To je prilično uznemirujuće, pogotovo kad se radi o djeci s disleksijom. Međutim, postoji jednostavan razlog da se opravda poučavanje pisanih slova, a počiva na znanstvenim dokazima.

VAŠ MOZAK I PISANA SLOVA

Razvoj stroja za funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) omogućio nam je uvid u mozak i njegove aktivnosti. Pomoću stroja fMRI možemo odrediti koji je dio mozga aktivan tijekom ključnih funkcija poput razmišljanja, govora, pisanja itd.

Takozvano „mapiranje mozga” pokazuje da se tijekom pisanja pisanim slovima koristimo objema moždanim polutkama. Međutim, to nije slučaj prilikom pisanja na tipkovnici ili pisanja velikim tiskanim slovima.

Obostrano i simultano korištenje objema stranama mozga promiče poboljšane jezične funkcije i funkcije pamćenja. Neki istraživači čak smatraju da veći stupanj integracije logičke (lijeve) i intuitivne (desne) strane mozga rezultira većom inovativnošću, odnosno sposobnošću analiziranja problema i razmišljanja izvan okvira.

Prilikom proučavanja mozga Alberta Einsteina otkriveno je da su lijeva i desna polutka njegova mozga vrlo dobro povezane.

OD ESEJA DO IZRADE BILJEŽAKA: ZAŠTO JE PISANJE RUKOM MOĆNIJE

Dvije studije dokazuju superiornu učinkovitost rukopisa naspram uporabe tipkovnice tijekom učenja.

Obrazovna psihologinja Virginia BERNINGER istraživala je pisanje kod djece od drugoga do petog razreda i otkrila da učenici „kontinuirano postižu bolje rezultate kad se koriste olovkom pri pisanju eseja”.  

Za razliku od učenika koji su se koristili tipkovnicom, učenici koji su rukom pisali svoje eseje brže su sastavljali tekstove i napisali dulje eseje. Također su napisali više dovršenih rečenica od učenika koji su radili na tipkovnici te izrazili više ideja u svojim tekstovima.

Druga studija koju su proveli znanstvenici Pam MUELLER i Daniel OPPENHEIMER uključivala je studente koji bilješke s predavanja vode na laptopima i studente koji bilješke zapisuju rukom. Studenti koji su predavanja bilježili na računalima proizveli su ih mnogo više, ali je njihova kvaliteta bila loša. Tipkane bilješke obično su izgledale poput bezumnih transkripcija. S druge su strane rukom pisane bilješke, iako nisu bile dugačke, rezultirale dubljim učenjem i boljim pamćenjem informacija.

Tjedan dana nakon prisustvovanja tim predavanjima studenti su imali deset minuta da pregledaju svoje bilješke, a nakon toga su pisali ispit. Studenti s rukom pisanim bilješkama postigli su znatno bolje rezultate, i u činjeničnim i u pojmovnim pitanjima.

Dok računala mogu olakšati zapisivanje veće količine bilježaka, ona također mogu onemogućiti dublje razmišljanje, koje je nužno za učinkovitu izradu bilježaka i učenje.

POSEBNE DOBROBITI PISANIH SLOVA KOD UČENIKA S DISLEKSIJOM

Međunarodno udruženje za disleksiju (IDA) u svom priručniku  preporučuje uporabu pisanih slova u rukopisu. To „pojačava višeosjetilni pristup čitanju i sricanju”. 

Diana HANBURY KING objavila je knjige i tekstove u kojima ističe dobrobiti pisanja pisanim slovima za osobe s disleksijom.

„Kod osoba s disleksijom nekoliko je razloga zbog kojih bi trebali pisati pisanim slovima. Prvo, kod pisanja pisanim slovima osoba ne mora brinuti o tome gdje počinje neko slovo. Drugo, sricanje se bolje pamti ako je riječ oblikovana kontinuiranim pokretom umjesto nizom odvojenih poteza olovkom koju dižete s papira između svakog poteza.”

Pisanje povezanih, pisanih slova rezultiraju boljom tečnošću pisanja, a to znači da se vaša olovka – i vaše misli – ne prestaju kretati.

Ova je metoda posebno korisna za sve koji imaju problema s brzinom pri pisanju odnosno s jezičnim poteškoćama poput disleksije i disgrafije.

Pisanje pisanim slovima mnogo je više od zastarjelog načina pisanja. Ono je povezano s našim postupkom razmišljanja, pamćenjem naučenoga te našom kreativnošću.

………

NAPOMENA

•  SAD: Landmark School zajednica je istraživača, edukatora, autora i drugih profesionalaca, kao i roditelja djece svih dobi koja svakog tjedna objavljuje tekstove o najnovijim trendovima, utemeljenim strategijama i otkrićima u području obrazovanja.
• Izvor: landmark360.org