Danas je to futurističko zdanje koje kombinira tradicionalne razrede i potpuno otvorene prostore.

Ravnatelj ove danske škole Allan Kjaer ANDERSEN objasnio je kako prostor utječe na pedagogiju. Primjerice, tradicionalni način poučavanja bio bi previše bučan u otvorenim prostorima pa učenici rade individualno na svojim prijenosnim računalima, a učitelji ih obilaze i pomažu po potrebi. Andersen to naziva aktivnim učenjem koje se primjenjuje uporabom tehnologije.

KREATIVNI ALATI

– Želimo da naši učenici budu proizvođači i komunikatori, zato se koristimo sa što je moguće više kreativnih alata. Tehnologija je ovdje u službi učenika, neizbježno je moramo upotrebljavati da bismo učenicima omogućili željena znanja – objašnjava ravnatelj Andersen.

Na pitanje što im se najviše sviđa u njihovoj školi odgovor je redovito bio samo jedan: otvorenost prostora koja im omogućava da slobodnije dišu, odnosno da ne budu zatvoreni unutar četiri zida cijelog dana.

Grønne Friskole, odnosno Zelena škola neovisna je obrazovna institucija u Danskoj, međutim 75 posto troškova namiruje se iz javnih fondova. U ovoj se školi sve vrti oko ekologije i održivog razvoja, od same zgrade i njezine prilagođenosti aktivnostima (vrtlarstvo, joga, sportovi), pa do pedagoških metoda, koje se mogu opisati kao održive, inovativne i kreativne. Pedagogija se temelji na projektima, pogotovo u višim razredima koji mogu sami izabrati teme i projekte na kojima žele raditi. Svakodnevno se provodi nastava na otvorenome, barem jedan nastavni sat, čak i kad sniježi.

Tehnologija se primjenjuje u nastavi tako da učenici budu stvaratelji i proizvođači, a ne potrošači. Djeca u višim razredima uče programske kodove i na računalima provode istraživanja u okviru svojih projekata. Učenici nižih razreda, pak, sudjeluju u raznim projektima, a jedan je od njih bio o rodnim stereotipima. Učitelji i učenici došli su tog dana u školu odjeveni u žensku odjeću, a učiteljice i učenice u mušku. Jedan od eksperimenata sastojao se u šetnji ulicama i bilježenju reakcija prolaznika na njihovo odijevanje.

Posljednji je primjer iz danskoga obrazovnog sustava Hellerup Skole, koja je također inovativna u smislu arhitekture i pedagogije. U ovoj školi učitelji nastavu planiraju, provode i ocjenjuju zajedno, odnosno njihova je suradnja u središtu obrazovnog sustava. Polovicu nastavne godine učenici ne slušaju klasične nastavne predmete, nego uče kroz projekte koji često uključuju praktičnu nastavu. Ravnatelj Lasse Reichstein smatra da učenici tek u tim projektima zaista usvajanju nova znanja. Sve što su slušali na klasičnoj nastavi učenici primijene u tjednima kad su na redu projekti.

UČENJE IZVAN ŠKOLE

U školi Hellerup uopće ne postoje klasični razredni odjeli, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će raditi i učiti. Nekoliko dana godišnje učenicima se prepušta odluka o prostoru za učenje, mogu odabrati žele li raditi kod kuće, u parku, u gradskoj knjižnici… Bitno je da se obrazovni proces odvija izvan škole, kako bi djeca shvatila da je učenje sveobuhvatno i da škole nisu jedina mjesta u kojima se može učiti.

Tehnologija se primjenjuje na mnoge načine. Škola ima svoju online platformu koja zadatke i rezultate učenja čini vidljivima roditeljima i učenicima. Njima je omogućeno i da sami ocijene svoj uspjeh. Škola se koristi inteligentnim softverom MathematikFessor za vježbanje matematike. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Medium.com ]