KOLIKO SVJETSKE ZEMLJE ULAŽU U OBRAZOVANJE

Skandinavci na europskom vrhu

petak, 1. veljače 2019.

U većini se svjetskih zemalja obrazovanje danas doživljava ne samo kao pravo, već i kao dužnost – od vlada se očekuje da osiguraju pristup obrazovanju, a od građana da steknu određen stupanj obrazovanja.

Skandinavci na europskom vrhu

No, nije uvijek bilo tako: napredak tih ideja počeo je sredinom 19. stoljeća, kad je većina današnjih industrijaliziranih zemalja počela ulagati u obrazovanje, uglavnom putem javnih financija i vladinih intervencija.

Druga polovica 20. stoljeća označila je početak širenja obrazovanja kao globalnog fenomena. Raspoloživi podatci pokazuju da je do 1990. državna potrošnja na obrazovanje kao udio nacionalnog dohotka u mnogim zemljama u razvoju već bila blizu prosjeka u razvijenim zemljama. To je rezultiralo povijesnim smanjenjem nejednakosti u obrazovanju: od 1960. do 2010. nejednakost u obrazovanju smanjivala se svake godine, za sve dobne skupine i u svim svjetskim regijama. Također, izdatci za obrazovanje mogu pomoći u poticanju gospodarskog rasta, povećanja produktivnosti, doprinosu osobnom i društvenom razvoju ljudi te smanjenju društvene nejednakosti.

LESOTO PREDVODI SVJETSKE ZEMLJE 

Nedavni UNESCO-ovi podatci iz različitih zemalja govore da se u svijetu danas povećava državno financiranje obrazovanja, a ta dodatna javna sredstva za obrazovanje nisu nužno na štetu drugih vladinih sektora. Ipak, iza tih trendova stoji međuregionalna heterogenost. U zemljama s visokim dohotkom, na primjer, kućanstva imaju veći udio izdataka za visoko obrazovanje nego za niže obrazovne razine, ali u zemljama s niskim prihodima to nije slučaj.

Inače, svjetski su vođe u smislu financijskih ulaganja u javno obrazovanje one zemlje koje ulažu više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u obrazovanje.

Na vrhu je tog poretka uvjerljivo afrička država Lesoto sa čak 13 posto, a u stopu je s visokim postotkom ulaganja slijede Kuba (12,8 posto) te otočne oceanijske države Maršalovi Otoci (12,2 posto) i Kiribati (12 posto). S druge su strane te ljestvice primjerice Bahrein i Venezuela, koji ulažu tek 2,7 posto BDP-a u obrazovanje, a na samome su dnu azijske države Butan (1,7 posto) i Tadžikistan (1,4 posto). 

Među 32 zemlje OECD-a koje su dostavile podatke u 2014. godini bilo je 18 zemalja koje su uložile veći postotak BDP-a na ukupne državne i privatne izdatke za obrazovne ustanove od OECD-ova prosjeka, koji je iznosio 5,2 posto.

Najveći postotak ukupnih izdataka za obrazovanje u BDP-u zabilježio je Novi Zeland (6,4 posto), a slijede ga Republika Koreja (6,3 posto) te SAD, Norveška i Kanada sa po 6,2 posto. Nasuprot tome, 14 je zemalja ispod OECD-ova prosjeka što se ulaganja u obrazovanje tiče. Među njima su Japan (4,5 posto), Njemačka i Slovačka sa po 4,2 posto, Španjolska (4,1 posto) i na začelju Rusija sa skromnih 3,3 posto BDP-a.

RUMUNJSKA NA DNU EUROPE

U Europskoj je uniji jedna od ključnih odluka nacionalnih vlada ona o udjelu financijskih sredstava namijenjenih obrazovanju. U 2015. godini države članice ukupno su potrošile više od 716 milijardi eura na obrazovanje, što iznosi 4,9 posto BDP-a Europske unije. Obrazovanje je četvrta po veličini stavka javnih izdataka, nakon društvene zaštite (19,2 posto), zdravstva (7,2 posto) i općih javnih usluga, kao što su vanjski poslovi i transakcije javnog duga (6,2 posto).

  • Omjer BDP-a državnih rashoda za obrazovanje varirao je u 2015. godini u državama članicama EU.

NAJMANJE SU SREDSTAVA ZA OBRAZOVANJE IZDVOJILE Rumunjska (3,1 posto), Irska (3,7 posto) te Bugarska i Italija (4 posto).

Nasuprot tome, NAJVIŠE JE U RELATIVNIM ODNOSIMA U OBRAZOVNE SVRHE ULOŽILA Danska (7 posto), ispred Švedske (6,5 posto), Belgije (6,4 posto), Finske (6,2 posto) i Estonije (6,1 posto).

Prosječni izdatci za obrazovanje u 2015. godini iznosili su 1405 eura po stanovniku u EU. Više od 2500 eura po stanovniku izdvojeno je u Luksemburgu (4685 eura), Danskoj (3368 eura) i Švedskoj (2977 eura). Na suprotnom kraju ljestvice, rashodi su iznosili manje od 500 eura po stanovniku u Rumunjskoj (248 eura), Bugarskoj (250 eura) i Hrvatskoj (494 eura).

ŠTO SE DAKLE HRVATSKE TIČE, rashodi za obrazovanje u 2015. godini povećani su u realnom iznosu u skladu s rastom BDP-a. Hrvatska je među deset država članica EU-a s najnižim rashodima za obrazovanje kao udjela BDP-a. Potrošnja na obrazovanje od 2014. do 2015. bila je stabilna (4,7 posto BDP-a), no opći je trend od 2010. bio silazan (- 0,4 posto). Rashodi po učeniku u osnovnom obrazovanju (ISCED 1 i 2) i u višem sekundarnom obrazovanju (ISCED 3 i 4) među najnižima su u EU. Gledano s pozitivnije strane, rashodi po studentu u tercijarnom obrazovanju među najvišima su u EU po stanovniku prema BDP-u. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školski portal | Priredila Ivana Čavlović ]

Vezani članci
Školski portal: Sustav se pokazao korisnim pomagalom vrednovanja

Sustav se pokazao korisnim pomagalom vrednovanja

Iskustva iznose Sanda ŠUTALO, nastavnica Računalstva u Tehničkoj školi Karlovac,…

Školski portal: Odvojeni razredi za agresivnu djecu

Odvojeni razredi za agresivnu djecu

U Austriji bi problematični učenici uskoro mogli pohađati nastavu u…

Školski portal: Osmijeh i zagrljaj najvažniji na svijetu

Osmijeh i zagrljaj najvažniji na svijetu

Od 2010. godine uvedeno je petogodišnje školovanje, tj. dvije godine…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Balkon koji mami uzdahe

Balkon koji mami uzdahe

Balkončić od četiri kvadrata gleda na…

Školski portal: Sustav se pokazao korisnim pomagalom vrednovanja

Sustav se pokazao korisnim pomagalom vrednovanja

Iskustva iznose Sanda ŠUTALO, nastavnica Računalstva…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…