Iz školskog svijeta
VISOKO OBRAZOVANJE
Veliki dug američkih studenata
objavljeno: 31. svibnja 2019.

Pristojbe na javnom sveučilištu na kojem je stekla diplomu prvostupnice bile su 15 000 dolara, a magisterij na uglednom Sveučilištu George Washington stajao je još 85 000 dolara. Sada 32-godišnjakinja, Toni radi kao programska menadžerica u jednoj općedruštveno korisnoj organizaciji i koordinira projekte u području javnog zdravstva. Njezina plaća nije dovoljno velika da bi mogla brzo otplatiti kredite. Nakon tri godine na prvome poslu ostalo joj je još 80 000 dolara duga.

STUDIJI SVE SKUPLJI

Poput Toni Vincent, zaduženo je oko 44 milijuna Amerikanaca. Njihov ukupni dug državi iznosi 1,5 milijardi dolara. To je više nego ikada do sada. Veći iznos otpada samo na hipotekarne kredite. To znači da gotovo sedam posto ukupnih američkih dugova otpada na državne studentske kredite. Prema jednoj studiji američke središnje banke iz lipnja 2018. 42 posto američkih studenata moralo je uzeti kredit kako bi mogli studirati. Prosječni dug po studentu iznosi od 20 000 do 25 000 dolara.

U međuvremenu je zaduženje dodatno povećano. Tko je primjerice počeo studirati 2016. taj je prosječno dužan 37 172 dolara. Jon FANSMITH predsjednik je sveučilišnog saveza American Council on Education (ACE). Taj savez zastupa 1800 sveučilišta u cijeloj zemlji. Fansmith kaže da studira više Amerikanaca nego ranije. Tako više ljudi uzima studentske kredite pa je i iznos ukupnog zaduženja veći.

U jesen 2018. na američkim je sveučilištima bilo upisano gotovo 20 milijuna studenata, oko pet milijuna više nego 2000. godine. Jer, sveučilišna je diploma trenutačno važnija nego ikad prije. Prema studiji Sveučilišta Georgetown iz 2013. godine, do 2020. za 65 posto svih radnih mjesta bit će potrebna najmanje diploma prvostupnika.

To je ulaganje u budućnost, kažu mladi. Ali, to ulaganje postaje sve veće. Studij je s vremenom postao skuplji. Troškovi su se od 1988., ovisno o vrsti i dužini studija, učetverostručili. Svaki apsolvent mora vraćati prosječno 351 dolar mjesečno, često desetljećima. Velik ih dio tako već nakon dvije godine više ne može otplaćivati kredit.

Constantine YANNELIS poučava financijama na Sveučilištu u New Yorku i posebno se bavi istraživanjem studentskih kredita. Brojni studenti imaju problema s vraćanjem kredita. Od 44 milijuna zaduženih studenata deset ih posto nikad ne vrati svoj dug.

U 90 je posto slučajeva vjerovnik studentskih kredita država. Za studente koji ne mogu vraćati kredite uskaču, dakle, porezni obveznici. Očekuje se da u budućnosti sve više studenata ne će moći vraćati kredite, što je zabrinjavajuće. Postotak nenaplativih kredita mogao bi do 2023. narasti na 40 posto. Mediji to već godinama uspoređuju s bankrotom investicijske banke Lehman Brothers i financijskom krizom iz 2008. godine. Televizijska postaja CNBC govori o mjehuru od sapunice, Fox News i MarketWatch spominju krizu.

NEGATIVAN UTJECAJ NA GOSPODARSTVO

Veliki dug američkih studenata može dugoročno negativno utjecati na američko gospodarstvo. Jer, prezaduženi mladi ljudi manje će kupovati automobile, kuće, konzumna dobra. Na to je u ožujku prošle godine upozorio šef američke središnje banke Jerome POWELL u govoru u Kongresu. On u rastu kreditnog zaduženja vidi i makroekonomski rizik: „To bi moglo čak usporiti gospodarski rast.”

Studije pokazuju da to već ima negativne posljedice za one koji ne mogu vraćati svoje dugove. Jer, oni zbog toga nisu kreditno sposobni.

U vrijeme Baracka Obame američka je vlada zato htjela pomoći nekim studentima programom Student Loan Forgiveness. Onima koji nakon studija rade u javnim službama trebao je biti oprošten dio duga. Ali, sad je ministarstvo obrazovanja priopćilo da je pod predsjednikom Trumpom odbijeno 99,5 posto tih zahtjeva. Trumpova vlada želi potpuno ukinuti taj program. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Education news ]