EU PROJEKT LIFE EUROTURTLES

Spasimo morske kornjače

ponedjeljak, 4. veljače 2019.

Morske su kornjače među najugroženijim skupinama životinja na Zemlji, a u Europskoj su uniji, kao i u Hrvatskoj na popisu strogo zaštićenih i zaštiti namijenjenih prioritetnih vrsta.

Ta spoznaja bila je poticaj međunarodnoj zajedničkoj akciji devet organizacija i institucija mediteranskih zemalja Europske unije – Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte, da 2016. godine organiziraju i pokrenu projekt pod nazivom „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije – LIFE EUROTURTLES”. 

Ovaj važan projekt ukupne vrijednosti 5,1 milijun eura sufinancira se sredstvima Europske unije putem programa LIFE, a predviđeno je trajanje pet godina, do 2021. Posebnost je projekta da se radi o prvom zajedničkom, „mediteranskom”, projektu koordiniranih aktivnosti usmjerenih prema očuvanju morskih kornjača (želvi), a u koji su uključene sve ključne mediteranske zemlje Europske unije i organizacije koje se bave njihovim proučavanjem i zaštitom.

Osim u Sredozemnome moru, morske kornjače obitavaju i u našem Jadranskom moru, a najčešće su glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas). Područje sjevernog Jadrana, posebice dio uz obale Istre i Kvarnera, vrlo je važno za prehranjivanje i odrastanje tih morskih kornjača te njihova prezimljavanja.

Želve koje odrastaju uz naše obale kasnije ih napuštaju i odlaze, putuju Sredozemljem, i to osobito u vrijeme razmnožavanja, jer se vraćaju na svoja gnjezdišta – pješčane plaže u Grčkoj, Turskoj ili na Cipru. Na tom svom putovanju Jadranskim i Sredozemnim morem morske kornjače nailaze na mnoge ugroze, od onečišćenja mora posebice plastičnim otpadom, prisutnosti sve više plovila, pojačanog ribarenja, sve agresivnijeg turizma (slučajno uništavanje gnjezdišta radi postavljanja suncobrana, ležaljki i drugih rekvizita) itd. Morske kornjače, kao ni druge životinje, ne poznaju granice pojedinačnih država pa je jasno da učinkovita zaštita nije moguća bez međunarodne suradnje.

  • CILJEVI PROJEKTA

Glavni je svrha projekta LIFE EUROTURTLES prvi put objediniti akcije zaštite morskih kornjača u najvažnijim zemljama i područjima za očuvanje najveće populacije glavate i zelene želve u Europskoj uniji.

Vodeći je partner i koordinator cijelog projekta Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM), a voditelj je projekta viši kustos muzeja, morski zoolog, dr. sc. Draško Holcer. Osim što Hrvatski prirodoslovni muzej vodi aktivnosti vezane za koordinaciju cjelokupnih projektnih aktivnosti i izvješćivanje prema Europskoj komisiji, Muzej provodi i dio istraživanja koja uključuju zračna istraživanja u sjevernom Jadranu radi određivanja područja važnih za očuvanje glavate želve, aktivnosti podizanja svijesti javnosti te izradbu i provedbu mjera zaštite u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. Također, kao važan dio projekta Hrvatski prirodoslovni muzej priprema i mobilnu izložbu o morskim kornjačama koja će biti postavljena u svih šest zemalja u kojima rade projektni partneri. Radi senzibiliziranja, ali i edukacije građanstva Muzej organizira razne programe kao što su primjerice radionice za djecu ili izrada raznih informativnih letaka, infografika kojima se simpatičnim ilustracijama jednostavno objašnjava koje antropogene aktivnosti ugrožavaju život morskih kornjača te što učiniti ako slučajno naiđemo na morsku kornjaču.

Napravljena je i aplikacija za sustav „građanske znanosti” (više o tome i kako se uključiti saznajte na https://www.euroturtles.eu/web-app). Aplikacija je napravljena na jezicima zemalja sudionica projekta, njih šest – hrvatskom, engleskom, slovenskom, talijanskom, grčkom i malteškom, kako bi se njome mogli koristiti i građani zemalja sudionica, ali i turisti koji tijekom ljeta posjećuju te zemlje. Uključivanjem u tu akciju moguće je dojaviti stručnjacima, znanstvenicima, informacije ili opažanja ovih ugroženih morskih organizama Jadrana. Tako svatko od nas postaje građanin znanstvenik u projektu i izravno pridonosi istraživanju, ali i zaštiti morskih kornjača u Jadranu, a time i njihovu opstanku. Svaka je dojava ili opažanje pojavljivanja morskih kornjača, posebice onih obilježenih, vrlo važno za znanstvenike koji sudjeluju u projektu.

Aplikacija je napravljena (zasad) za uređaje Android i može se preuzeti s PlayStore https://bit.ly/eTurtle, a dojave se mogu napraviti i putem gore navedene interaktivne mrežne stranice, gdje se ujedno mogu vidjeti sva prijavljena opažanja, dijeliti opažanja i slično.

Osim navedenoga, ciljevi projekta jesu:

  • umanjiti utjecaj antropogenih prijetnji na gnjezdilištima
  • umanjiti prijetnje povezane s ribarstvom na područjima važnima za ishranu
  • proširiti morski dio mreže zaštićenih područja Natura 2000 u nekim zemljama
  • razviti zajednički pristup očuvanju morskih kornjača u EU-u
  • pridonijeti ispunjavanju ciljeva Okvirne direktive o morskoj strategiji razvojem zajedničkih metoda i pribavljanjem polaznih podataka za buduće praćenje
  • promicati morske kornjače kao zajedničku prirodnu baštinu svih građana EU-a
  • osnovati mrežu dionika bitnih za očuvanje morskih kornjača.

Uz Hrvatski prirodoslovni muzej, u projektu u Hrvatskoj sudjeluje i Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja koji provodi terenski dio aktivnosti u Hrvatskoj, što uključuje ponajviše rad s ribarima, odnosno njihovo educiranje kako provesti oporavak želvi na palubi nakon slučajnog ulova u koču i ispitivanje nove metode smanjivanja slučajnog ulova u mrežama stajaćicama uporabom LED-svjetala.

Institut Plavi svijet tijekom provedbe projekta vodi i aktivnosti obilježavanja glavatih želvi novim GSM-odašiljačima kojima se prate njihove migracije, a radi se i na dodatnom opremanju Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju. Potporu projektu sufinanciranjem pružaju i Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Više o projektu saznajte na službenim stranicama projekta http://www.euroturtles.eu

  • EUROPSKI PARTNERI PROJEKTA

U projekt je uz Hrvatsku uključeno još pet mediteranskih zemalja: Slovenija, Italija, Cipar, Grčka i Malta. U tim zemljama djeluju institucije i organizacije koje se također dugi niz godina bave proučavanjem i zaštitom morskih kornjača. Projektni su partneri iz ostalih zemalja ARCHELON – društvo za zaštitu morskih kornjača Grčke, Uprava za ribarstvo i istraživanje mora Ministarstva poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša Cipra, Centar za oceanografiju Ciparskog sveučilišta, Zaklada za prirodu Malta, Zavod za biologiju i biotehnologiju „Charles Darwin” Sveučilišta La Sapienza – Rim, WWF Italija i Sveučilište Primorska – Kopar. Udruženi, mogu bolje i kvalitetnije raditi za istu namjenu – očuvanje populacija morskih kornjača.

  • ZAŠTO JE VAŽNO ZAŠTITITI I OČUVATI MORSKE KORNJAČE?

Zašto je potrebno trošiti milijune eura za očuvanje morskih kornjača? Što bi se, ustvari, dogodilo da ih pustimo da izumru? Morske kornjače u moru obavljaju bioturbaciju, uzrokujući miješanje sedimenta i kruženje nutrijenata, čime utječu na cjelokupni ekosustav. Morske kornjače time oblikuju i stvaraju staništa za brojne morske organizme te omogućuju protok hranjivih tvari i energije u hranidbenim mrežama mora. Sve to upućuje na ulogu morskih kornjača kao „ključnih vrsta” (engl. keystone species), neophodnih za očuvanje stabilnosti složenog ekosustava mora. Možda još važnije, mnoge prijetnje opstanku morskih kornjača iste su one koje ugrožavaju i druge morske vrste te zaštitom jedne vrste možemo pridonijeti zaštiti mnogih drugih. Sve to stoga zahtijeva širu zajedničku aktivnost na njihovoj zaštiti i edukaciju javnosti.

  • ŠTO UGROŽAVA MORSKE KORNJAČE?

RIBARSTVO – morske kornjače često završe kao slučajni ulov u kočama, stajaćim mrežama i parangalima u svim svjetskim morima, pa tako i u Jadranu i u Sredozemnom moru. Poznajete li nekog ribara, možete s njime podijeliti ovu jednostavnu infografiku kako oporaviti morsku kornjaču koja je slučajno ulovljena u mrežu ili na parangal – http://www.euroturtles.eu/assets/how-you-can-help/HR_Euroturtle_Fisheries_Infographic.pdf

TURIZAM – razvoj turizma i sve više turista na pješčanim plažama uništavaju mnoga gnjezdišta. Uznemiravanje noću tijekom gniježđenja smanjuje uspješnost gniježđenja, jer mnoge ženke ne polažu jaja. Suncobrani i ležaljke probijaju pijesak i zabadaju se u gnijezda, uništavajući mekana kornjačina jaja. Svjetla naselja uz plaže, kao i svjetla raznih kafića, klubova na plažama dezorijentiraju male kornjače koje, umjesto prema moru, kreću u suprotnom smjeru i ugibaju od iscrpljenosti ili vrućine.

GLOBALNO ZATOPLJENJE – ekstremne vremenske prilike utječu i na promjene u oceanografskim svojstvima koja održavaju stabilnost svjetskih mora. Promjene temperature uzrokuju povećavanje temperature pijeska u kojem se razvijaju jaja, uzrokujući probleme u razvoju i manji broj izlegnutih kornjačica.

KRIVOLOV – iako strogo zabranjeno, u mnogim se zemljama morske kornjače nezakonito love radi mesa i jaja, a poseban je problem lov radi prodaje oklopa i prepariranih kornjača kao suvenira turistima.

ZAGAĐENJE OKOLIŠA – onečišćenje mora plastikom i sličnim teško razgradivim i toksičnim otpadom uzrokuje veliku smrtnost morskih kornjača.

  • KAKO SE UKLJUČITI U ZAŠTITU MORSKIH KORNJAČA?

U okviru projekta izrađene su naljepnice i infografike koje upućuju na glavne prijetnje morskim kornjačama na koje svatko od nas može utjecati. Infografiku možete preuzeti OVDJE.

Ako se nađete na plažama na kojima se morske kornjače gnijezde, ne koristite se suncobranima koji se zabadaju u pijesak i ne otkopavajte gnijezda, jer ćete tako uništiti cijelo gnijezdo!

Ne bacajte plastični i drugi otpad u more i okoliš – plutajuću plastiku (posebno su opasne PVC-vrećice, slamke, plastične čaše i sl.) kornjače mogu zamijeniti s meduzama i sličnim organizmima kojima se hrane, progutati ih i uginuti. Male kornjače koje izlaze iz gnijezda mogu se zaplesti u plastiku odbačenu ili naplavljenu na plaže i uginuti.

Kornjače su hladnokrvni organizmi te im je potrebna toplina sunca da bi se ugrijale. Stoga pripazite kad ste na brzom plovilu koje glisira, jer plovilom možete naletjeti na morsku kornjaču koja se grije na suncu i teško je ozlijediti!

RECIKLIRAJMO OTPAD! Koristimo se predmetima koji se mogu višekratno upotrijebiti i time smanjimo emisiju ugljika kod kuće i na poslu, jer je globalno zatopljenje problem s kojim se suočavaju svi stanovnici ovog planeta, pa tako i morske kornjače. Promjena temperature okoliša utječe na razvoj malih kornjača u jajetu i prirodan odnos spolova u gnijezdima (spol želve određuje temperatura inkubacije jaja!) neophodan za opstanak želvi, a porastom razine mora mnoga će gnjezdišta biti nepovratno izgubljena. 

NE KUPUJMO PREDMETE OD KORNJAČEVINE, jer kupnjom takvih predmeta neposredno potičemo ubijanje morskih kornjača. Osim toga, posjedovanje predmeta od oklopa morskih kornjača ili prepariranih jedinki strogo je kažnjivo!

INFORMIRAJTE SE O ODRŽIVOM RIBOLOVU te kupujte morsku hranu čiji način ulova ne uzrokuje i velik slučajni ulov drugih morskih organizama i uništavanje morskog okoliša. 

I na kraju, pozivamo vas da se uključite u ovaj projekt. Za početak, eto, preuzmite našu aplikaciju ili dojavite svoja opažanja putem naše mrežne stranice.

………………

Renata BREZINŠČAK, muzejska savjetnica pedagoginja, Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb

Voditeljica edukativnih i promotivnih aktivnosti projekta EU-a LIFE EUROTURTLES

Email: Renata.Brezinscak@hpm.hr | info@euroturtles.eu | www.euroturtles.eu | www.hpm.hr

U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju vodi i organizira razne aktivnosti za posjetitelje, organizirane školske grupe i građanstvo (radionice, predavanja, poučno-zabavne programe i sl). Organiziranim programima pridonosi promicanju i popularizaciji muzeja, njegove djelatnosti, građe koju muzej baštini i njegovih izložbi. Surađuje s brojnim obrazovnim i kulturnim ustanovama. Objavljuje publikacije za djecu i mlade, radove i članke u stručnim, znanstveno-popularnim časopisima i tiskovinama te časopisima za djecu. Sudjeluje na kongresima i skupovima. Članica je tima projekta LIFE EUROTURTLES u kojem radi na popularizaciji projekta u javnosti edukacijom djece putem raznih poučno-kreativnih radionica te suradnjom s medijima, čime se s ovom problematikom upoznaje i šira javnost.

…………..

Fotografije: Draško HOLCER, Institut Plavi svijet razne poučne, istraživačke i kreativne radionice, predavanja...

Vezani članci
Školski portal: Brazil mijenja obrazovni sustav

Brazil mijenja obrazovni sustav

… uoči inauguracije na mjesto predsjednika Vlade Brazila. Ideološka reforma…

Školski portal: Američka profesorica Karen Keskulla Uhlenbeck

Američka profesorica Karen Keskulla Uhlenbeck

… u Austinu dobila je nagradu koju mnogi smatraju „Nobelom”…

Školski portal: Trump ugrožava visoko obrazovanje kao glavnu izvoznu industriju SAD-a

Trump ugrožava visoko obrazovanje kao glavnu izvoznu industriju SAD-a

… a američka sveučilišta zauzimaju većinu najviših mjesta na svjetskoj…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Trinaest godina zaredom – najbolji u zemlji

Trinaest godina zaredom – najbolji u zemlji

… koji s djecom predano radi…

Školski portal: Koja je najmoćnija riječ koju možete upotrijebiti u učionici?

Koja je najmoćnija riječ koju možete upotrijebiti u učionici?

Međutim, iz učenikova gledišta, jesu li…

Školski portal: Kako izbjeći pritužbe ljutitih roditelja

Kako izbjeći pritužbe ljutitih roditelja

... u ravnateljev ured i tražili…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…