PITANJE JE SADA

S koliko godina krenuti u prvi razred OŠ?

srijeda, 13. ožujka 2019.

Svaki novi početak je težak i stresan, posebice ako se radi o upisu u prvi razred osnovne škole, prvi razred srednje škole, na fakultet. No čini se da su u većem stresu roditelji, skrbnici i obitelj nego sama djeca.

S koliko godina krenuti u prvi razred OŠ?

Brojna su pitanja - kada je optimalno krenuti u prvi razred osnovne škole, kada odabrati zanimanje, kako se u svemu tome trebaju ponašati odrasli, koja su pravila, koje su posebno stresne situacije?
Da je dobra predškolska priprema za ulazak u školski život važna, svi se slažu, no ono u čemu se mišljenja razlikuju od države do države jest s koliko godina treba krenuti u obvezni obrazovni sustav. Tako se u Danskoj u obrazovni sustav djeca uključuju sa šest godina. Za razliku od Danske, u Francuskoj su donijeli odluku da bi se djeca trebala uključiti u obvezni obrazovni sustav s tri godine.   
O tome s koliko bi godina bilo optimalno  krenuti u prvi razred osnovne škole u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorile su gošće dr. sc. Vesna VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i psihologinja, psihologinja i pedagoginja dr. sc. Dubravka MILJKOVIĆ, Učiteljski fakultet u Zagrebu, te  logopetkinja Željka BUTORAC, OŠ Marina Držića, Zagreb.
Vesna Vlahović Štetić kaže kako je teško reći koja je optimalna dob za polazak u školu za svako pojedino dijete. 
- Meni se čini da šest godina, kako je kod nas predviđeno, nije loša varijanta. Pritom je puno lakše djeci koja su išla u vrtić, nego onoj koja nisu. Sada postoji obvezna predškola koja priprema djecu za školu, ali uvijek je pitanje koliko je ta škola prilagođena djeci. Jer ako djeca sa šest godina krenu u školu, a mi odmah žestoko nagazimo i tražimo previše, onda je to neprimjereno. Ali ako krenu sa šest godina i mi im osiguramo uvjete primjerene njihovoj dobi u kojima oni mogu dobro napredovati, onda je šest godina sasvim u redu, rekla je Vlahović Štetić.
Dubravka Miljković smatra da škola treba biti prilagođena djeci, a ne da djeca moraju biti spremna za školu. 
- Ako kreću u školu s tri godine kao u Francuskoj, onda ta škola mora biti prilagođena trogodišnjacima. Francuzi su tako osigurali da sva djeca obavezno idu u predškolu. Kod nas postoji ta mala škola u koju djeca krenu godinu dana prije škole, ali veći dio djece nije uključen u predškolsko obrazovanje,  ističe Miljković.
U našem zakonu piše da su djeca obvezna sa šest godina krenuti u prvi razred osnovne škole, no moguća je i odgoda. Logopetkinja Željka BUTORAC, kaže da su razlozi za odgodu različiti jer se svako dijete mora gledati individualno.
-  Broj odgoda je velik. Čak je ministarstvo u jednom trenutku interveniralo s propisima o tome kojoj se djeci može odgoditi polazak u školu. No roditeljski zahtjevi su brojni. Najčešći argumenti su da dijete još nije spremno za školu te da ga žele još malo pustiti da se igra. Mi tu svakako moramo gledati individualno svako dijete i ipak poslušati struku. Naime često se dogodi da djeca kojoj je odgođen upis ni nakon godinu dana nisu napredovala ako nisu bila uključena u neki dodatni program. Vrtić nije obvezan, pa tako ni obvezni program nije propisan, pa se često dogodi da djeca u njemu nisu stekla ona znanja i sposobnosti koje mi od njih očekujemo prilikom upisa u školu, naglašava Butorac.
Vesna Vlahović Štetić ističe da stres kod djece prilikom upisa u školu najčešće stvaraju roditelji i uža i šira obitelj, naročito ako je u pitanju prvo dijete. Poručila im je da bi taj prelazak iz djetinjstva u školsku dob djeci trebalo olakšati i objasniti ima da je škola samo mjesto na kojem će učiti, napredovati i družiti se. Dubravka Miljković dodaje da roditelji djecu moraju i naučiti kako se nositi sa stresom. 
Sve tri gošće složile su se da dijete ne treba znati čitati i pisati prije polaska u školu, ali mora, kako je istaknula logopetkinja Željka Butorac, biti okruženo  čitanjem i simbolima slova i brojki jer je to, dokazala su istraživanja, jako važno za djetetov razvoj. [ IZ DRUGIH MEDIJA | magazin.hrt.hr ] Cijeli tekst i video vidite OVDJE.

Vezani članci
Školski portal: Učenici su motiviraniji ako osjećaju ih se cijeni i poštuje

Učenici su motiviraniji ako osjećaju ih se cijeni i poštuje

Lako je izgubiti se u svakodnevnoj rutini u kojoj često…

Školski portal: Najučinkovitije strategije planiranja i provedbe lekcije

Najučinkovitije strategije planiranja i provedbe lekcije

U tekstu navedene stavke označavaju kontrolni popis za planiranje i…

Školski portal: Kako je lijepo biti prosvjetar

Kako je lijepo biti prosvjetar

[Piše: Gordana FODER | varazdinski.hr ]  Jednostavno je lijepo podsjetiti…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Književnici u gostima, a srednjoškolci vole „Lošinj čita”…

Književnici u gostima, a srednjoškolci vole „Lošinj čita”…

Akcija „Lošinj čita”, proizišla iz suradnje s…

Školski portal: Uspjeh u školi – rezultat uloženog truda

Uspjeh u školi – rezultat uloženog truda

Naime, sviđalo se to nama ili…

Školski portal: Tri kategorije učitelja

Tri kategorije učitelja

Michael Linsin, učitelj s 27-godišnjim iskustvom,…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…