Što kad bi školski sat bio osmišljen tako da mu je osnovna namjera potaknuti kreativnost učenjem, a učenici bi sami diktirali što su naučili umjesto da preko volje probavljaju informacije i standarde koji su im nametnuti? 

To postoji, sada i ovdje. U svakom kutku, iza svakog ugla, u svakoj dobro osmišljenoj lekciji učenici bi mogli naučiti ono što žele naučiti i zaista postati uspješni i poboljšati svijet oko sebe. 

U tekstu možete pronaći neke od 50 različitih pogleda na obrazovanje koji imaju nešto zajedničko: obrazovanje se mora promijeniti. 

1) PROMJENA OD TEMELJA

Sir Ken Robinson želi promijeniti obrazovanje predavanjima, tekstovima, savjetovanjima i poučavanjem. Vjeruje da se obrazovanje mora promijeniti zbog toga što je postalo ustajalo okruženje u kojem većina učenika ne uči ono što bi trebala ili željela učiti. Ako to želimo promijeniti moramo mijenjati cijeli sustav – od temelja. Promjenu stvaraju ljudi, učenici i učitelji, a ne administratori ili ravnatelji.

2) OBRAZOVANJE PRIČANJEM

Učitelji vjeruju da uporaba razgovora ili videozapisa za ponavljanje lekcija i učenje sadržaja pomaže učenicima naučiti i zadržati više informacija. Na portalima poput TedEda  i TeacherTubea možete pronaći zaista mnogo toga. Učenici vole kretanje, televiziju i film, stoga korištenjem ovih videoisječaka preobražavate značenje učenja, pogotovo učenicima koji su zaostali s gradivom. 

3) ŠKOLA U OBLACIMA

Nakon eksperimentiranja s računalom u zidu na kojem su siromašna djeca pronašla način za učenje bez učitelja, Sugata Mitra osvojio je nagradu Ted Prize od milijun dolara 2013. godine. Napisao je e-knjigu pod naslovom „Beyond the Hole in the Wall”, koja nudi primjer obrazovanja temeljenog na vrlo stvarnoj premisi da učenici uče bez obzira na to kojeg su društvenog statusa ili ekonomske pozadine. Oni jednostavno trebaju alate koji će im pomoći da to postignu.

4) KONSTRUKTIVNA BORBA

Ovo je japanski oblik poučavanja u kojem se učenike pušta da se muče s lekcijom uz vodstvo svog učitelja. Drugim riječima, učenici se ne bi trebali sramiti zbog toga što neće uspjeti prvi put, pa čak ni drugi ili treći put. Učitelj bi zapravo trebao potaknuti učenike da uče iz svog neuspjeha.  

5) KONSTRUKTIVISTIČKO UČENJE

Ljudi razumiju samo ono što sami izrade. Ovaj se koncept temelji na ideji da učenici stvaraju vlastito okruženje za učenje, aktivno sudjelujući u znanju koje upijaju. Stvaranje vlastitog učenja uključuje griješenje bez unaprijed postavljenog plana. Konstruktivno učenje nije stabilno, stoga ga mnogi obrazovni sustavi odbacuju. 

6) OTVORENA INOVACIJA

Otvorena inovacija promiče ideju natjecanja odnosno konkurencije. U poslovnom je svijetu to otvaranje platformi za tvrtke u obliku natjecanja. U višem obrazovanju to pak znači povezivanje raznih institucija za natjecanja lokalno i globalno. To također znači ne ograničiti se samo na nekoliko odabranih institucija već otvoriti natjecanje što većem broju natjecatelja. 

7) FINSKO OBRAZOVANJE

Umjesto da bude usmjerena na zadovoljavanje obrazovnih standarda, Finska se usredotočila na pružanje kvalitetnog obrazovanja za sve. Suprotno od mnogih drugih stavova na ovom popisu, Finska ne vjeruje u konkurenciju te čak ni u ocjenjivanje prije petog razreda osnovne škole. Finski sustav također ne vjeruje u kaznene mjere, već potiče povjerenje i ravnopravnost. 

8) MOBILNO OBRAZOVANJE

Kao globalno društvo uvijek smo u pokretu, stoga kamo god idemo sa sobom nosimo svoje pametne telefone koji nam nude svijet na dlanu. Dakle, obrazovanje ne smije propustiti tu priliku. Ono na taj način može biti dio naših putovanja, naših hirova i želja. Ponesemo li prijenosno računalo na svoje putovanje, zapravo nikad ne prestajemo učiti.

9) PRILAGOĐENO UČENJE

Prilagođeno učenje danas ima veću vrijednost nego ikad prije. Stvar je u tome da prilagođeno obrazovanje ne znači da ne postoji kolektivno obrazovanje. To samo znači da se u njemu važnost pridaje prilagođenim potrebama i željama, odnosno da bi pojedinac trebao nešto značiti u kolektivu. 

10) DAVANJE GLASA UČENICIMA

U Novom Zelandu učenike potiču da se koriste online alatima da bi ispričali vlastite priče te da bi se čuli njihovi glasovi u njihovim zajednicama. Zapravo, Ministarstvo obrazovanja Novog Zelanda u zadatak si je postavilo da se učenici moraju izražavati i preuzimati odgovornost za svoje učenje. 

Ostalih 40 pristupa možete pronaći OVDJE.

……………..

NAPOMENA

• SAD: TeachThought je portal posvećen podržavanju i obrazovanju edukatora i razvijanju podučavanja u 21.st. TeachThought primarno prenosi teme vezane uz istraživanje novih modela podučavanja i uloge igre u učenju, te pomaže edukatorima da usavrše svoj vlastiti zanat u današnjim učionicama.
• Izvor: teachthought.com