DEKANI UČITELJSKIH FAKULTETA S OKRUGLOG STOLA PORUČILI:

Ovo nije reforma nego kozmetički zahvati

ponedjeljak, 25. ožujka 2019.

Primarno obrazovanje najkvalitetniji je segment obrazovne vertikale. U njemu rade učitelji koji se obrazuju na učiteljskim fakultetima diljem Hrvatske, ali te visokoškolske institucije izostavljene su iz kurikularne reforme.

Ovo nije reforma nego kozmetički zahvati

Nikad ih prosvjetna vlast, a pogotovo u posljednje četiri godine, nije pitala što misle o promjenama niti je njihove predstavnike pozvala da sudjeluju u reformi. Zašto se od nekih krovnih ustanova izbjegavalo tražiti mišljenje, a istodobno su se brojne odluke donosile ad hoc – samo su neki od stavova i ocjena koje su gotovo unisono izrekli dekanice i dekani svih šest hrvatskih učiteljskih fakulteta na okruglom stolu „Primarno obrazovanje u vrtlogu kurikularne reforme”, koji je organizirao Učiteljski fakultet u Zagrebu.

Primarni odgoj i obrazovanje početna je točka obrazovne reforme. Nas ne zanimaju partikularni interesi ministarstava, udruga, pojedinaca. Nas i naše studente, buduće učitelje, zanima kako će izgledati škola u idućim godinama i desetljećima. I pitanje je zašto učiteljski fakulteti iz medija doznaju što se događa u obrazovnoj reformi i zašto ne znaju što se događa u eksperimentalnoj Školi za život. Govori se o eksperimentu u kojemu nema ni kontrolne skupine ni vrjednovanja. Iako je u Strategiji znanosti obrazovanja i tehnologije propisano da će osnovna škola trajati devet godina, mi danas ne znamo traje li primarno obrazovanje četiri, pet ili šest godina. Previše je odgovornosti na svima nama da bismo se igrali s ovakvim pitanjima od nacionalne važnosti – istaknuo je dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta Siniša OPIĆ te nastavio:

VAŽNA JE PRIMJENA

I nije logično da u trećem razredu osnovne škole glazbenu kulturu ili matematiku predaju predmetni nastavnici s obrazloženjem da su oni kompetentniji od učitelja primarnog obrazovanja. Jer ne treba znati diferencijalnu jednadžbu da biste predavali matematiku u trećem razredu. Za svaki kilogram znanja potrebno je najmanje deset kilograma mudrosti da bi se i najjednostavnije znanje moglo primijeniti i prenijeti najmlađima.

Mislim da će oni koji odlučuju o vitalnom interesu Hrvatske poslušati što govorimo i uključiti nas u reformske procese. Nije riječ samo o Cjelovitoj kurikularnoj reformi nego i o prethodnim pokušajima u posljednjih desetak godina. Sve mi to izgleda kao gradnja kuće na kojoj se okupio znatan broj dobrih radnika, ali nisu imali projektni nacrt, nisu slušali projektne nadzornike, nisu slušali inženjere, one čiji im savjeti trebaju. A u promjenama moramo biti vrlo oprezni, jer odgoj i obrazovanje nisu na razini osiguranja da biste se mogli kratkoročno osigurati od moguće štete. Mi jesmo za promjene, ali one moraju biti kvalitetne – zaključio je Siniša Opić.

U raspravi je istaknuto kako učiteljski fakulteti ne dobivaju relevantne informacije iz ministarstva, a one im trebaju kako bi buduće učitelje kvalitetno pripremili za ono što ih čeka u neposrednom radu.

Govoriti o promjenama znači govoriti o procesima učenja i poučavanja, ali najvažnije nam je ulagati u ljude i biti spremni svojim studijskim programima osposobljavati buduće učitelje za ono što ih očekuje u neizvjesnoj budućnosti. Koliko se uopće razmišlja o tome da učiteljski fakulteti mogu biti inicijatori i promotori niza promjena u suvremenom društvu kad je riječ o odgoju i obrazovanju. I da u tome mogu biti dobri partneri i ministarstvu – rekla je Lidija VUJIČIĆ, dekanica Učiteljskog fakulteta u Rijeci.

NE ZNAJU ŠTO REĆI STUDENTIMA

Bilo je riječi i o kurikulumu glazbene i likovne kulture, predmeta koji je posebno pogođen reformskim procesima. Profesorica Diana ATANASOV-PILJEK s Katedre umjetničkoga područja na Učiteljskom fakultetu naglasila je da je predmet diskriminiran i sveden na jedan sat tjedno nastave te da je neprimjereno da se u primarno obrazovanje uvode tableti.

Pokušajte zamisliti jedan sat glazbene kulture tjedno od 45 minuta u prvom razredu u Školi za život u kojoj djeca žele pjevati, plesati, svirati, a učiteljica im kaže da izvade tablete, upale ih, pronađu program i utipkaju nešto – rekla je Atanasov-Piljek.

Vladimira VELIČKI, predstojnica Katedre za hrvatski jezik i književnost na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu, istaknula je da su profesori metodike s fakulteta u jednom dijelu reforme aktivno sudjelovali i dali svoje priloge reformi, ali danas im je onemogućen bilo kakav uvid u reformske procese.

Nemamo pristup u virtualnu učionicu Škole za život, ne znamo kako se i što poučava na terenu osim ako to ne doznamo privatnim kanalima od poznanika među učiteljima. Našim studentima, budućim učiteljima koji će uskoro raditi u razredu ne znamo točno što reći i to je nedopustivo, jer se tako poništava sav naš trud na fakultetima, zanemaruju se znanstvene spoznaje, znanja i iskustvo sveučilišnih nastavnika – rekla je Velički.

Pročelnica Odsjeka za učiteljske studije Dunja PAVLIČEVIĆ-FRANIĆ podsjetila je da su mnogi u znanstvenoj zajednici vjerovali kako će to biti cjelovita kurikularna reforma, ali je proces završio vrlo ishitreno u fotofinišu za mjesec dana, a onime što je objavljeno kao konačni rezultat nitko nije zadovoljan.

Niti je reforma cjelovita, niti je kurikularna, niti je reforma. Jer da je reforma ona bi se temeljila na konkretnim promjenama, pa je netko prije četiri godine trebao pitati učiteljske fakultete. I nitko nije ni pokušao uzeti koncept šestogodišnjega primarnog obrazovanja za koje se godinama zalažemo. A ovo nisu reformske nego kozmetičke promjene. Reforma nije cjelovita, jer ne pokriva cijeli obrazovni sustav nego neke njegove segmente. Nije ni kurikularna, jer gotovo svi izvođači koji će raditi u razredu nisu zadovoljni onime što piše u kurikulumima – zaključila je Pavličević Franjić. [ iz drugih medija | Školske novine | Marijan ŠIMEG ]

Vezani članci
Školski portal: Slabi čitači postižu lošije rezultate u školi

Slabi čitači postižu lošije rezultate u školi

… gramatičkih struktura s različitih teorijskih lingvističkih i psiholingvističkih, eksperimentalnih…

Školski portal: Oprezno i odgovorno s tehnologijom

Oprezno i odgovorno s tehnologijom

Ovaj problem aktualan je u cijelom svijetu (u nekim zemljama…

Školski portal: Učenik [ipak] nije uvijek u pravu

Učenik [ipak] nije uvijek u pravu

Budući da se približava kraj nastavne godine, za očekivati je…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Potrči i pomnoži

Potrči i pomnoži

Na ploči nacrtamo dvije velike kružnice,…

Školski portal: U Portugalu o vodi i životu

U Portugalu o vodi i životu

Treći je transnacionalni sastanak održan u…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…