ITALIJA: TRINAEST GODINA ŠKOLOVANJA I OBVEZATNE PROMJENE ŠKOLE

Trinaest godina školovanja, dvije promjene škole, nema maturalne večeri. Nakon pet razreda osnovne škole, talijanska djeca kreću u srednju školu. To je nova škola s novim nastavnicima i predmetima, počinje se od prvog razreda. Čak i kad u pitanju mali grad, izgledi da ćete ponovno ići u razred s dječakom iz susjedstva vrlo su mali. Po mišljenju talijanskih učitelja i roditelja, takav sustav od rane dobi uči djecu da se prilagode novim životnim okolnostima, a ne da se boje promjene. Nakon toga dolazi Liceo ili gimnazija, ali sve su više srednje škole specijalizirane stoga učenik s 14 godina mora dobro razmisliti koju školu upisati. Neki smatraju da je to prerano za odlučivanje, ali država misli drukčije.

FRANCUSKA: SUSTAV OCJENJIVANJA OD JEDAN DO DVADESET

U Francuskoj je usvojen sustav ocjenjivanja brojkama od jedan do dvadeset. Osmišljen je kako bi bolje i točnije odražavao razinu znanja. Roditelji na kraju svakog polugodišta dobivaju izvještaj poštom. U izvješću su ocjene iz svih predmeta, od jedan do dvadeset, zaokruženi kao cijeli broj ili prikazani decimalom, na primjer 14,75. Izvještaj također sadrži ocjene iz prethodnih polugodišta kako bi se vidjela dinamika te se za svaki predmet može vidjeti prosječna ocjena razreda kako bi se djetetov uspjeh mogao usporediti s drugima.

JAPAN: POČETAK GODINE U TRAVNJU

Školska godina u Japanu počinje u travnju. Japanci vjeruju da je to najbolje vrijeme za početak nove faze u životu. Školovanje se sastoji od tri faze: primarna, sekundarna i viša. Osnovna škola traje šest godina, srednja i visoka po tri godine. Dakle, 12 razreda, ali je samo devet obvezatno. Cijela akademska godina podijeljena je u tri semestra: prvi traje od travnja do srpnja, drugi od rujna do prosinca, a posljednji od siječnja do kraja ožujka. Djeca provode praznike pripremajući ispite i pišući radove. Ispiti počinju u sedmom razredu, održavaju se dva ili tri puta godišnje i jedan su od najozbiljnijih problema u životu svakog Japanca.

KINA: LJETNI ODMOR TRAJE MJESEC DANA

„Učimo dok smo živi. I učit ćemo sve dok ne umremo.” – Slogan kineskih srednjoškolca nije samo fraza. U zemlji s gotovo milijardu i pol ljudi visoko obrazovanje jedno je od rijetkih, ako ne i jedini put za one koji žele više.

Tipična dnevna rutina kineskog školarca monstruozna je i u smislu sanitarnih standarda i s gledišta humanosti. Ustaju najkasnije u 5 sati i odmah pišu domaću zadaću ili uče. Od 8 do 16 sati traje nastava, a od 16 do 21 sat dodatna nastava. Ljetni odmori počinju u kolovozu i traju samo mjesec dana te su posvećeni samostalnom učenju. Uobičajena ljetna slika u trgovačkim centrima s dobrim klimatskim uređajem: stotine ljudi koji uopće nisu zainteresirani za kupnju, ali su zauzeti udžbenicima i bilježnicama. To su u pravilu srednjoškolci koji se pripremaju za najvažniji ispit u svom životu – Gaocao (prijamni ispiti na sveučilišta).

UJEDINJENO KRALJEVSTVO: UČENJE O PRAVILIMA LIJEPOG PONAŠANJA

Mnoge su škole u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak i javne, pansioni. Naime, učenici u njima ne samo da pohađaju nastavu, već i žive. Stoga sve škole imaju veliko ograđeno područje (ustvari mali kampus), u kojem su obrazovne i stambene zgrade te sportski centar. Britanska osnovna škola pridaje veliku pozornost zajednici i odgoju. Koncept obrazovanja ne uključuje samo učenje, već i vještine retorike, rad s tekstom i informacijama, sposobnost javnoga govora, razumijevanje umjetnosti, klasične i moderne. Podizanje engleskog džentlmena ili mlade dame povlastica je najelitnijih škola, ali se sposobnost ponašanja u društvu prati i u javnim školama.

FINSKA: NAGLASAK NA UGODNOM I OPUŠTENOM OZRAČJU

Prije trideset godina finski obrazovni sustav nije samo zaostajao, nego se uopće nije smatrao nečim vrijednim pažnje. Danas je to jedan od najučinkovitijih obrazovnih modela u svijetu. Gotovo da mu ne možemo naći manu. Čak i radikalni protivnici finskoga obrazovnog sustava prepoznaju da je njegova glavna prednost to što je radno ozračje u finskoj školi opušteno. Istina, odmah zatim dodaju da joj je glavni nedostatak to što je previše opušteno.
Ugodno ozračje temeljeno na načelima humanizma koje uključuje jednakost i poštovanje za sve sudionike u procesu polazna je točka uspjeha Finske. Međutim, unutar zemlje ne dijele svi oduševljenje ovim konceptom. Građani smatraju da su pohvale u svijetu za finsku školu tek djelomično legitimne. Osnovna je svrha finskog sustava dovesti sve učenike na srednju razinu. Kao rezultat toga glavni fokus postaje pomoć onima koji zaostaju.

SAD: IZBORNI PREDMETI

Akademske discipline u američkoj školi podijeljene su u nekoliko kategorija. Humanističke znanosti, matematika, egzaktne znanosti, jezik i književnost i tako dalje. U svakoj grupi predmeta potrebno je skupiti određen broj bodova. Morate prikupiti 10 bodova iz matematike; možete uzeti dvije osnovne matematike od po pet bodova u 9. i 10. razredu ili možete uzeti naprednu matematiku u desetom razredu i skupiti 30 bodova. Imate li manje od deset bodova, ne možete dobiti srednjoškolsku diplomu. Dakle, ne postoji sustav koji je uobičajen u Europi gdje postoji prvi, drugi, treći ili deseti razred, svaki sa svojim planom i programom.

U SAD-u je obrazovanje vrlo individualno. Nakon ispita, učiteljica vas tiho pozove i pokaže vam vašu ocjenu. I to je sve. Izvještaj se šalje roditeljima svakih šest mjeseci. Teoretski, možete pohađati školu dvanaest godina i bez problema prikriti svoj akademski rezultat.

………………

NAPOMENA

• RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju.
• Izvor: mel.fm