Natalija Komljanc (2008.), koja se deset godina bavi formativnim praćenjem u Sloveniji, definira to kao pedagoški dijalog za jednoglasno zajedničko praćenje učitelja i učenika, kontroliranje i usmjeravanje razvoja učenja pojedinca, kako bi se poboljšao učinak učenja u procesu učenja te da bi procjena o vrijednosti naučenoga na kraju učenja bila što je moguće korektnija.

POVRATNA INFORMACIJA

Učitelj mora poznavati svoje učenike, njihove individualne razlike, sposobnosti učenja i interese te uzeti u obzir znanje pojedinca prije nego što počne provoditi aktivnosti. S učenicima, tijekom sati, kroz otvorena i problemska pitanja, potiče razmišljanje i dijalog, u kojem imaju dovoljno vremena za razmišljanje i razvoj svojih ideja. One mogu biti samo djelomično točne ili čak netočne. Zadatak je učitelja dati učeniku povratnu informaciju, potaknuti, motivirati, probuditi zanimanje za njih.

Grant Wiggins (2012.) definira povratnu informaciju kao informaciju o tome kako napredujemo u našim nastojanjima da postignemo namjeru. Važno je da povratna informacija bude pravodobna, prikladna, zajednička, razumljiva, jasna, povezana sa zadatcima učenja i kriterijima uspješnosti, konkretna i korisna. Da bi povratne informacije bile valjane i da bi se osiguralo da su prihvaćene i primijenjene, moramo znati više o tome kako učenici u školi postavljaju zadatke upravljanja i kontrole te kako nastavnici i učenici postavljaju zadatke učenja, jer oni mogu poboljšati i povećati vrijednost povratnih informacija za napredak prema cilju.

Kockama se, primjerice, koristimo tijekom nastave iz svih predmeta (ovdje je riječ o nastavi u 5. razredu osnovne škole – u slovenskim je školama to još razredna nastava), jer njima učenici poručuju učitelju kako rade ili znaju, razumiju, imaju li problema i trebaju li pomoć učitelja.

Kocke, povratna informacija učitelju

…………………

Često su uzajamne povratne informacije učenika vrlo važne i možda učinkovitije od povratne informacije odnosno pomoći učitelja.

Aktivnost mozga – samovrjednovanje i povratna informacija učitelju

…………………

Na ovoj slici prikazana je aktivnost učenika u nastavi. Na kraju sata ili dana učenik ocijeni odnosno samovrjednuje svoj trud i angažiranje na svakom pojedinačnom satu. Crvena boja označava malu aktivnost, žuta srednju i zelena maksimalnu aktivnost.

DOKAZI

Dokazi su izvor podataka i zaključci koji se odnose na proces učenja i postignuća učenika. Prikupljanje dokaza omogućuje učitelju uvid u razumijevanje i učenje učenika. Na temelju dokaza učitelj prilagođava nastavni proces odabirom različitih aktivnosti za učenike. Budući da se učenje odvija u različitim područjima, postoje i različite vrste dokaza. Ključno je pitanje kod svakog dokaza koje znanje i vještine pokazuje učenik u odnosu na planirane zadatke učenja odnosno zadatke nastave (Holcar Brunauer i sur., 2016.).

Kod predmeta Društvo bavimo se prirodnim geografskim jedinicama Slovenije. Pružam učenicima mogućnost da postanu turistički vodiči širom Slovenije. Svatko tko želi može sam stvoriti upute za vođenje turista iz inozemstva ili drugih dijelova Slovenije.

Turistički vodič

…………………

PITANJA ZA POTPORU UČENJU

Dobra su pitanja ona koja promišljeno i planirano potiču učenikovo razmišljanje i njegov proces učenja. Ona su preduvjet za učinkovit proces učenja, odnosno za učenje i definiranje kako se odvija proces učenja, kako učenici postižu svrhu učenja. Dobra pitanja povezana su sa svrhom učenja i usmjeravaju učenike na zaključivanje, kritičko mišljenje i promatranje. Pitanja su vrlo važna, jer njima utvrđujemo što učenici već znaju, kako razmišljaju i što ih zanima. Dobra pitanja moraju biti otvorena, a ne zatvorena.

Učenici su nakon završenoga nastavnog sklopa u nastavi predmeta Društvo pokušali postaviti pitanja. Bilo nam je potrebno dulje da se njihova pitanja podignu do razine kada postavljaju pitanja riječima: prosudi, ocijeni, utemelji, ispričaj svojim riječima, odbaci, dokaži, zaključi, predvidi…

BITI ILI NE BITI UČITELJ

Formativno praćenje napretka učenika svakako je proces koji ima mnogo komponenata. Jedna je od tih raspoloženje učitelja. Osjeća li podršku rukovodstva, roditelja i učenika? Jedan od temeljnih razloga zašto učitelji ostaju u školi i nastavljaju poučavati jest podrška školskog rukovodstva, koje učiteljima omogućuje pozitivne učinke. Razmislite o razlozima zbog kojih bi učitelj nastavio poučavati. Autonomija učitelja, vodstvo, odnosi s kolegama, priroda učenika. Vodstvo škole glavni je čimbenik koji uvelike utječe na učiteljevu odluku o tome da li ostati u struci ili ne. (Boyd i dr. , 2011.). Riječ je o tome kako voditelji škola motiviraju učitelje i učenike. Vodstvo usmjereno na učenje najjači je poticaj učitelju da ostane u svojoj profesiji. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Jurij CVITANIČ, prof., učitelj razredne nastave | Osnovna škola Markovci, Slovenija ]

……….. ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

• Boyd, D., Grossman, P.,Ing, M., Lankford, H.,Loeb, S., Wyckoff, J. (2011). The influence of school administrators on teacher retention decision. American Educational Research Journal, 48, 303-33
• Holcar Brunauer A. i dr. (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana, ZRSŠ
• Komljanc, N. (2008). Formativno spremljanje učenja. V: M.T. Škraba (ur.), Didaktika ocenjevanja znanja. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo
• Wiggins, G. (2012). Seven Keys to EffectiveFeedback. Educational Leadership, l. 70, št. 1, str. 10 – 60