Savjeti stručnjaka
SUVREMENA NASTAVA: FORMATIVNO PRAĆENJE U NASTAVI PRIRODE
Povećana motivacija za učenje
objavljeno: 24. travnja 2019.

U ovom tekstu opisan je primjer dobre prakse formativnoga praćenja u nastavi prirode šestih razreda osnovne škole. Nastava je usmjerena na usvajanje obrazovnih ciljeva kao i na stjecanje prirodnih znanja i vještina. Učenici izrađuju modele stanica (biljna i životinjska) i modele biljnih organa (korijen, stablo, list i cvijet) te s učiteljem razvijaju elemente formativnoga praćenja kao što su postavljanje kriterija učenja, davanje povratnih informacija, samoprocjena i međusobna procjena znanja.

✿ TIJEK SATA I SAMOPROCJENA  ✿ 

Učenici koji su upoznati sa zadatcima i kriterijima učenja bolje su i dulje usredotočeni na rad, motiviraniji su i aktivniji u učenju te preuzimaju odgovornost za svoje učenje (Black i Wiliam, 1998.). Kriterije uspješnosti preporučljivo je izraditi s učenicima, jer tada razumiju o čemu i zašto trebaju učiti te kako mogu prepoznati je li im učenje uspješno (Holcar Brunauer i ostali, 2016.). Prije nastavne jedinice s formativnim praćenjem, pomoću videoanimacija staničnih organela i njihovih uloga, učenicima sam objasnila građu biljne i životinjske stanice. Obavijestila sam ih da će na sljedećem nastavnom satu izrađivati modele stanice u paru s drugim učenikom.

Pokazala sam im fotografije različitih modela kako bi kod kuće mogli razmisliti kako ih sami mogu izraditi i koji potreban materijal trebaju donijeti u školu. Nastava s formativnim praćenjem trajala je dva školska sata. S učenicima sam prvo ponovila građu biljne i životinjske stanice, a zatim smo odredili kriterije uspješnosti za izradu modela. Kako bi učenici točno znali kako što uspješnije izraditi model stanice, kriterije sam napisala na školsku ploču.

O samoprocjeni znanja govorimo kad smo sposobni sami realno procijeniti vlastitu uspješnost. U obrazovanju se koristi kao kvalitativna analiza učenja kojom učenici mogu odrediti kriterije koje su zadovoljili te što moraju učiniti da zadovolje preostale kriterije i postignu dobre rezultate. Pri planiranju i vođenju samoprocjene znanja moramo paziti na to da učenici razumiju svrhu učenja i kriterije uspješnosti, jer samo tada mogu kvalitetno procijeniti svoje rezultate. Pri planiranju međusobne procjene važno je da učenici razumiju svrhu i da su svjesni svojih očekivanja. Kako bi to bilo učinkovito, u razredu trebamo stvoriti osjećaj sigurnosti i učenike naučiti kako će procijeniti i dati informativnu i poticajnu povratnu informaciju drugom učeniku. Učenici su kriterije uspješnosti za izgradnju modela stanice i biljnih organa prepisali u bilježnicu, a za međusobno procjenu na list papira i počeli s radom u paru.

✿ POVRATNE INFORMACIJE  ✿ 

Istraživanja pokazuju da povratne informacije poboljšavaju učenje, usmjeravaju u  samoregulacijsko učenje i da imaju najveći učinak kada dolaze od učitelja, jer ih se tako upozorava na ono što znaju, kako razumiju i koje su im pogrješke. Zbog toga su važne kod formativnog praćenja, učenicima za učenje novih pojmova, a učiteljima za osmišljavanje sljedećih nastavnih jedinica (Younker, 2003.). Važno je da ih dobivaju učestalo i u pravo vrijeme, da budu razumljive, jasne, konkretne, specifične, uporabne i povezane s ciljevima učenja i kriterijima uspješnosti. U našem primjeru, za izgradnju modela stanica, učenici su dobili od učitelja pisanu povratnu informaciju, a za izgradnju modela biljnih organa usmenu povratnu informaciju.

S obzirom na to da su se učenici prvi put susreli s formativnim praćenjem, pri postavljanju kriterija uspješnosti za izgradnju prvoga modela morala sam ih usmjeravati dok su kod modela biljnih organa točno znali šta je važno i bili su jako precizni u postavljanju kriterija. Pri prvoj samoprocjeni i međusobnoj procjeni modela također sam im pomagala, ali su se vrlo brzo navikli i poslije nije bilo problema. Kad su završili sa samoprocjenom i međusobnom procjenom modela, učenici su mogli te rezultate uspoređivati s mojim povratnim informacijama. Pokazalo se da nakon ovakvog načina rada učenici dobro razumiju građu stanice i biljnih organa uz znatno povećanje stupnja motivacije za učenje. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala dr. Ana LOGAR, Osnovna škola Metlika, Slovenija ]