PRIMJENA DIGITALNIH MEDIJA U UČIONICI BIT ĆE TEŠKA
Uspjeh digitalne nastave ovisit će o učiteljima
objavljeno: 21. ožujka 2019.
„Primjena digitalnih medija u učionici bit će teška. Učiteljima u ruke treba dati metodičke i didaktičke alate”, kaže Ernst KARNER iz udruženja „IT u obrazovanju”.
U ovom trenutku u tom području postoji još mnogo prostora za napredak. „Mnogi se učitelji boje upotrijebiti računala u učionici, jer bi se moglo ispostaviti da su učenici bolje upoznati s radom na računalu od učitelja. I to je, naravno, jedna od prepreka.” Karner smatra da budući učitelji moraju poznavati osnove rada na računalu, ali i da se već aktivni učitelji i dalje moraju osposobljavati u tom području.
Didaktički i metodički modeli uporabe računala u učionici trebaju postati obvezatni dio stručnih usavršavanja. Prema Karnerovu mišljenju, digitalni mediji trebali bi „uči” u učionice od prvog razreda osnovne škole: „U toj dobi djeca već imaju pametne telefone ili tablete. To se ne može poreći.”
Prema njegovu mišljenju, u obrazovanju djece od šest do deset godina trebalo bi se usredotočiti na odgovornu uporabu informacijske tehnologije i društvenih mreža. Također smatra da bi već u toj dobi djecu trebalo naučiti tipkati sa svih deset prstiju, jer se tada najbolje razvijaju motoričke sposobnosti, a da se pritom, naravno, ne zapostavi pisanje rukom. Čitanje, pisanje i računanje najvažnije su vještine koje se uče u osnovnoj školi. Uz prave didaktičke modele one se mogu usvajati i putem digitalnih medija.
Karner smatra da bi djeca od deset do šesnaest godina trebala imati poseban predmet na kojem bi učitelj jednom tjedno poučavao korištenju suvremenom tehnologijom. Osim toga, digitalni bi se mediji trebali upotrebljavati kao alat za poučavanje u drugim predmetima. „To dosad nije bio slučaj”, žali se Karner.
Umjesto toga, strategija ministrice obrazovanja Sonje HAMMERSCHMID predviđa da djeca od deset do četrnaest godina u dva do četiri sata tjedno u obvezatnoj vježbi (obvezatno sudjelovanje, bez ocjenjivanja) uče digitalnu pismenost.
„Djeca bi nakon četvrtog razreda trebala dobiti tablet, a uoči srednje škole Notebook. Ova bi inicijativa omogućila učenicima da prvi put imaju upotrebljive alate, ali to samo po sebi ništa ne mijenja”, kaže Karner.
Odlučujući je faktor spremnost učitelja za uporabu suvremenih medija. Njegovo mišljenje dijeli i psiholog Markus APPEL sa Sveučilišta u Koblenzu: „Svi se stručnjaci slažu s time da korištenje tabletima ili osobnim računalima u učionici ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost. Odlučujući je faktor didaktički koncept.” Ako nastavnici nisu pažljivo razmislili o tome što bi učenici trebali naučiti u određenoj vježbi, uporaba digitalnih medija mogla bi čak biti štetna. U tom se slučaju samo gubi vrijeme koje bi se inače moglo pametnije iskoristiti.
Mogući oblici uporabe suvremenih medija u učionici kriju se u kooperativnom učenju, smatra Appel, gdje učenici najprije stječu nova znanja ili rješavaju zadatke putem računala ili tableta, a zatim ih prosljeđuju u maloj grupi i stvaraju dokument za cijeli razred. „Naravno, takav rad neće zamijeniti učiteljevu ulogu u razredu”, kaže Appel.
Nastavu treba obogatiti modernim medijima, ali ne uvijek. Digitalni mediji učiteljima pak mogu olakšati individualni rad s učenicima, jer program automatski prilagođava težinu zadataka razini znanja i vještina određenog učenika pa učitelj ne mora dodatno razrađivati prilagođene zadatke.
………………
NAPOMENA
- Der Standard – austrijske dnevne novine, smatraju se liberalnima i nezavisnima.
- Izvor: derstandard.at
