UČENIČKA ZADRUGA GRANEŠINA STARA 160 GODINA

Matematika u školskom vrtu

četvrtak, 25. travnja 2019.

Osnovna škola Granešina ima dugu, bogatu i zanimljivu povijest. Redovita nastava u školi počela je u studenome 1859. godine, a otad se mogu pratiti i početci granešinske učeničke zadruge kroz redovne školske aktivnosti…

 Matematika u školskom vrtu

… kao što su učenje i rad u školskome vrtu, učenje o obradi zemlje, sadnja voća i povrća. Školska je mladež gotovo od prvoga dana učila uzgajati, cijepiti i presađivati voće i povrće.

– U to vrijeme nije bilo rasadnika, a cijepiti voćke znali su jedino školovani ljudi, uglavnom učitelji, koji su s učenicima tako stvarali nove i čuvali stare sorte voćki te među stanovništvom širili znanja o voćarstvu – objašnjava nam vjeroučiteljica Marija CIK, voditeljica učeničke zadruge, te nastavlja:

– Na tragu nastojanja da se praktična znanja iz voćarstva što više šire kod mještana, zabilježeno je da su učenici 1895. godine uzgojili 300 dudova i 456 šljiva i te su mladice podijelili mještanima. Zvuči gotovo nezamislivo, ali djeca u Granešini krajem 19. stoljeća bavila su se i svilarstvom, koje se zbog potrebe za svilom u tadašnjoj monarhiji na području današnje Hrvatske razvilo na poticaj bečkoga dvora i kraljice Marije Terezije. Tako se u školi počela provoditi poduka o svilarenju, uzgoju duda i leptira dudova svilca, a u granešinskoj školi za to su zaslužni učitelj Josip PRIKRIL i njegov nasljednik učitelj Dragutin BLUT. U početku su se učitelji s učenicima bavili uzgojem dudova svilca, a kasnije su taj posao preuzeli mještani kojima je to bio dobar izvor zarade za ionako siromašna domaćinstva.

Tijekom 19. i 20. stoljeća škola je selila, pa su se u skladu s društvenim okolnostima mijenjale i aktivnosti učenika u učeničkoj zadruzi pod čijim su se okriljem održavali zdravstveni tečajevi te tečajevi krojenja i šivanja, povrtlarstva i voćarstva. Zadruga se privremeno ugasila 1964. godine, ali je uvijek tinjala ta ideja koju su podržavali učitelji prenoseći mladima znanja i vještine održavanja cvjetnjaka, školskog vrta, uređenja unutrašnjosti škole. Rad zadruge obnovljen je krajem 2011. godine, kad je postala članicom Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, a dvije godine kasnije već je i domaćin smotre učeničkih zadruga grada Zagreba.

SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI

– Danas zadruga ima oko 150 stalnih članova u devet sekcija, a to su hortikultura, ljubitelji kulturne baštine, eko-etno, ekološka grupa, vjeronaučna radionica koja se od ove godine zove „Veronika likovno-ikonografska radionica”, likovne grupe predmetne i razredne nastave, ručni rad i radionice izrade ukrasnih predmeta. Radimo cijele godine, ali najuzbudljivije je i najzanimljivije u vrijeme božićnih, uskrsnih i drugih tematskih sajmova, kao i na smotrama učeničkih zadruga na kojima redovito sudjelujemo. U okviru božićnog sajma aktiviramo gotovo polovicu učenika naše škole koji nam se priključe na svoj način u pisanju božićne pošte koja je učenicima pogotovo zanimljiva u današnje vrijeme kad smo gotovo zaboravili pisati pisma, razglednice i čestitke. Imamo i nikolinjske priredbe, koncerte i nastojimo sačuvati kulturnu baštinu našega kraja, zaboravljene predmete.

Sudjelujemo na županijskim i državnim smotrama i uvijek imamo zanimljive teme s kojima se predstavimo. Tako smo u posljednjih nekoliko godina predstavili heklanje kao vrijednu vještinu koja je pomalo zaboravljena, zatim mirisne sapune, a posebno smo ponosni na otpadni bioenzim koji su naši učenici predstavili prije četiri godine. To je prirodno gnojivo za cvijeće i ujedno sredstvo za čišćenje koje nastaje fermentacijom otpadnog voća, povrća, šećera i vode. Mnogo se ljudi zainteresiralo za to, pogotovo u vremenu kad se malo toga praktično radi u školama i učenici mahom vrijeme provode pred ekranom kompjutora. Bioenzimom se zalijevaju biljke da bolje rastu i budu otpornije i redovito ga rabimo u prihrani biljaka u našem školskom vrtu. Uz dodatak sode bikarbone bioenzim je primjenjiv u kućanstvu kao sredstvo za čišćenje – ističe učiteljica Marija Cik.

O vrijednostima postojanja učeničke zadruge i aktivnosti koje se u zadruzi provode govori nam knjižničarka Lada BOBINAC, koja je i voditeljica ljubitelja kulturne baštine.

– Mnogo je glagoljice izloženo u knjižnici i sve su radili učenici. U okviru zadruge napravili smo i mali bonton, glagoljski sat na koji smo jako ponosni, jer je i jako zanimljiv suvenir. Glagoljska smo slova radili kao ukrase za božićnu jelku, ali smo radili i klinasto pismo, jer smo se jedno vrijeme bavili starim pismima, hijeroglifima, feničkim pismom i svime vezanim uz povijest knjige i pisma. Učenike zanima piljenje glagoljskih slova iz šperploče, vole to raditi, upoznaju se s pismom, a sve je to poticaj da kroz baštinu zavolimo svoju domovinu. Zadatci su zadruge da na dragovoljnoj osnovi okupimo što više učenika i da ih primjerenim metodičkim postupcima vodimo i potičemo razvoj njihovih sklonosti i afiniteta. Naravno da vidimo napredak i zadovoljni smo da imamo tako mnogo sekcija koje su plod timskog rada i angažmana velikog broja i učitelja i učenika. Imamo snažnu podršku ravnatelja, a i brojni se roditelji rado odazivaju na naše akcije – ističe Lada Bobinac.

UČENJE UZ RAD

Radom u učeničkoj zadruzi razvijaju se i njeguju radne navike i sposobnosti te poduzetničke vještine, odgovornost, inovativnost, kreativnost, samostalnost kao i potreba za suradnjom, kao bitne sastavnice stvaralačkog odnosa prema radu, a uvelike se pridonosi i prijenosu znanja iz nastave u praktične djelatnosti zadruge kao i obrnuto, znanja iz rada u zadruzi u nastavu. Različitim aktivnostima potiče se samostalno-istraživačko učenje, učenici razvijaju ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je čovjek stvorio svojim radom te svijest o nužnosti očuvanja ravnoteže u prirodi i zaštiti okoliša.

Također, u doista brojnim i različitim sekcijama i aktivnostima u zadruzi omogućava se najveći mogući razvitak sposobnosti učenika te spoznaja vlastitih sklonosti što može biti dobar putokaz u izboru budućeg zanimanja, a sve te aktivnosti djeluju preventivno u sprječavanju društveno neprihvatljivog ponašanja pa katkad i terapijski, smirujuće i relaksirajuće.
– Djeca su više povezana s prirodom, zemljom, biljkama i životinjama, prate vremensku prognozu i zapažaju uzročno-posljedične veze u prirodi, istražuju i eksperimentiraju, a svime time nauče cijeniti prirodne resurse, obogaćuju svoj rječnik, razvijaju sposobnost zapažanja i zaključivanja, koncentraciju i strpljenje, manualne sposobnosti, suradnju, timski rad i socijalne vještine. I ono što je najvažnije, u svim aktivnostima poklanjamo veliku pozornost radu rukama koji je posljednjih desetljeća jako zaboravljen, zanemaren i na nj se gleda podcjenjivački. I ono što je jako važno – da se učitelji stručno usavršavaju kako bi mogli što kvalitetnije raditi s učenicima. Jer je mnogo vještina koje treba svladati i usvojiti kako bi ih se moglo učenicima prenositi – ističe Marija Cik.

MATEMATIKA U ŠKOLSKOM VRTU

Učiteljica razredne nastave i voditeljica sekcije hortikulture Natalija KRZNARIĆ ističe da je užitak raditi u zadruzi.

– Učenicima je to draga aktivnost, jer nema strogog termina, dolaze kad hoće, ali uvijek dođu i napravimo mnogo posla u školskom vrtu, počastimo se i družimo. Počeli smo vrt uređivati prije osam godina i bila je ideja da se oko škole uredi školski cvjetnjak pa su u samo mjesec dana učenici preštihali prostor koji danas imamo, očistili ga od građevinskog materijala i pokrenuli sve akcije.

Danas imamo vrt s oko 200 vrsta biljaka. Imamo grmlje, trajnice, ljetnice, ali i neke rijetke i egzotične biljke. Posljednja je generacija osmaša uredila prostor predviđen za učionicu na otvorenome, a sve radimo vlastitim novcem koji prikupimo prodajom proizvoda zadruge ili od donacija. Želimo urediti učionicu na otvorenome kako bi se dio nastave mogao izvoditi u školskom dvorištu. Stalno razmišljam kako djecu približiti prirodi, kako ih privući da rade u vrtu, kako nastavu organizirati na otvorenome, jer najbolje se uči u prirodnom okružju. Naime, kad djeca vide jezerce, lopoče, vretence, biljke i sve ostalo, onda sve te podatke mnogo lakše i bez napora usvajaju jer sve je to dio gradiva biologije, samo malo proširenog i njima lakše prihvatljivog – prepričava Natalija Krznarić i nastavlja zanimljivom mogućnošću:

– U školskom se vrtu može raditi i matematika, jer valja izračunati koliko cigli treba da bi se popločio dio staze i platoa za učionicu na otvorenome. I mnogi se drugi predmeti mogu izvoditi u školskom vrtu. Nastava u vrtu omogućuje različite stilove učenja i uspješnije razvijanje inteligencije, samostalno stjecanje znanja i razvijanje psihofizičkih sposobnosti – senzornih, praktičnih, izražajnih i intelektualnih.

U aktivnostima ne sudjeluju samo učenici iz sekcije hortikulture nego svi učenici koji žele. Subotom mnogi dođu samoinicijativno, sudjeluju u radovima koliko tko želi, nešto nauče i pomalo rade. Nemamo zacrtanog plana i programa, ali imamo cilj, a to je da djeca budu na otvorenome i da se druže i usput nešto nauče radeći u prirodi. A uz to osjećaju ponos i zadovoljstvo jer su nešto konkretno napravili. Djeca koja u nastavi ne mogu postići vrhunske rezultate nalaze svoje zadovoljstvo u ovakvim aktivnostima i to treba cijeniti jednako kao i vrhunska postignuća u bilo kojem predmetu. Konačno, zadruga je oblik izvannastavne aktivnosti u kojoj se stječu stručna znanja, vještine i poduzetnički stavovi i svi smo svjesni njezine višestruke vrijednosti u cjelokupnom odgojno-obrazovnom procesu – zaključuje učiteljica Natalija Krznarić. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Marijan ŠIMEG ]

Vezani članci
Školski portal: U gostima Hrvatskom nacionalnom vijeću u Crnoj Gori

U gostima Hrvatskom nacionalnom vijeću u Crnoj Gori

… u Boki kotorskoj te davanje podrške Hrvatima u Boki.…

Školski portal: Kreativna djeca s poteškoćama osvajaju nagrade

Kreativna djeca s poteškoćama osvajaju nagrade

Naime, u njezinu radu sudjeluju učenici koji su uključeni u…

Školski portal: Škola s najljepšom učionicom na otvorenome

Škola s najljepšom učionicom na otvorenome

… a nagrada se sastoji od prigodne plakete i novčanog…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

U međupredmetnoj temi ODRŽIVI RAZVOJ klimatske…

Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli…

Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…