Nakon pet godina u toj je kategoriji tek njih 30 posto, a kad su ispitani s 15 godina rezultat je pao na samo 12 posto

Dr. George LAND u jednome je svome izlaganju na TED-u, američkoj globalnoj platformi za promociju ideja vrijednih širenja, šokirao publiku kad je objavio rezultate testa kreativnosti razvijenoga za NASA-u, koji je naknadno upotrijebljen za testiranje školske djece.

Naime, dr. George Land i Beth JARMAN na NASA-in su zahtjev razvili visokospecijalizirani test koji će im dati sredstva za učinkovito mjerenje kreativnih potencijala NASA-inih raketnih znanstvenika i inženjera.

Test se pokazao vrlo uspješnim za NASA-ine svrhe, no znanstvenicima su ostavili nekoliko pitanja: odakle dolazi kreativnost?

Jesu li neki ljudi rođeni s njom ili su je naučili?

Ili to proizlazi iz našeg iskustva?

• Znanstvenici su tad ispitali 1600 djece u dobi od četiri i pet godina.

Ono što su otkrili šokiralo ih je. U srži je testa, naime, sposobnost pristupiti problemima s novim se, različitim, kreativnim i inovativnim idejama, a čak 98 posto djece u granicama je genijalnosti u toj kategoriji.

Ali ovo nije prava priča. Znanstvenici su bili toliko zaprepašteni da su odlučili napraviti longitudinalnu studiju i ponovno ispitati djecu pet godina kasnije, kad su imali deset godina.

Rezultat?

Samo 30 posto djece sad je upalo u maštovitu kategoriju koja je u granicama genijalnosti. A kad su djeca ispitana s 15 godina postotak je pao na – 12 posto!

Što je s odraslima? Koliko nas je i dalje u kontaktu s našim kreativnim genijem nakon godina školovanja? Nažalost, samo dva posto.

I za one koji sumnjaju u dosljednost tih istraživanja – ili misle da bi mogli biti izolirani slučajevi – ti su rezultati zapravo bili replicirani više od milijun puta, piše inače politički analitičar Gavin NASCIMENTO, čiji je članak prvi put upozorio na ovu nevjerojatnu studiju i njegovu šokantnu implikaciju: školski sustav, naša naobrazba, udaljava nas od našega kreativnoga genija.

– Razlog za to nije previše teško shvatiti; škola, kako to jasno zovemo, institucija je koja je povijesno uspostavljena kako bi služila željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi. Da bi takozvana elita mogla održavati svoje raskošne životne stilove otvorenog luksuza – tamo gdje najmanje pridonose, ali uživaju najviše – shvaćaju da djeca moraju biti zaglupljena i mozak im mora biti ispran kako bi prihvatili njihov gramzivi sustav umjetne oskudice, beskrajnog iskorištavanja i neprekidnog rata – piše Nascimento.

Što sad?

Možemo li obnoviti svoju kreativnost?

Land kaže da imamo sposobnost biti na 98 posto ako želimo. Iz onoga što su otkrili iz studije s djecom i od načina na koji mozak funkcionira, dvije se vrste razmišljanja odvijaju u mozgu. Obje se koriste različitim dijelovima mozga i to je sasvim drukčija vrsta paradigme u smislu kako ono oblikuje nešto u našem umu.

Jedna se zove divergentna – to je mašta, koja se upotrebljava za stvaranje novih mogućnosti.

Druga se naziva konvergentna – kada donosite odluke, ispitujete nešto, kritizirate, procjenjujete.

Dakle, divergentno razmišljanje djeluje poput akceleratora, a konvergentno kao kočnica.

– Otkrili smo što se događa s tom djecom kad ih školujemo – poučavamo ih da se istodobno koriste objema vrstama razmišljanja – kaže Land.

Kad netko od vas zatraži da smislite nove ideje i vi ih iznesete, u školi će vam reći: „To smo već ranije pokušali”, „To je glupa ideja”, „Neće funkcionirati” i tako dalje. Evo što moramo prestati raditi.

– Kad zapravo gledamo u unutrašnjost mozga, vidimo da se neuroni međusobno suprotstavljaju i zapravo smanjuju moć mozga, jer stalno procjenjujemo, kritiziramo i cenzuriramo. Ako djelujemo pod strahom, upotrebljavamo manji dio mozga, ali kad se koristimo kreativnim razmišljanjem mozak živne – kaže Land.

Moramo ponovno pronaći tog petogodišnjaka u sebi. Ta sposobnost koju kao petogodišnjaci imamo nikad se ne gubi. To je nešto što vježbamo svaki dan kad sanjamo, podsjeća nas Land.

A kako ćemo pronaći tog petogodišnjaka?

Land nas sve izaziva: sutra uzmite vilicu, probudite petogodišnjaka u sebi i smislite tridesetak ideja o tome kako ćete je unaprijediti. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Ideapod  ]