…dodavši:

– Često pričam ili čitam i djeci u vrtiću. Najčešće nakon ručka, kad mlađi spavaju, a stariji se odmaraju u tišini. Uglavnom biram modernije bajke, koje su manje okrutne ili su sa sretnim završetkom, a važno je da se bajke i priče za djecu ne isključuju iz života djece.

Prvi dodir s književnošću

Inače, stručnjaci su zaključili da je bajke djeci najbolje čitati od četvrte do sedme godine djetetova života, jer tek si tada dijete može predočiti iskustva izvan vlastitih.

Bajke su najjednostavniji način da se djetetu omogući prvi dodir s književnošću, što će sigurno ostaviti traga i vrlo je vjerojatno da će dijete zavoljeti čitanje knjiga. Sadržaji bajki i priča za djecu često su jednostavni, a govore o dobroti, moralnosti i pozitivnim vrijednostima.

✿  DJETETU ČITAJTE BAJKE

Čitajući djetetu bajke uvodite ga uz pomoć likova i sadržajem u svijet mašte koju dijete razvija predočujući si likove i događaje u svojoj glavi. Ostvarujete povezanost sa svojim djetetom, a preporučuje se da nakon što ste djetetu pročitali bajku raspravite o njoj.

Saznajte što vaše dijete misli i je li dobro razumjelo priču. Osim što ćete se povezati, dijete će izreći svoje mišljenje i samo donijeti poruku priče.

Joško SINDIK se kao psiholog bavio utjecajem bajki na djecu te je u svojim radovima isticao kako se zapravo dječje prihvaćanje bajki počinje javljati već oko druge godine života, pojavom igara pretvaranja kod djece.

„Igra pretvaranja uključuje upotrebu predmeta ili ljudi kao simbola za nešto što oni inače nisu. Primjerice, fotelja će se pretvoriti u svemirski brod, lonac u šljem, mačka u tigra, dvorište u Pokemon ili Digimon centar. Ovakve se igre mogu sastojati od vrlo jednostavnih aktivnosti pa sve do razvoja vrlo složenih scenarija i zapleta. Igra pretvaranja najviše je zastupljena u dobi do četiri ili pet godina. Uz igre pretvaranja svezuje se i interes djece za dječje bajke i priče. Ono što je privlačno za djecu u bajci jest mogućnost da u bajkama djeca prepoznaju ono što se događa u njihovim stvarnim životima ili u svijetu mašte. U bajci obično postoji neka priča, makar vrlo jednostavna. Tako i dječje igre mogu preuzeti temu i iz neke bajke ili filma. Djeca igraju uloge koje se javljaju u bajkama i na taj se način postupno uče suosjećanju, uživljavanju u svjetove drugih ljudi”, navodi Sindik te dodaje da bajka može utjecati na sva područja djetetova razvoja:

„Odigravajući temu neke bajke u pokretnoj igri djeci se može potaknuti motorički razvoj. U području socioemocionalnog razvoja, uz razvijanje spomenutog suosjećanja putem uživljavanja u različite uloge, djeca se uče prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju različitih osjećaja. Naime, djeca upravo u igrama inspiriranima bajkama često izražavaju svoje osjećaje, poput straha ili ljutnje te u igri pričaju o svojim problemima, brigama i svojem viđenju svijeta oko sebe. Slušanjem bajki djeca se uče razumijevanju govora, većih tematskih cjelina, razvija im se pažnja, obogaćuje im se rječnik i razina komunikacijskih sposobnosti odigravanjem prizora iz bajki te im daju ideju za kreativno izražavanje, pa djeca na svoj način preoblikuju pojedine uloge, izmišljaju nove dijaloge, zaplete i slično, dakle potiče im se mašta.”

✿  KREATIVNOST

Djeca uče kako se uživjeti u tuđu perspektivu, razvijaju vještine u rješavanju socijalnih problema i postaju kreativnija. Vrlo je važno da roditelji imaju razumijevanja za odabir bajki koje su za djecu zaista produktivne i koje potiču za djecu konstruktivne vrste dječje igre. Nije pogodno djecu uvjeravati kako su neke stvari nemoguće ili pretjerane. Naime, djeca poistovjećivanjem s junacima razvijaju osjećaj vlastite važnosti i moći.

Čak i gledanje TV sapunica, koje možemo nazvati modernim bajkama, kod predškolske djece ne može biti štetno, ako njihov sadržaj nije zasićen nasiljem, premda takve serije imaju predvidljiv kraj, svijet gledaju crno-bijelim naočalama, likovi su klišeizirani, a dijalozi stereotipni. Prije svega klasičnom podjelom na dobro i zlo one u jednome drugome mediju, televizijskom, oponašaju bajke u kojima su ljepotice poput Trnoružice ili Snjeguljice iz dubokog sna na koji bi ih osudila zla vila oživljavale snagom prinčeva poljupca.

Čitanje bajki i priča za djecu ima mnogo pozitivnih utjecaja na razvoj djeteta, njegovo djetinjstvo, ali i kasniji život. Jedno je od mnogobrojnih pozitivnih utjecaja to što se na lijep način, s pažljivo biranim rečenicama djetetu predočuje priča prepuna sadržaja primjerenog njegovoj dobi, ali i moralnih poruka iz koje dijete na kraju nešto i nauči. Poznati američki psihoanalitičar i dječji psiholog Bruno Bettelheim objavio je knjigu „Smisao i značenje bajki” koja je postigla veliki uspjeh. U njoj objašnjava kako su bajke idealne knjige za djecu, jer su sadržaj, radnja i svi likovi u njoj pojednostavljeni i primjereni dobi djeteta. Dijete predškolske dobi nema razvijenu spoznajnu strukturu koja bi mu omogućila da u isto vrijeme može razumjeti više dobrih i loših osobina kod likova. Stoga su likovi uvijek opisani šturo i jednostavno i obično se dijele samo na dobre i zle. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Ivica BULJAN ]