učenicima da bolje zapamte sadržaj. Nažalost, težnja usmjeravanja na sadržaj ne podudara se s krajnjim ciljem – izgradnjom vještina čitanja.

Bez raznolikih strategija čitanja koje se mogu primijeniti na bilo koji tekst, učenici su zakinuti na svom obrazovnom putu. Da bi poučavali učenike da učinkovito čitaju, učitelji se moraju pobrinuti da ne budu samo „dobavljači informacija” o određenom tekstu već instruktori tehnika za izgradnju vještina čitanja.

Evo nekoliko ideja o tome kako ugraditi vještine čitanja u kurikulum.

POUČAVAJTE VJEŠTINE POMNOG ČITANJA ■ 

Usmjerite učenike na to da rade više od pukog označavanja markerom ili podcrtavanja. Potaknite ih da „porazgovaraju” s tekstom tako da zapišu bilješke na rubove stranica tijekom čitanja – ovo učenike drži uključenima i često povećava razumijevanje. Bilješke mogu uključivati:

• definiranje novih riječi
• postavljanje pitanja
• kodiranje riječi i tema koje se ponavljaju
• stvaranje osobnih veza s tekstom
• navođenje trenutačnih događaja
• isticanje naslova i podnaslova
• sažimanje odlomka
• dijeljenje teksta na manje jedinice
• obilježavanje brojevima
• crtanje slika.

Popis mogućnosti je beskrajan – poanta je da učenici osmisle vlastiti proces za pristupanje tekstu. No, nemojte se bojati učenicima dati detaljne upute, poput „zabilježite piščeve tehnike karakterizacije” ili „pronađite primjere…” kako biste im pomogli da se usredotoče. Izrada bilježaka također pomaže učenicima da prepoznaju koje strategije najbolje djeluju za njih dok oni pokušavaju obraditi i razumjeti informacije.

OBRATITE SE NJIHOVIM OSJETILIMA ■ 

Iako je čitanje nešto što radimo umom, uključivanje osjetila dodatno je pojačanje za učenike koji još razvijaju svoje vještine. Čitanje određenog odlomka naglas i verbaliziranje pitanja koja biste mentalno postavili tijekom čitanja može biti vrlo korisno. Učenici često ne znaju kako postavljati pitanja, koju vrstu pitanja postaviti ili koliko ih često postavljati, stoga je pokazivanje ove vještine iznimno važno. To se nadalje može pojačati, pogotovo za vizualne tipove učenika, uporabom kamere za dokumentiranje ili projektora kako bi zapisali pitanja, označili ključne riječi i fraze te za interakciju s tekstom. Kao i uvijek, potaknite učenike da čitaju s olovkom u ruci.

VODITE UČENIKE U POSTAVLJANJU CILJEVA ČITANJA ■ 

Iako je zapisivanje ciljeva često u učionici, učenici ne procjenjuju redovito osobne vještine čitanja. Počnite godinu tako da učenici napišu esej o svom čitanju kako biste stekli uvid u njihove navike čitanja, probleme i uspjehe; na taj ćete način lakše postaviti ciljeve čitanja. Nakon čitanja romana, nefikcijskog teksta, kratke priče ili poezije, pomozite učenicima da ocijene svoje vještine čitanja: Jjeste li se osjećali samopouzdano tijekom čitanja teksta? Zašto da ili zašto ne? Koji su vam dijelovi teksta zadavali muku? Možete li se koristiti drukčijom strategijom da čitanje teksta učinite lakšim? Učenici bi trebali redovito ocjenjivati svoje ciljeve i postavljati nove na temelju svojih potreba i svog razvoja.

MIJENJAJTE DULJINU TEKSTA ■ 

Kad pristupate posebno teškom tekstu, razlomite ga na manje dijelove. Učenici se često obeshrabre duljim tekstovima koji zahtijevaju intenzivnu koncentraciju. Kraći segmenti teksta omogućuju učenicima da „probave” složenije dijelove teksta u komadima, steknu akademski vokabular te izgrade samopouzdanje.

OMOGUĆITE PRILIKE ZA IZBOR MATERIJALA ZA ČITANJE ■ 

Jednostavno rečeno, najbolji način za poboljšanje čitanja jest čitanje, a vjerojatnije je da će učenici čitati ako imaju izbor u čitanju. Školske knjižnice potiču učenike da uzimaju knjige za slobodno čitanje. Pitajte učenike o njihovim interesima i dajte im preporuke. Čitanje iz užitka izgrađuje prenosive vještine za čitanje sadržaja i trebalo bi ga poticati, pa tako i na satu.

OCIJENITE SADRŽAJ I VJEŠTINU ■ 

Učenici bi trebali moći pokazati svoje vještine procjene, bez obzira na to bilo to službeno ili neslužbeno, formativno ili sumativno. Pitanja za prisjećanje i razumijevanje dobar su način za provjeravanje osnovnog razumijevanja, ali učitelji bi zatim trebali prijeći na teža pitanja „kako” i „zašto”. Izaberite aktivnosti koje od učenika zahtijevaju da zagrebu dublje u tekst, poput:

• pokretanja rasprave
• sastavljanja popisa karakteristika nekog lika
• pisanja eseja
• stvaranja „memeova” za neki lik
• predstavljanja malih TED-razgovora o istraživanju koje je inspirirano tekstom
• stvaranja mentalne mape ili infografike.

Većina učitelja donekle već ugrađuje izgradnju vještina u svoju nastavu. No, da biste razvoj vještina održali u prvome planu trebate poticati raspravu te aktivno uključivati učenike u taj proces. Rezultat će biti učenici koji ne samo napreduju u čitanju već i razumiju kako postati bolji čitatelji.

………………

NAPOMENA

• SAD: Portal EDUTOPIA mrežna je zajednica koja promiče i dijeli znanje o obrazovnim temama. Autori portala ističu projektno orijentirano učenje, profesionalni razvoj učitelja, društveno i emocionalno učenje, primjenu tehnologije itd.
• Izvor: edutopia.org