Kako nam u tome pomaže znanost, objašnjava Ina PRIBORA. Promatrajući glavicu svog djeteta, tražite naznake sigurnosti za budućnost. Navest ćemo nekoliko stvari koje mogu nagovijestiti budući akademski uspjeh djeteta.

DIJETE DUGO PROUČAVA NOVA LICA

Osamdesetih godina prošlog stoljeća psiholog sa sveučilišta Cleveland, Joseph F. FAGAN, razvio je test za bebe. Djeci mlađoj od šest mjeseci ponuđeno je da razmotre niz fotografija: prvo, nekoliko identičnih lica, zatim jedno poznato te na kraju potpuno novo lice. Istraživači su mjerili vrijeme koje dijete provodi gledajući novo lice. Pokazalo se da su rezultati ovoga jednostavnog testa usko povezani s rezultatom kvocijenta inteligencije koji su djeca postigla kad su se upisala u školu. Znanstvenici su to povezali s interesom istraživačkog uma za novosti: što ste pametniji, to ste znatiželjniji. Zanimljiv je čak i taj gospodin sa smiješnim brkovima.

DIJETE RANO RAZVIJA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

Američka studija, objavljena 2016. godine, pratila je razvoj gotovo šest stotina djece iz države New York. Svaka je majka obavještavala znanstvenike o tome kad je njezina beba prvi put sjela bez podrške, prvi put puzala i ustala te prohodala. Može se činiti kao besmislica, ali se ispostavilo da između razvoja motoričkih sposobnosti i rezultata kognitivnih testova (provedenih kad su djeca imala četiri godine) postoji veza: što je dijete ranije stalo u uspravan položaj, to je bolje rezultate ostvarilo na testu kognitivnih sposobnosti sa četiri godine.

U DJETETA SE RANO RAZVIJA GOVOR

Jedan od autora studije provedene na Sveučilištu Florida govori o njihovu znanstvenom eksperimentu. Radeći s devetero djece od devet do trideset mjeseci, znanstvenici su pažljivo slušali dječje gugutanje. Pokazalo se da što su zvukovi koje bebe proizvode složeniji to su djeca u šestoj godini lakše usvojila čitanje.

Druga studija na Sveučilištu u Washingtonu bila je usmjerena na djecu predškolske dobi. Stručnjaci su ocjenjivali više parametara, uključujući govor, sposobnost pozornosti, opće zdravstveno stanje, vještinu brojanja, a zatim su proučavali koji od parametara s najvećom sigurnošću nagovještava dobre ocjene u školi. Neosporni pobjednik bio je poznavanje jezika. Sposobnost služenja materinskim jezikom jasno je predvidio akademski uspjeh na svim poljima.

Pritom znanstvenici u obzir nisu uzeli čitanje. Govorimo o sposobnosti korištenja velikog broja riječi, složenih rečenica i zanimljivih gramatičkih konstrukcija. Sposobnost ovladavanja jezikom daje osobi dobar početak u svim znanstvenim područjima, čak i onima gdje se služimo isključivo brojevima.

OBITELJSKI DOM PUN JE LJUDI KOJI RAZGOVARAJU, UZ GOMILU KNJIGA I EDUKATIVNIH IGRAČAKA

Istraživači sa Sveučilišta u New Yorku redovito su obilazili domove više od dvije tisuće obitelji. Posjeti su počeli kad su djeca imala 14 mjeseci i nisu prestale do djetetovih navršenih deset godina. U školskoj dobi djeci su mjerene kognitivne vještine, sposobnost rješavanja problema, pa čak i vokabular. Pokazalo se da bogata okolina čini djecu pametnijom: što imate više knjiga, igračaka, materijala za kreativan ručni rad i drugih stvari koje morate cijelo vrijeme gurati u ormare i ladice, to bolje za vaše dijete.

Jedan je od najvažnijih elemenata za zdravi razvoj djeteta kvalitativna interakcija s bliskom odraslom osobom: ova bliska osoba odgovara na djetetove zahtjeve, nešto prepričava, označava okolne objekte i povremeno se igra s djetetom.

DIJETE POKAZUJE ZNATIŽELJU

Dugo se predani rad smatrao ključnim za akademski uspjeh. Znanstvenici sa Sveučilišta Teksas u Austinu promatrali su više od tisuću blizanaca u dobi od osam do 14 godina. Nakon analize svih podataka, istraživači su otkrili da su sklonost prema matematici i ljubav prema književnosti više povezani sa znatiželjom i samopouzdanjem, a manje sa savjesnošću.

DIJETE PRIMA POHVALE ZA TRUD I POKUŠAJE

Skupina američkih znanstvenika, među kojima je bila i profesorica Carol DWEK (autorica knjige „Fleksibilna svijest. Novi pogled na psihologiju djece i odraslih”) proučavali su utjecaj ljubaznih riječi oca i majke na uspjeh djeteta. Trenutak u kojem roditelj trogodišnjem djetetu kaže „Odlično! Uspio si!” ima važnost čak i nakon nekoliko godina, kada dijete krene u prvi razred. Ispravna pohvala, kako se pokazalo, predviđa djetetov uspjeh u računanju i pismenosti: ona gradi djetetovo samopouzdanje i potiče ih da na svoj um gledaju kao nešto što se sa sve složenijim zadatcima samo uvećava.

DIJETE SE MOŽE DOGOVORITI U IGRI S DRUGOM DJECOM

U jednoj su studiji psiholozi povezali vjerojatnost završetka fakulteta s društvenim sposobnostima. Upravo su tu vještinu procjenjivali odgojitelji u vrtićima, promatrajući kako se dijete igra, kako komunicira s kolegama i kako se prepire radi igračaka. Psiholozi su potom čekali devetnaest godina. Pokazalo se da se sa svakim bodom za komunikaciju koji su im dodijelili odgojitelji vjerojatnost završavanja fakulteta udvostručila.

DIJETE JE PRIJE UPISA U ŠKOLU POKUŠALO PISATI I BROJITI

Autori studije sa Sveučilišta Northwestern iz 2007. godine pratili su tečaj pripreme za školu. Proučavali su razinu znanja djece u dobi od pet godina, a zatim pratili njihov rad između sedam i 14 godina. Prema izvješćima, rano poznavanje slova i brojeva bilo je na neki čudesan način povezano s odličnim ocjenama tijekom nadolazećih godina.

VJERUJETE U SVOJE DIJETE I ODNOSITE SE PREMA NJEMU S POŠTOVANJEM

Pokazalo se da se visoka očekivanja majke što se tiče obrazovanja djeteta ne mogu ignorirati, stoga to istraživači, među ostalim, uzimaju u obzir kao čimbenik koji objašnjava obrazovna postignuća. Nedavna studija na Tehnološkom sveučilištu u Massachusettsu naglašava važnost poštivanja mladih. Ispada da način na koji roditelj razgovara s djetetom izravno utječe na razvoj govornih centara u njegovu mozgu. Nije važan samo broj i složenost riječi upućenih djetetu, već i to koliko je odrasla osoba spremna slušati sugovornika. Što je veći komunikativni hod i broj odgovora, to je veća aktivnost neurona u kori mozga u zoni odgovornoj za obradu govornih signala.

………………

NAPOMENA

• RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju.
• Izvor: mel.fm