Štoviše, tijekom izbora 2017. godine čak trećina glasača podržala je realizaciju ideje o Ujedinjenim europskim državama do 2025. godine.

Situacija u školama pokazuje zašto odrasli imaju ovakav stav prema Europskoj uniji. U engleskim se udžbenicima Europa tretira kao politički fenomen, a Europska unija kao kontroverzno pitanje. U njemačkim je udžbenicima, s druge strane, Europa predstavljena na opširniji način, ali i mnogo pozitivnije. U njima se naglašava integracija političkih mišljenja i identiteta, a Europa se definira kao povijesni, kulturni i intelektualni dom, zajednica vrijednosti i mjesto u kojem neprijatelji postaju prijatelji.

U obje su zemlje u udžbenicima uglavnom činjenice o političkom sustavu Europske unije.

Međutim, u njemačkima se mogu naći i informacije o ekonomskim i kulturnim dimenzijama zemalja članica EU-a. Njemačkim se učenicima prije svega predstavljaju prilike za interakciju s učenicima iz drugih zemalja EU-a, dok se o Europskoj uniji u Engleskoj uglavnom razgovara u vježbama poput Prednosti i nedostatci EU članstva, za koje se učenici često usmjeravaju na internetske stranice političkih stranaka kako bi se informirali.

Istraživački tim naglašava da udžbenici odražavaju stav vladajuće političke strukture i da se mišljenja mladih često razlikuju od navedenih. Njihov je zaključak da mladi u obje zemlje dijele slične vrijednosti. Ne samo da prihvaćaju europski identitet i odanost ideji EU-a, nego imaju i osjećaj pripadnosti Europi, posebice Nijemci i Njemice. Ova se dimenzija, ipak, nigdje ne spominje u engleskim srednjoškolskim udžbenicima. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema The Conversation ]