PISA JE SAMO TEST, A ZAPRAVO JE OSMIŠLJENA S DIJAGNOSTIČKOM FUNKCIJOM

Smiješno je da PISA učitelje sada čini tjeskobnima

ponedjeljak, 15. travnja 2019.

„Smatramo da je vrlo teško zaista motivirati učenike da vrlo ozbiljno shvate PISA-ina testiranja. S obzirom na to da toliko toga ovisi o PISA-inim rezultatima što se tiče politike i budućnosti obrazovanja, to je zaista zabrinjavajuće.”

Smiješno je da PISA učitelje sada čini tjeskobnima

Ove primjedbe jedne ravnateljice govore o tome koliko je zabrinuta zbog uspješnosti učenika na PISA-inim testiranjima te djeluju kao snažan podsjetnik na zloćudnu moć ovakvih testiranja koja mogu iskriviti prioritete učenja.

Na površini se njezini komentari možda čine sasvim razumnima. PISA je naposljetku test, a učitelji samo žele da njihovi učenici postignu dobre rezultate.

I ona je u pravu – PISA je postala sve važnija u mnogim zemljama i ima sve veći utjecaj na politiku – mnogo može ovisiti o njoj.

Međutim, ne na način na koji to ova ravnateljica predlaže. Kao prvo, PISA nije osmišljena da ocijeni uspješnost individualnih škola, ona je osmišljena da pokaže kako funkcionira školski sustav neke zemlje.

 NEMA RAZLOGA ZA BRIGU

Stoga, ako ste ravnatelj, nemate se razloga brinuti zbog rezultata PISA-inih testova. Zapravo, možete imati više koristi od loših PISA-inih rezultata za vašu zemlju zbog toga što bi to moglo potaknuti vašu vladu da više uloži u obrazovanje.

Međutim, ova ravnateljica nije doživjela stvari na taj način. Činjenica da njezini učenici nisu bili motivirani PISA-om zbog toga što „ne vide svoje rezultate” bio je pravi razlog zabrinutosti za sve u toj školi.

Njezine riječi pokazuju zastrašujući trend da testovi „visokih uloga” imaju mnogo više utjecaja na učenike nego što bi trebali. U engleskim osnovnim školama učenici katkad odrade sate i sate priprema za testove koji neće imati nikakvog utjecaja na njihovu budućnost. A sad PISA – međunarodna studija osmišljena da ponudi uvide političarima i vladi – očigledno vodi do učiteljske tjeskobe na razini učionice. 

To je smiješna situacija. Ali da budemo pošteni prema Andreasu SCHLEICHERU koji je osmislio i vodi PISA-u, to nije nešto što je on potaknuo, barem ne izravno.

PISA NE ŽELI ŠTREBANJE

„Poštujem problem motiviranja učenika da ozbiljno shvate svoje PISA-ine rezultate u koje nemaju nikakvog uvida. Međutim, ono što vi smatrate problemom zapravo je željeno obilježje PISA-e” – rekao je Schleicher. „Mogao sam to riješiti vrlo lako. Mogao sam svakom učeniku na uvid dati njegov rezultat. Mogao sam ponuditi materijal za usavršavanje. Mogao sam reproducirati istu vrstu problema koji imaju mnogi obrazovni sustavi – da učenici štrebaju samo ono što trebaju znati za test i zatim postignu dobar rezultat. Test istine u životu nije znati ono što ste naučili već imati volju i biti motivirani nastaviti učiti u takozvanoj situaciji niskih uloga. To je ono što smo zaista željeli ispitati.

Namjerno nismo stvorili vezu između neposrednih nagrada i testa već smo željeli vidjeti do koje su mjere učenici voljni i sposobni angažirati se oko problema iz stvarnog života – to je test istine za sve nas u svakodnevnom životu.”

Drugim riječima, OECD je osmislio test koji neće mjeriti samo učenje za test već će umjesto toga ispitati koliko dobro učenici primjenjuju znanje koje su stekli u školama da bi oni koji donose odluke u obrazovanju mogli primjereno reagirati.

BESKORISNO RANGIRANJE

Dakle, PISA ne snosi nikakvu krivnju za ovu razrednu tjeskobu? Ne sasvim.

Temeljni je razlog za brigu ravnateljice s početka teksta bio naglašen već ranije, kad se portugalski državni tajnik za obrazovanje Joao COSTA žalio zbog rangiranja zemalja koje PISA stvara. 

On je tvrdio da time što se ponaša kao agencija za ocjenjivanje školskih sustava PISA zapravo neutralizira vlastitu učinkovitost.

 „Podatci koje PISA pruža vrlo su bogati. No zabrinjavajuće je gledamo li samo PISA-ino međunarodno rangiranje zemalja. To je najbeskorisniji dio PISA-e.”

Prejednostavno rangiranje zemalja odvlači pozornost od suptilnijih uvida koje PISA može ponuditi.

Ova studija sadrži dijagnostičku funkciju, a nije zamišljena da zemljama služi za natjecateljski teren. Ne dobivate nikakve nagrade ako ste na vrhu PISA-ine ljestvica. To bi trebala biti mjera onoga što čini dobar obrazovni sustav – ali ne i svrhu samu po sebi.

Pokazalo se da ljestvice zemalja koje PISA objavljuje često nisu pouzdane.

Međutim, upravo je ovo jednostavno mjerenje počelo dominirati cijelom pričom za novinare i političare. A sad se čini da se histerija o PISA-inim ljestvicama počela osjećati i u pojedinim školama.

KOJA JE SVRHA SVEGA?

Ako itko, u bilo kojem dijelu školskog sustava, počne raditi sve s jedinim ciljem – da pokuša ostvariti bolji PISA-in rezultat – tad se mora zapitati zašto. Uspije li vaša zemlja biti bolja od svoga istinskog standarda time što pokušavate staviti dodatan pritisak na učitelje i učenike da bi bili bolji na testovima, što ste time postigli? U najboljem slučaju – malo bolji PISA-in rezultat [iako je Andreas Schleicher rekao da su testovi osmišljeni tako da priprema ne djeluje].

Međutim, koja je svrha toga?

Time što ste „napuhali” svoj PISA-in rezultat zapravo ne biste dobili bolji školski sustav, samo biste učenicima i učiteljima stvorili dodatni pritisak.

Naravno da će, nakon objave novih PISA-inih rezultata kasnije ove godine, obrazovni ministri diljem svijeta registrirati položaj svoje zemlje na ljestvicama i preuzeti zasluge, davati opravdanja ili obećati da će poduzeti određene korake.

To je stvarnost.

Ovakva pojednostavljena rangiranja postalo je politički nemoguće ignorirati.

No ako političari zaista žele da njihov školski sustav bude uspješan, tad se trebaju pobrinuti da učitelji ne podlegnu istom pritisku PISA-inih rangiranja.

………………

 NAPOMENA

  • Ujedinjeno Kraljevstvo: TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i teritorija te stoga najveća mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati i inspirirati edukatore širom svijeta.
  • Izvor: tes.com
Vezani članci
Školski portal: Saznajte koliko ste blizu izgaranju

Saznajte koliko ste blizu izgaranju

Možete mu pristupiti OVDJE. Istraživanje je osmišljeno u dogovoru s…

Školski portal: Djeca su rođena kao kreativni geniji, ali ih obrazovni sustav zaglupljuje

Djeca su rođena kao kreativni geniji, ali ih obrazovni sustav zaglupljuje

Nakon pet godina u toj je kategoriji tek njih 30…

Školski portal: Kamo je nestao užitak u učenju?

Kamo je nestao užitak u učenju?

… od roditelja ili sigurnosti doma. Ideja da će postati…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Balkon koji mami uzdahe

Balkon koji mami uzdahe

Balkončić od četiri kvadrata gleda na…

Školski portal: Sustav se pokazao korisnim pomagalom vrednovanja

Sustav se pokazao korisnim pomagalom vrednovanja

Iskustva iznose Sanda ŠUTALO, nastavnica Računalstva…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…