Školstvo u medijima
NAŠE ŠKOLE > OŠ BOGUMILA TONIJA, SAMOBOR
Najbolji astronomi i sportaši u Hrvatskoj
objavljeno: 30. siječnja 2019.

… budući da ni u jednom trenutku nijedan prostor, nijedna učionica nije prazna.  Iskorišten je svaki iskoristivi kvadratni centimetar, pa čak i pomoćne prostorije u sportskoj dvorani, u šali nam govori ravnateljica Milena KOLAREC. Ovakvo brojno stanje pozitivna je posljedica dobre demografske slike u Samoboru, gdje svake godine raste broj prvašića. Kako i ne bi, kad je ovaj gradić nedaleko od Zagreba proglašen jednim od tri najugodnija gradića za život u Hrvatskoj, uz Čakovec i Dubrovnik.

STATI I POGLEDATI ZVIJEZDE

Posebnost je škole što većina đaka živi i djeluje po jednim objektom, tek mali broj njih pohađa područne škole Farkaševac i Mirnovec. Razredni odjeli također su veći od prosjeka, pa 134 zaposlenika imaju pune ruke posla. A trebalo bi ih biti i više, ističe ravnateljica, jer s obzirom na broj đaka imaju pravo na još dva stručna suradnika, uz angažirane pedagoga, psihologa i logopeda. No, zbog politike nezapošljavanja resornog ministarstva snalaze se kako mogu. O djeci s teškoćama u razvoju brine 14 asistenata u nastavi, koje su školi osigurali Grad Samobor i projektom Vjetar u leđa.

Ravnateljica Milena KOLAREC

……………..

Za svoje djelatnike ravnateljica Kolarec ima samo riječi hvale te priznaje da je zapošljavanje novih učitelja u školi vrlo težak i zahtjevan posao:

– S jedne strane, jer imamo veliki interes mladih učitelja, budući da je naša škola na dobrome glasu i svi žele raditi u Bogumilki. S druge strane, zato što želimo izabrati najboljega kandidata, koji će nastaviti tradiciju izvanserijski dobrog rada s djecom. Iako nam je kadar dosta pomlađen, najbolje rezultate već godinama postižu učitelji srednjih godina, što je nekako pokazatelj spoja mladosti, entuzijazma i iskustva.

Među najuspješnijima su voditeljice astronomske sekcije te učitelji tjelesne i zdravstvene kulture. Naime, astronomi iza sebe imaju 18-godišnju tradiciju sudjelovanja i osvajanja prvih mjesta na državnome natjecanju, dok je Školsko sportsko društvu Bogumilac tri godine zaredom proglašeno najboljima u Republici Hrvatskoj.

Voditeljice uspješnih astronoma – Ivana Matić i Snježana Horvatić

……………..

Astronome vodi učiteljica geografije Snježana HORVATIĆ i učiteljica matematike/fizike Ivana MATIĆ. Smatraju da su savršen spoj vještina i sposobnosti, jer su znanja iz njihovih predmeta zapravo osnova astronomije.

– Timski rad tajna je našeg uspjeha, međusobno se upotpunjujemo i, da se izrazim astronomski, nas smo dvije kao dvojna zvijezda – govori Horvatić.

Jedna drugu potiču, a njezina kolegica Matić smatra da je djecu važno poticati na prirodne znanosti, jer je priroda svuda oko nas i sva nam je tehnika uzalud ako ne ćemo razumjeti kako priroda funkcionira, ako ne ćemo znati uživati u prirodi, ako ne ćemo zastati pogledati zvijezde.

Zbog velikog interesa đaka za slobodne i izvannastavne aktivnost mnogo se sekcija održava subotama. Iako je to za školu neradni dan, otvorena je cijeli dan za djecu i njihove učitelje.

POTICAJNA LIKOVNOST

Astronomi se također sastaju vikendima, najčešće u večernjim satima, kako bi se moglo promatrati zvijezde i nebeska tijela. Pa i u sitnim satnima, budući da su se za teleskopsko fotografiranje, primjerice, Mjeseca i noćnog neba jednom probudili i u školu došli između 3 i 4 sata.

– Imamo dosad 22 državna prvaka, 29 drugih mjesta i 22 treća mjesta u zemlji. Po tim smo parametrima najuspješnija astronomska grupa u zemlji. Žalimo samo što posljednjih pet-šet godina astronomija više nije izborni predmet, nego samo izvannastavna aktivnosti. Budući da ne mogu dobiti ocjene iz tog predmeta, djeca su malo manje motivirana, ali svake godine imamo po dvadesetak mladih astronoma i s njima kvalitetno radimo – rekla nam je Matić.

Učiteljica Horvatić slaže se da bi astronomija trebala opet postati izborni predmet. Napominje da su samostalni istraživački radovi najveća vrijednost ove aktivnosti. Razne su teme djeca samostalno obradila, poput utjecaja udaljenosti Sunca od Zemlje na godišnja doba ili pak Mjesečevih kratera i Oriona, najljepšeg zviježđa zimskog neba.

Ružica Barbarić Librić sa učenicima Larom i Ivanom

……………..

Subotama i učiteljica likovnog Ružica BARBARIĆ LIBRIĆ umjesto planirana dva sata sa svojom likovnom grupom na radionicama ostaje po pet-šest sati u školi, naročito kad je vani lijepo sunčano vrijeme:

– Likovno izražavanje djeca jako vole, kao i sve odgojne predmete, i mislim da bi ih trebalo pojačati satnicom i dodatnim aktivnostima. Zato se sastajemo subotama, kad se djeca mogu otvoriti, opustiti, bilo u slikarstvu, bilo u grafici. Radimo čak i mozaik, ali i kostimografiju, scenografiju. Primjećujem da ih to motivira kako bi bili uspješniji i u nekim ozbiljnijim predmetima, jer razvijaju svoja zapažanja, osjetila, izražavanje, pažnju, koncentraciju. Zbog toga je likovnost vrlo važna za njihov razvoj i šteta što je naš predmet prilično marginaliziran.

Tjelesni predaju Ismeta ČERKEZ i Zoran RAJČEVIĆ, koji nam otkriva da unatoč modernom sjedilačkom načinu života i dalje ima mnogo djece koja se vole baviti sportom:

– Kod djece je lako probuditi želju za nekim sportskim rezultatom, tako da smo posljednjih desetak godina stalno nekako u državnome vrhu iz raznih sportova.

NOS ZA TALENTE

Školsko sportsko društvo Bogumilac tri je puta osvojilo prvo mjesto na izboru najboljih na razini države, jednom drugo mjesto i jednom treće, a Rajčević i Čerkez dobili su nagrade Hrvatskoga školskoga sportskog saveza za najbolje nastavnike. Proglašeni su i najboljim nastavnicima u županiji, što dovoljno govori o njihovoj stručnosti, ali i načinima na koje motiviraju djecu na fizičku aktivnost.

Učitelji tjelesnog Zoran Rajčević i Ismeta Čerkez  

……………..

– Naravno da samo redovita satnica tjelesnog za ovakve rezultate ne bi bila dovoljna, stoga se često sastajemo vikendima, u suprotnome turnusu, kad god stignemo. Dobar smo tim u cijeloj školi, što je važno, jer s djecom odlazimo na pedesetak natjecanja godišnje te je važno da imamo podršku kolega. Ali to nas ispunjava i kao nastavnike i kao ljude. Djeca su prihvatila takav način rada, pa i oni sami jedva čekaju nadolazeća natjecanja – smatra Čerkez.

Oboje se ponose što su, kako kažu, razvili nos za sportske talente, pa je bilo nekoliko slučajeva kad su, recimo, učenicu prepoznali u gimnastici, preusmjerili je na atletiku i sada ondje postiže vrhunske rezultate. Zdrav duh i zdravo tijelo, dakle, stanuju u OŠ Bogumila Tonija, a dva golema ormara prepuna pehara svjedoče njihovim uspjesima.

Iako imaju mnogo odlikaša, ravnateljica Kolarec sigurna je da se radi o zasluženim ocjenama, budući da učitelji od svojih đaka mnogo traže. A tu se djecu kasnije po srednjim školama prepoznaje baš po radnim navikama, zalaganju i općem znaju. Stoga je Bogumilka odlična odskočna daska za ostatak obrazovanja. Najviše djece upisuju baš samoborske srednje škole – strukovnu, ekonomsku i gimnaziju – i povratne informacije koje stižu i više su nego dobre.

PRIMJENJIVOST ZNANJA

Škola Bogumila Tonija nije se prijavila u eksperimentalan program Škola za život, prvenstveno zato što su sami učitelji zaključili da je njihova nastava i poučavanje već niz godina usmjerena na egzaktnost i primjenjivost, odnosni na učenje za život.

Ipak, do djelatnika i ravnateljice škole dolaze razne informacije od kolega koji jesu uključeni u taj eksperiment. Kolarec nam priznaje da se nada kako će se stvari jednom posložiti kako trebaju biti posložene, međutim i nju smeta što se digitalizacija i tableti predstavljaju gotovo pa kao spas hrvatskog školstva:

– Tableti i bilo kakva nova tehnologija moraju biti tek pomoćno sredstvo učitelju, ne osnova nastavnog procesa.

Sumnja i da će online edukacija nastavnika biti dovoljna da se reforma provede na pravi način, a boji se i da prilikom frontalnog uvođenja reforme – ako do njega dođe – sve škole ne će biti istovjetno opremljene. Jer za to jednostavno nema novca u državnoj blagajni. A ako će škole iz eksperimentalnog programa biti bolje opremljene od ostatka zemlje, onda opet nemaju sva djeca iste uvjete, pa ni reforma ne može uspjeti.

– Najvažniji su nastavnici, ne tehnika, ne oprema, i njih treba kvalitetno educirati i financijski stimulirati. Sve nastavnike u zemlji. To je osnovni preduvjet svake reforme – uvjerena je Kolarec.

S roditeljima surađuju relativno dobro, iako i ravnatelji i drugi naši sugovornici primjećuju kako je sve više roditelja koji se smatraju sposobnima analizirati nastavni proces i odluke učitelja. A imaju i vjetar u leđa resornog ministarstva, dok učitelji ostaju na vjetrometini, nezaštićeni od salvi kritika, najčešće neutemeljenih.

POTPLAĆENOST UČITELJA

Srećom, kaže, radila je dugo kao pedagoginja, pa je naučena i usmjerena pozitivnoj komunikaciji s roditeljima. Često je stoga kao tampon-zona između učiteljskoga kolektiva s jedne strane i roditelja s druge.

– Poanta je svega, odnosno tajna našeg uspjeha ta požrtvovnost i golema volja kolektiva, koji sebe djeci daju 100 posto. Naravno, kad školski dan završi i kad se treba suočiti sa životnim, egzistencijalnim problemima, svima nam teško padne što su učitelji potplaćeni i marginalizirani. No, kad smo ovdje, u školi, ne dopuštamo da nam to umanji entuzijazam i predanost ovome plemenitome pozivu. Ovdje smo zbog djece, školovali smo se zbog djece, a i sami smo u sebi još uvijek djeca, zaigrani i iskreni. Zato i jesmo toliko dobri u radu s djecom – iskreno zaključuje ravnateljica Kolarec, koja je na čelu škole 11 godina.

Stoga jako dobro zna kako kvalitetan kolektiv ovdje radi te priznaje da je ne čudi što je Bogumilka na tako dobrom glasu. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Branko NAĐ ]