Naime, ove se godine obilježava 80 godina od smrti hrvatskog Andersena, kako su zvali Ivanu Brlić-Mažuranić, autoricu Priča iz davnina, Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića i drugih književnih djela.

Sve je počelo u Mjesecu hrvatske knjige, početkom školske godine, a aktivnosti su se održavale tijekom cijele školske godine.

Svrha je projekta bila motivirati učenike za čitanje općenito, a onda i za dodatno istraživanje i upoznavanje života i rada Ivane Brlić-Mažuranić, unuke bana Ivana Mažuranića.

Mjesec hrvatske knjigemanifestacija je koja već više od dva desetljeća uspješno promiče knjigu i čitanje kao društvenu vrijednost. U OŠ Vidovec obilježili su Mjesec knjige raznim aktivnostima. Ovogodišnja je manifestacija bila posvećena kulturnoj baštini. Glavna je tema bila Baš baština, a moto [U]čitaj nasljeđe! 

Uz to, glavni je motiv bio glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta. Neke su aktivnosti bile vezane i za Ivanu Brlić-Mažuranić te njezinu obitelj.

Aktivnosti su se održavale u školskoj knjižnici, gdje su učenici, učitelji, djelatnici naše škole, ali i gosti iznenađenja sudjelovali u čitateljskom maratonu, tj. svakodnevnom glasnom čitanju prema mogućnostima, a u dogovoru s učiteljicom Ivanom Mrvelj, knjižničarkom. Čitala su se djela s temom baštine, kao i bajke Ivane Brlić-Mažuranić [Regoč, Šuma Striborova, Ribar Palunko i njegova žena, Kako je Potjeh tražio istinu, Jagor, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Sunce Djever i Neva Nevičica itd.]. Neka su od tih djela ekranizirana pa su učenici nakon čitanja mogli pogledati i filmske adaptacije, donijeti i neke svoje knjige ili filmove s temom baštine i ekranizirana djela Ivane Brlić-Mažuranić te uživati na dekicama.

Razrednici su sa svojim razredima na Satovima razrednika također obilježili Mjesec hrvatske knjige. U školskoj knjižnici čitali su legende, bajke ili ulomke iz romana, a mogli su sa svojim razredima sudjelovati i u nekoj od radionica:

• GLAGOLJAŠKI STRANIČNICI [likovna radionica izrade knjižnih straničnika na glagoljici s temom Ivaninih likova ili naslova bajki]
• GLAGOLJSKI NAKIT [likovna radionica izrade naušnica, narukvica, ogrlica, broševa s glagoljskim slovima Ivaninih bajki i likova];
• RADIONICA STRIPA [izrada stripova prema Ivaninim bajkama]
• NAŠE NOVE NASLOVNICE [ilustriranje naslovnica djela Ivane Brlić-Mažuranić]
• PRIČAM TI PRIČU [stvaralačko prepričavanje djela I. Brlić-Mažuranić s unosom novog lika itd.]
• BILA JEDNOM JEDNA…: a] literarna radionica stvaranja potpuno novih bajki ili legendi; b] jedan učenik započne bajku ili legendu, a svaki sljedeći dodaje novu izmišljenu rečenicu i ponavlja prethodne
• POMIJEŠANE BAJKE: a] određujemo kojoj Ivaninoj bajci pripadaju izvučeni pojmovi i likovi; b] izvlačimo pojmove i likove te stvaramo nove bajke i legende
• DRAMSKE IMPROVIZACIJE: a] monolog jednog Ivaninog lika po izboru; b] dramsko-scenska igra prema Ivaninim djelima.

Čitali su učenici, razrednici, učitelji, stručni suradnici, a veliko su iznenađenje za učenike bili ravnatelj škole Predrag MAŠIĆ te tajnica Nevenka ZAGOREC, koji su dobili pohvale za vrlo izražajno čitanje.

Radionice su vodili: Iva ŠARIĆ, učiteljica Likovne kulture, Zlatko CESAR, učitelj Fizike i Tehničke kulture, te Sanja BIŠKUP, učiteljica Hrvatskoga jezika i voditeljica Projekta.

U holu naše škole postavljena je izložba učeničkih radova nastalih na radionicama izrade straničnika na glagoljici, stripova i naslovnica djela prema bajkama Ivane Brlić-Mažuranić na glagoljici i glagoljskog nakita u različitim tehnikama.

U suradnji s učiteljicom Informatike, Ivankom LAJTMAN-LEŠNJAK, učenici su na satovima Hrvatskoga jezika dobili zanimljiv zadatak. Naime, trebali su pomoću kodova otkriti i zapisati pojmove iz života i rada Ivane Brlić-Mažuranić [npr. prvi ban pučanin, Ogulin, Slavonski Brod, Plaća, H. C. Andersen, Pećine, Srebrnjak, šegrt, Mokoš, Stribor], objasniti u kakvoj su vezi s književnicom te o tome raspravljati na satovima lektire.  Učenicima je to bio vrlo zanimljiv način rada, jer su morali samostalno otkrivati, povezivati, istraživati, zaključivati…

Učenici su zatim u skupinama istraživali jezik u Ivaninim bajkama, glagolska vremena, stilske figure, zastarjele riječi, likove iz slavenske mitologije itd.

Svaka je skupina dobila i dodatni zanimljiv i nadasve kreativan zadatak: trebali su napraviti rodoslovno stablo obitelji Mažuranić, lutkarsku predstavu prema bajci Jagor, naslovnice bajki, stripove, ugostiti Potjeha u televizijskoj emisiji i napraviti intervju itd.

Projekt su učenici završili u Ogulinu, Ivaninom rodnom mjestu, gdje su posjetili nagrađivani multimedijski i interdisciplinarni muzej Ivanina kuća bajki.

Muzej se smjestio u preuređenoj zgradi unutar renesansnoga kaštela Frankopan, u samoj jezgri bajkovitoga grada Ogulina, zavičaja bajke.

Učenici su uz stručno vodstvo razgledali muzej, sudjelovali u radionicama pogađanja predmeta iz bajki te tako slavili bajke i bajkovito stvaralaštvo ne samo Ivane Brlić-Mažuranić, već i svih svjetskih bajkopisaca.